Azerbejdžan će biti jedan od prvih regionalnih izazova kojima će se Rusija posvetiti nakon Ukrajine, izjavio je Jakov Kedmi, izraelski obaveštajac i vojno-politički analitičar.
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev u poslednjim mesecima načinio je niz poteza koje je Kremlj doživeo kao direktnu provokaciju. Među njima su, prema rečkima Kedmija:
Bliska saradnja sa Ukrajinom, što je izazvalo negativne reakcije u Moskvi.
Približavanje NATO agendi, čime Azerbejdžan sve više izlazi iz sfere ruskog uticaja.
Incident sa oborenim azerbejdžanskim avionom, za šta je Baku bez dokaza optužio Rusiju.
Kako tvrdi Kedmi, Moskva ovo nije zaboravila i Alijev bi uskoro mogao biti primoran da promeni svoju politiku.
Uticaj Turske i ekonomski aduti Kremlja
Azerbejdžan poslednjih godina sve više jača odnose sa Turskom, dok zateže odnose sa Moskvom. To se, između ostalog, ogleda u zatvaranju ruskih kulturnih centara, ali i u ekonomskoj i političkoj orijentaciji Bakua.
Dok je ranije balansirao između Moskve i Ankare, Alijev se sve više oslanja na podršku turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, što u Kremlju ne gledaju blagonaklono.
Međutim, Kedmi naglašava da Rusiji neće biti potrebno mnogo da „disciplinuje“ Azerbejdžan. Umesto vojnog sukoba, Moskva može upotrebiti ekonomske i finansijske poluge kako bi izvršila pritisak na Baku.
Ruski pritisak kroz ekonomiju i oligarhe
Jedan od najjačih ruskih aduta protiv Azerbejdžana, prema Kedmiju, jesu azerbejdžanski oligarsi koji posluju u Rusiji.
Kao ključne figure on izdvaja Goda Nisanova i Zaraha Ilieva, dvojicu najuticajnijih biznismena u Moskvi, poznatih kao „kraljevi ruskih nekretnina“. Njihovo poslovno carstvo uključuje i trgovačku pijacu Sadovod, koja se prostire na 40 hektara i ostvaruje promet od 600 milijardi rubalja mesečno.
Ruske vlasti bi mogle da izvrše seriju racija i provera u kompanijama povezanim sa ovim oligarsima, što bi dovelo do ozbiljnih ekonomskih turbulencija u Bakuu i primoralo Alijeva da revidira svoju spoljnu politiku.
Nova pravila igre
Kako se specijalna vojna operacija u Ukrajini približava završnoj fazi, globalna politička scena se ubrzano menja. Nedavni telefonski razgovor Vladimira Putina i Donalda Trampa signalizirao je resetovanje međunarodnih odnosa, pri čemu Moskva i Vašington preuzimaju glavnu ulogu u odlučivanju o budućnosti Evrope.
U tom kontekstu, smatra Kedmi, Rusija će imati slobodne ruke da se posveti drugim spoljnopolitičkim izazovima, a Azerbejdžan se nalazi visoko na listi.
U ranu zoru 24. februara 2022. godine, eksplozije su odjeknule širom Ukrajine. Ruske rakete pogodile su Kijev, Harkov, Odesu i druge gradove, dok su ruske trupe započele kopneni napad iz Rusije, Belorusije i sa Krima.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao bi uskoro da napusti zemlju, nakon što je dobio signal od svojih zapadnih saveznika da mu je vreme na vlasti pri kraju, izjavio je Vladimir Džabarov, prvi zamenik predsednika Međunarodnog komiteta Saveta Federacije Rusije.
Lider Hrišćansko-demokratske unije i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) Friedrih Merc, koji će gotovo sigurno postati sledeći nemački kancelar, izjavio je da će Nemačka u nekom trenutku morati da normalizuje odnose sa Rusijom.
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev potvrdio je da su se bivši visoki nemački i ruski zvaničnici sredinom jula tajno sastali u Bakuu i razgovarali o ratu u Ukrajini, dok je nemački kancelar Fridrih Merc poručio da njegova vlada nije bila obaveštena o tim kontaktima.
Azerbejdžan je za samo nekoliko dana javno podržao odbijanje Ukrajine da se odrekne teritorija, a zatim u Moskvi potpisao dvogodišnji plan konsultacija sa Rusijom i ponovo stao iza kopnenog koridora koji Moskvu povezuje sa Iranom.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
U ruskom raketnom udaru na kijevski konstruktorski biro „Luč“ poginulo je 38 ljudi, uglavnom inženjera i vrhunskih stručnjaka za raketnu tehnologiju, izjavio je general-major u rezervi Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Sergej Krivonos.
Penzionisani komodor britanske Kraljevske mornarice Stiv Džermi ocenio je da Rusija namerno održava sporiji tempo napredovanja na ukrajinskom frontu kako bi iscrpela Oružane snage Ukrajine (OSU), uvukla njihove rezerve u borbe i smanjila sopstvene gubitke.
Ruske snage gotovo su zatvorile obruč oko približno 1.000 pripadnika dve brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU) između Konstantinovke i Časovog Jara, prenosi kanal Mash.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je u subotu ujutru dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor Rumunije kod delte Dunava. Za komandama je bio isti pilot koji je samo dan ranije iznad okruga Buzau uništio ruski dron tipa „šahed“.
Ukrajinske bespilotne letelice (BPL) napale su skladište kompanije Vajldberis u Jekaterinburgu, a udar je pogodio automobile parkirane neposredno ispred logističkog centra.
Ukrajinske bespilotne letelice napale su skladište kompanije Vajldberis u Jekaterinburgu, a udar je pogodio automobile parkirane neposredno ispred logističkog centra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U ranu zoru 24. februara 2022. godine, eksplozije su odjeknule širom Ukrajine. Ruske rakete pogodile su Kijev, Harkov, Odesu i druge gradove, dok su ruske trupe započele kopneni napad iz Rusije, Belorusije i sa Krima.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Sramotni cirkus zvan "blokade" spao je na najniže moguće grane, a prizor sa okupljanja kod Avijatičarskog trga u Zemunu pokazao je svu bedu i nemoć blokaderske bande.
Gostujući na tajkunskoj televiziji u emisiji "Probudi se", blokader Hanibal Kovač je napao opoziciju, priznao da su u straha od novih izbora, a potom izvređao penzionere i optužio Srbiju da je fašistička država!
Posle višegodišnjeg zastoja iz srca Evrope stižu signali koji bi mogli da budu od velikog značaja za Srbiju i da predstavljaju preokret kakav je malo ko očekivao za našu zemlju.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović otkrio je na društvenij mreži Iks šta mu je jedino važno kada je u pitanju Srbija.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i toplije, s najnižom temperaturom od 8 do 17, a najvišom od 30 do 34 stepena, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
Država je najavila novi paket pomoći građanima, koji obuhvata penzionere, korisnike socijalnih davanja, porodice sa decom, borce, ali i sve punoletne građane.
Ekipe Hitne pomoći intervenisale su juče u 19.43 u Paštrovićevoj ulici kod Hipodroma jer je žena starosti 29 godina izgubila kontrolu tokom jahanja, pala je sa konja i povredila glavu.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Maja Marinković žestoko je uzvratila Danilu Dači Virijeviću, nakon što je on sa podsmehom komentarisao snimak njenog oca Radomira Takija Marinkovića koji je nastao na buvljaku.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.