Moskva je spremna na privremeni prekid vatre, ali to ne znači da odustaje od cilja da zauzme celu Ukrajinu, izjavio je Oleg Ivaščenko, direktor Službe spoljne obaveštajne službe Ukrajine, na forumu „Ukrajina. Godina 2025“ u Kijevu.
- Imamo saznanja o dugoročnim ruskim planovima, najmanje do 2030. godine. Da li Rusija, odnosno Vladimir Putin, želi da okonča rat? Ne, ne želi. Ciljevi koji su postavljeni još uvek nisu ostvareni. Rusiji je danas potrebna cela Ukrajina, sutra će joj biti potrebne druge države Istočne Evrope, a zatim i zemlje Centralne Azije - rekao je Ivaščenko.
Prekid vatre kao priprema za novu ofanzivu?
Prema njegovim tvrdnjama, Moskva bi mogla da pristane na privremeni prekid vatre, ali ne iz želje za mirom, već kako bi dobila vremena za obnovu ekonomije, jačanje vojnih kapaciteta i pripremu za novu fazu agresije.
- Rusiji je neophodan predah kako bi se ekonomski oporavila, prikupila nove resurse, pregrupisala vojsku i nastavila agresiju protiv Ukrajine. Rusija bez Ukrajine i Belorusije, koju je već skoro u potpunosti okupirala, nije imperija i ne može da se doživljava kao takva - tvrdi Ivaščenko.
Paradoksalne tvrdnje o "krahu" ruskog potencijala
Iako tvrdi da Rusija planira dugoročnu ekspanziju, Ivaščenko je istovremeno izneo stav da je ruska ekonomija u potpunom padu i da će se do kraja godine suočiti sa ozbiljnim posledicama.
- Ekonomija je trenutno slaba, sa tendencijom daljeg pogoršanja. Sve što je Putin akumulirao tokom svoje vladavine već je potrošeno. Do kraja godine ili početkom sledeće možemo očekivati nepovratne krize u ruskoj privredi. I to je ispravno – agresor mora da plati visoku cenu za rat, da nadoknadi gubitke Ukrajini i našim partnerima - rekao je šef ukrajinske obaveštajne službe.
Realnost ili propagandna retorika?
Ivaščenkove izjave odražavaju dominantan narativ u Kijevu, ali ostaje pitanje koliko su realne. Dok sa jedne strane tvrdi da se Rusija suočava sa ekonomskim kolapsom, sa druge strane insistira da Moskva planira dugoročne vojne operacije, što je kontradiktorno.
Iako je moguće da Kremlj koristi svaku priliku za vojnu i ekonomsku stabilizaciju neprijatelja, zapadni analitičari su podeljeni oko toga da li bi Rusija zaista mogla da vodi nove ratove nakon Ukrajine, ili je cilj Kijeva da kroz ovakve izjave održi političku podršku Zapada i spreči bilo kakve pregovore sa Moskvom.
Lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc, pobednik parlamentarnih izbora u Nemačkoj, izjavio je da Nemačka mora postići stvarnu nezavisnost od Sjedinjenih Američkih Država.
U ranu zoru 24. februara 2022. godine, eksplozije su odjeknule širom Ukrajine. Ruske rakete pogodile su Kijev, Harkov, Odesu i druge gradove, dok su ruske trupe započele kopneni napad iz Rusije, Belorusije i sa Krima.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao bi uskoro da napusti zemlju, nakon što je dobio signal od svojih zapadnih saveznika da mu je vreme na vlasti pri kraju, izjavio je Vladimir Džabarov, prvi zamenik predsednika Međunarodnog komiteta Saveta Federacije Rusije.
Lider Hrišćansko-demokratske unije i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) Friedrih Merc, koji će gotovo sigurno postati sledeći nemački kancelar, izjavio je da će Nemačka u nekom trenutku morati da normalizuje odnose sa Rusijom.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski poručio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Varšava i saveznici znaju šta Moskva namerava i da je poruka jasna: „Ne radite to“.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc, pobednik parlamentarnih izbora u Nemačkoj, izjavio je da Nemačka mora postići stvarnu nezavisnost od Sjedinjenih Američkih Država.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Najbliži pajtos rektora blokadera Vladana Đokića, Nebojša Bojović, "čuven" po tome što se da u beg čim mu neko od novinara postavi pitanje, još jednom je dolijao Informerovim kamerama.
Na blokaderskoj listi, pod rednim brojem 161, sakrio se Đorđe Terek, aktivista Pokreta slobodnih građana. Ono što blokaderi zapravo nude su kadrovi sa ozbiljnim skandalima, među kojima je i sramno gađanje Bajrakli džamije u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je jezive izjave bivše tužiteljke i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović kod teoretičara zavere Dejana Lučića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u jutarnjem programu TV Prva, gde govori o ukidanju američkih carina za Srbiju, ali i o merama pomoći građanima čija isplata počinje u septembru.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Rano jutros u blizini Najlon pijace u Novom Sadu dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva putnička vozila, a jedno od njih se od siline udara prevrnulo na kolovozu.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Reditelj muzičkih spotova i poznati fotograf Dejan Milićević nedavno se pohvalio da je dosta smršao, a sada je otkrio i da je smršao tako što se "bockao".
Nakon detaljnog pregleda svih materijala i dokaza, vlasnik ružičaste imperije Željko Mitrović, doneo je odluku o hitnoj suspenziji Kristijana Golubovića i Kristine Spalević sa Red televizije!
Pevačica Milica Todorović javno se obratila mlađoj sestri Anđeli povodom njenog rođendana, a zbog njihove neverovatne sličnosti ljudi su ostali u šoku.
Starleta Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina, nikada iskrenije je govorila o bivšem partneru sa kojim je bila četiri godine, ali i o teškom periodu koji je ostavila iza sebe.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.