Nova ekološka regulativa iz Evropske unije, poznata kao Mehanizam za prilagođavanje ugljeničnih granica (CBAM), mogla bi da ugrozi više od 100.000 radnih mesta u Ukrajini, posebno u industrijama čelika, hemikalija i cementa, upozorila je Federacija poslodavaca Ukrajine.
CBAM, koji stupa na snagu 2026, uvešće porez na proizvode sa visokom emisijom ugljenika koji se uvoze u Evropskoj Uniji. Cilj je da se strani proizvođači primoraju da modernizuju svoje procese kako bi ispunili stroge ekološke standarde EU.
Međutim, ukrajinski privrednici tvrde da će ovo ozbiljno pogoditi ekonomiju zemlje, koja je već oslabljena sukobom sa Rusijom. I to tako što smanjuje konkurentnost ukrajinskih proizvoda - industrije koje zavise od ugljenično intenzivnih procesa moraće da plaćaju visoke takse na izvoz iz EU. Istovremeno, povećava se prednost EU proizvođačima, jer će evropske kompanije biti zaštićene od jeftinog uvoza.
Objašnjavajući kako ova nova ekološka pravila dodatno ugrožavaju ekonomiju zemlje, Federacija poslodavaca Ukrajine navela je projekcije iz izveštaja prema kojem bi do 2030. godine ukrajinski BDP mogao da padne za 6,4 odsto dok bi izvoz u EU mogao da se smanji za skoro deset procenata.
Sergej Lavrinenko, izvršni direktor ukrajinske kompanije "Stalkanat", koja proizvodi čelične sajle i vlakna, izrazio je zabrinutost zbog neizvesnosti oko implementacije CBAM-a:
"Najveći izazovi za nas u sprovođenju CBAM su neizvesnost, nepredvidivost i nedostatak podataka".
Kijev sada insistira da EU napravi izuzetak za Ukrajinu ili barem odloži primenu CBAM, pozivajući se na član regulative koji omogućava privremeno oslobađanje od ovakvih mera u vanrednim okolnostima. Ukrajinska vlada tvrdi da sukob sa Rusijom upravo spada u ovu kategoriju.
Brisel je sada u dilemi - da li da popusti Ukrajini i oslobodi svoju ekološku strategiju ili istraje u klimatskim ciljevima bez obzira na ekonomske posledice za Kijev?
Rusija očekuje da će američki predsednik Donald Tramp i rukovodstvo Paname poštovati međunarodno-pravni režim Panamskog kanala tokom očekivanih diskusija o kontroli ovog plovnog puta, saopštio je direktor Latinoameričkog odeljenja Ministarstva spoljnih poslova Rusije Aleksandar Šćetinjin.
Ruski lider Vladimir Putin izjavio je da je spreman za pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o ratu u Ukrajini, ali je postavio ultimativni zahtev – potpuna kapitulacija Ukrajine. Ovo se navodi u analizi Instituta za proučavanje rata (ISW).
Zauzimanjem Novojegorovke u Luganskoj Narodnoj Republici 20. januara, ruska vojska je započela završnu fazu borbi za potpuno zauzimanja ove oblasti od jedinica Oružanih snaga Ukrajine, naveo je vojni ekspert Andrej Maročko za TASS.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u intervjuju za TASS izjavio je da evropske zemlje sistemski ignorišu stvarno jačanje radikalnih nacionalističkih tendencija u ukrajinskoj politici.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok se u Rusiji vodi rasprava o tome da li je zemlji uopšte potrebna sopstvena flota nosača aviona, vojni krugovi istovremeno razmatraju mnogo konkretnije pitanje – kojim oružjem bi mogla da bude ugrožena američka udarna grupa nosača aviona, jedan od najzaštićenijih vojnih sistema na svetu.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da se suoče sa narodnom revolucijom ukoliko vlast nastavi da zanemaruje propadanje srednje klase, ekonomske probleme i sve dublje nezadovoljstvo stanovništva.
Ruski stručnjaci analizirali su američki udarni dron „Hornet“, koji je, prema ruskim izvorima, presretnut sredstvima za elektronsko ratovanje i prizemljen gotovo neoštećen.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija očekuje da će američki predsednik Donald Tramp i rukovodstvo Paname poštovati međunarodno-pravni režim Panamskog kanala tokom očekivanih diskusija o kontroli ovog plovnog puta, saopštio je direktor Latinoameričkog odeljenja Ministarstva spoljnih poslova Rusije Aleksandar Šćetinjin.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali poručio je da je poražavajuće što je Beogrdski univerzitet pao na Šangajskoj listi i da je to direktna posledica blokada i rektora Vladana Đokića.
U Crnoj Gori je u ovom trenutku aktivno više požara na području Herceg Novog, Nikšića i Ulcinja, a prema rečima turista i meštana, protekla noć je bila jeziva.
Napad koji se tokom protekle noći dogodio na Novom Beogradu, u kom je Vuk Vučinić zadobio izuzetno teške i po život opasne povrede sečivom, ponovo je u žižu javnosti vratio jedno od najzanimljivijih imena povezanih sa hapšenjem klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Muškarac (35) koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu zatečen je u garaži u Ulici dr Ivana Ribara, ali najnoviji detalji iz istrage ukazuju na to da se sam napad nije odigrao na toj lokaciji.
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.