Fridrih Merc, lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i pobednik parlamentarnih izbora u Nemačkoj, doveo je u pitanje budućnost NATO-a u njegovom aktuelnom obliku, ukazujući na mogućnost radikalnih promena u bezbednosnoj politici Evrope.
Osvrćući se na predstojeći samit NATO-a u junu, Merc je naglasio da je neizvesno da li će Alijansa opstati u sadašnjem obliku ili će Evropa morati ubrzano da gradi sopstvenu odbranu.
- Pitanje je – hoćemo li u junu i dalje razgovarati o NATO-u u njegovom trenutnom obliku, ili ćemo biti primorani da mnogo brže uspostavimo nezavisne evropske odbrambene kapacitete - izjavio je Merc, prenosi Rojters.
Nemačka sve manje može da se oslanja na SAD
Merc je u petak jasno poručio da bi Nemačka morala da se pripremi za mogućnost da Tramp ne bude u potpunosti posvećen NATO principu kolektivne odbrane, poznatom kao Član 5.
On je naglasio da će Berlin verovatno morati da smanji zavisnost od američkog nuklearnog odvraćanja i da ozbiljno razmotri alternativne opcije u saradnji sa Francuskom i Velikom Britanijom.
- Moramo otvoriti razgovore sa evropskim nuklearnim silama, Francuskom i Velikom Britanijom, kako bismo proširili nuklearnu zaštitu Evrope - poručio je Merc, ukazujući na potencijalnu nuklearnu strategiju nezavisnu od Vašingtona.
Budućnost NATO-a pod znakom pitanja
Mercove izjave odražavaju sve veće nesigurnosti unutar EU i NATO-a, posebno u svetlu mogućeg povratka Donalda Trampa na čelo SAD.
Njegova pobeda na nemačkim izborima mogla bi označiti prekretnicu u evropskoj bezbednosnoj politici, sa sve većim naglaskom na samostalne vojne kapacitete i smanjenje oslanjanja na Sjedinjene Američke Države.
S obzirom na predstojeći samit NATO-a, biće ključno videti da li će Alijansa uspeti da očuva jedinstvo ili će se evropski lideri sve više oslanjati na sopstvene odbrambene kapacitete.
Sukob u Ukrajini bio je izazvan, ali ne nužno od strane Rusije, izjavio je specijalni izaslanik američkog predsednika za Bliski istok Stiven Vitkof. Prema njegovom mišljenju, ključni faktor u eskalaciji krize bio je razgovor o potencijalnom ulasku Ukrajine u NATO, što je Moskva doživela kao direktnu pretnju.
Lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc, pobednik parlamentarnih izbora u Nemačkoj, izjavio je da Nemačka mora postići stvarnu nezavisnost od Sjedinjenih Američkih Država.
U ranu zoru 24. februara 2022. godine, eksplozije su odjeknule širom Ukrajine. Ruske rakete pogodile su Kijev, Harkov, Odesu i druge gradove, dok su ruske trupe započele kopneni napad iz Rusije, Belorusije i sa Krima.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Dvoje mladih državljana Ukrajine povređeno je kada je nedaleko od glavne železničke stanice u nemačkom Augzburgu eksplodirao za sada neidentifikovan predmet, nakon čega je policija blokirala šire područje i uključila stručnjake za eksplozive u istragu.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć da će danas u 12 časova saopštiti odluke o raspuštanju Narodne skupštine Srbije i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora, koji će biti održani 25. oktobra.
Poslanica Vrhovne rade Ana Skorohod tvrdi da su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner tokom razgovora sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim izneli strože uslove nego ranije, uključujući zahteve u vezi sa Ustavom i teritorijama.
Dok zvaničnici iz Brisela redovno uperuju prst u Srbiju i ne propuštaju priliku da napadnu našu zemlju i predsednika Aleksandra Vučića, na otvoreno povampirenje ustaštva, fašizma i nacizma u susednoj Hrvatskoj godinama sramno zatvaraju oba oka!
Na društvenim mrežama se rasplamsao opšti rat među blokaderima, peti dan zaredom, sevale su uvrede, najotvorenije pretnje i ismevanje nakon potpunog debakla sa vetiranjem kompromitovanog lažnog rektora Vladana Đokića.
U sinhronizovanoj i do detalja organizovanoj medijskoj hajci, hrvatski novinari i blokaderski ideolozi udružili su snage kako bi po ko zna koji put izvređali srpski narod, proglasili Beograd za centar mraka i direktno optužili predsednika Aleksandra Vučića za sve što se u našoj državi dešava!
Mržnja prema sopstvenom narodu, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Vojsci Srbije i svima koji ne misle kao oni doživela je svoj najmračniji vrhunac nakon mirne i dostojanstvene sahrane generala Ratka Mladića.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
RAPEX sistem za brzu razmenu informacija o nebezbednim proizvodima koji su stavljeni na jedinstveno tržište EU izdao je upozorenje o neispravnosti proizvoda za decu te o hitnom povlačenju istog sa tržišta usled hemijskog rizika.
Manastir Jovanje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri vekovima privlači vernike, a danas je posebno poznat po ikoni Bogorodice Brzopomoćnice, pred kojom ljudi traže pomoć u bolesti, porodičnim problemima i borbi za potomstvo.
Srbija je u prethodnih 12 godina ostvarila snažan napredak ključnih pokazatelja životnog standarda, od pada nezaposlenosti i rasta zaposlenosti, do značajnog smanjenja materijalne deprivacije i rizika od siromaštva.
Budvanska policija je kod Danila Džekulića (22) iz Kule našla pištolj sa metkom u cevi i još 12 metaka u okviru, ali i falsifikovanu ličnu kartu na drugo ime. Crnogorska policija objavila je i fotografije pronađenog oružja.
Masovna tuča dogodila se sinoć u Obrenovcu, a prema prvim informacijama, jedan od učesnika je pregažen automobilom. Pet osoba je ukupno zbrinuto u Urgentnom centru.
Dolazak jednog od najpoznatijih holivudskih parova, Penelope Kruz i Havijera Bardema, na Filmski festival u Veneciji izazvao je nezapamćeno interesovanje medija i publike.
Poznati glumac Nenad Okanović otkrio je da ljubavna priča sa suprugom Željanom traje decenijama, a tajna njihovog savršenog braka je što se nikada ne svađaju.
Promene na noktima često deluju bezazleno, ali njihov oblik, boja i struktura ponekad mogu ukazati na ono što se događa u organizmu, zbog čega pojedine promene ne bi trebalo zanemariti.
Ako ste ljubitelj čokolade, a želite brz i jednostavan kolač bez komplikovane pripreme, ovaj recept bi mogao da postane vaš novi favorit. Sa samo tri sastojka i svega nekoliko minuta pripreme, dobićete sočan čokoladni kolač koji ostaje mekan u sredini.
Milovan Ilić Minimaks bio je jedan od najuticajnijih televizijskih autora na prostoru bivše Jugoslavije, a njegovo gostovanje u emisiji za mnoge pevače značilo je veliki korak u karijeri, a jednom je pričao o crnoj listi poznatih!
Povratak u eru 80-ih godina potpuno je zaludeo internet, društvene mreže su preplavljene fotografijama poznatih ličnosti koje uz pomoć veštačke inteligencije dobijaju potpuno novi izgled, a mi smo za vas izabrali najbolje!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.