Moskva je spremna na privremeni prekid vatre, ali to ne znači da odustaje od cilja da zauzme celu Ukrajinu, izjavio je Oleg Ivaščenko, direktor Službe spoljne obaveštajne službe Ukrajine, na forumu „Ukrajina. Godina 2025“ u Kijevu.
- Imamo saznanja o dugoročnim ruskim planovima, najmanje do 2030. godine. Da li Rusija, odnosno Vladimir Putin, želi da okonča rat? Ne, ne želi. Ciljevi koji su postavljeni još uvek nisu ostvareni. Rusiji je danas potrebna cela Ukrajina, sutra će joj biti potrebne druge države Istočne Evrope, a zatim i zemlje Centralne Azije - rekao je Ivaščenko.
Prekid vatre kao priprema za novu ofanzivu?
Prema njegovim tvrdnjama, Moskva bi mogla da pristane na privremeni prekid vatre, ali ne iz želje za mirom, već kako bi dobila vremena za obnovu ekonomije, jačanje vojnih kapaciteta i pripremu za novu fazu agresije.
- Rusiji je neophodan predah kako bi se ekonomski oporavila, prikupila nove resurse, pregrupisala vojsku i nastavila agresiju protiv Ukrajine. Rusija bez Ukrajine i Belorusije, koju je već skoro u potpunosti okupirala, nije imperija i ne može da se doživljava kao takva - tvrdi Ivaščenko.
Paradoksalne tvrdnje o "krahu" ruskog potencijala
Iako tvrdi da Rusija planira dugoročnu ekspanziju, Ivaščenko je istovremeno izneo stav da je ruska ekonomija u potpunom padu i da će se do kraja godine suočiti sa ozbiljnim posledicama.
- Ekonomija je trenutno slaba, sa tendencijom daljeg pogoršanja. Sve što je Putin akumulirao tokom svoje vladavine već je potrošeno. Do kraja godine ili početkom sledeće možemo očekivati nepovratne krize u ruskoj privredi. I to je ispravno – agresor mora da plati visoku cenu za rat, da nadoknadi gubitke Ukrajini i našim partnerima - rekao je šef ukrajinske obaveštajne službe.
Realnost ili propagandna retorika?
Ivaščenkove izjave odražavaju dominantan narativ u Kijevu, ali ostaje pitanje koliko su realne. Dok sa jedne strane tvrdi da se Rusija suočava sa ekonomskim kolapsom, sa druge strane insistira da Moskva planira dugoročne vojne operacije, što je kontradiktorno.
Iako je moguće da Kremlj koristi svaku priliku za vojnu i ekonomsku stabilizaciju neprijatelja, zapadni analitičari su podeljeni oko toga da li bi Rusija zaista mogla da vodi nove ratove nakon Ukrajine, ili je cilj Kijeva da kroz ovakve izjave održi političku podršku Zapada i spreči bilo kakve pregovore sa Moskvom.
Lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc, pobednik parlamentarnih izbora u Nemačkoj, izjavio je da Nemačka mora postići stvarnu nezavisnost od Sjedinjenih Američkih Država.
U ranu zoru 24. februara 2022. godine, eksplozije su odjeknule širom Ukrajine. Ruske rakete pogodile su Kijev, Harkov, Odesu i druge gradove, dok su ruske trupe započele kopneni napad iz Rusije, Belorusije i sa Krima.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao bi uskoro da napusti zemlju, nakon što je dobio signal od svojih zapadnih saveznika da mu je vreme na vlasti pri kraju, izjavio je Vladimir Džabarov, prvi zamenik predsednika Međunarodnog komiteta Saveta Federacije Rusije.
Lider Hrišćansko-demokratske unije i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) Friedrih Merc, koji će gotovo sigurno postati sledeći nemački kancelar, izjavio je da će Nemačka u nekom trenutku morati da normalizuje odnose sa Rusijom.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika pomorska parada u Sankt Peterburgu otkazana je drugu godinu zaredom, a predsednik Rusije Vladimir Putin Dan Ratne mornarice obeležio je u dvorištu Glavnog admiraliteta, ispred zida na kojem je bila naslikana podmornica.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc, pobednik parlamentarnih izbora u Nemačkoj, izjavio je da Nemačka mora postići stvarnu nezavisnost od Sjedinjenih Američkih Država.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava građane na internet prevare, a žrtva može biti svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže ili elektronsko bankarstvo.
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.