Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta predložio je državnim organima Srbije, povodom 84 godine od osnivanja takozvane Nezavisne Države Hrvatske (NDH), da se 10. april proglasi za Dan sećanja na genocid nad Srbima u NDH sa ciljem, kako je naveo, da ta tema postane sastavni deo kulurnog obrasca i identiteta srpskog naroda, a posebno mlađih generacija.
Miodrag Linta je istakao da bez istorijskog konteksta nije moguće shvatiti događaje iz devedesetih godina prošlog veka, navodi se u saopštenju Saveza Srba iz regiona.
- Ključni razlog zalaganja da pomenuti datum bude proglašen Danom sećanja i žalosti jeste činjenica da je odmah nakon osnivanja NDH 10. aprila 1941. godine započela realizacija dugo pripremanog plana istrebljenja i uništenja srpskog naroda na čitavom području današnje Hrvatske, BiH i Srema sve do Zemuna s ciljem stvaranja etnički čiste Velike Hrvatske bez Srba - naveo je Linta.
Naglasio je da bi svakog 10. aprila trebalo da se održi komemorativna akademija, dva minuta ćutanja za srpske žrtve genocida u NDH, da zastave budu spuštene na pola koplja, a medijski sadržaji prilagođeni tematici genocida, prenosi Tanjug.
Foto: Tanja Andric
Miodrag Linta
Na sličan način, kako je dodao, Izrael svake godine obeležava Dan sećanja na žrtve Holokasuta.
- Srbija bi trebao tog dana da zastane na dve minute. Na zvuk sirena i crkvenih zvona građani bi dvominutnim ćutanjem na ulicama, radnim mestima i na drugim lokacijama, kao i učenici u školama, odali počast srpskim žrtvama genocida u NDH. Zastave na državnim institucijama i ustanovama bi bile spuštene na pola koplja. U osnovnim i srednjim školama na taj dan bi se organizovao poseban školski čas a radio i TV stanice bi emitovale prigodne programe na temu genocida. Sve planirane kulturne i sportske manifestacije bile bi prilagođene Danu sećanja i žalosti - naveo je Linta.
Pored toga, napomenuo je, Srbija treba da usvoji Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH i osnuje Memorijalni centar genocida nad Srbima u NDH.
- Cilj predloženih mera jeste da se na sistematski način neguje kultura sećanja i započne planska i aktivna borba za priznanje genocida nad našim narodom u međunarodnoj zajednici - naveo je Linta.
Gotovo svaki četvrti Hrvat mlađi od 24 godine danas bi bez oklevanja stao uz jedinice ustaške Nezavisne Države Hrvatske (NDH) kada bi u Drugom svetskom ratu morao da bira stranu. U ovom zabrinjavajućem trendu prednjače muškarci, stanovnici Dalmacije, kao i birači vladajućeg HDZ-a i desničarskog Domovinskog pokreta.
Razlike među narodima na Balkanu oduvek su se isticale u teškim istorijskim trenucima. Tada odnos prema agresorskoj sili prestaje da bude pitanje političke odluke, već postaje pitanje nacionalnog karaktera. Videlo se to jasno 27. marta 1941, na primeru Srba i Hrvata, dva najbrojnija naroda veštačke tvorevine Jugoslavije.
Hrvati su još jednom pokazali da se smeju žrtvama zločinačke ustaške Nezavisne države Hrvatske (NDH), imajući u vidu na koji su način oskrnavli Spomen-park Dotrščina u Zagrebu.
Ustaše su 1942. godine masakrirale civile na obali Drine dok su pokušavali da izbegnu u Srbiju. Danas se obeležava 84 godine od ustaškog masakra 6.000 srpskih civila u Starom Brodu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gotovo svaki četvrti Hrvat mlađi od 24 godine danas bi bez oklevanja stao uz jedinice ustaške Nezavisne Države Hrvatske (NDH) kada bi u Drugom svetskom ratu morao da bira stranu. U ovom zabrinjavajućem trendu prednjače muškarci, stanovnici Dalmacije, kao i birači vladajućeg HDZ-a i desničarskog Domovinskog pokreta.
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović javno je priznao potpunu ekonomsku dominaciju Srbije dok je Aleksandar Vučić bio na vlasti, istakavši da je naša zemlja ostvarila veći privredni rast od Hrvatske, i to bez ijednog evra iz fondova Evropske unije!
Dok se ne formira Vlada, i ne vidimo njihove dalje ekonomske poteze, kurs će imati odstupanja, a prodaja stranih valuta biće na minimumu, upozoravaju ekonomisti!
Dom zdravlja u Nišu organizovao je dežurstva za sredu, 11. novembar, kada se obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Pojedine službe radiće u redovnom prazničnom režimu, dok Kol centar tog dana neće biti dostupan.
Niška policija saopštila je nedavno da je muškarac (66) iz jednog sela u okolini Gadžinog Hana uhapšen zbog sumnje da je obljubio dvanaestogodišnju devojčicu iz istog mesta, a krajem septembra zbog obljube iste devojčice uhapšen je i muškarac (46) iz Niša.
Žena (65) iz Skoplja uhapšena je nakon što je tokom kontrole paketa koji je donela sinu u zatvor "Idrizovo" pronađena marihuana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije, piše Sloboden pečat.
Viši sud u Podgorici izrekao je prvostepene presude kojima su odbegli šef kriminalne organizacije Radoje Zvicer (44) i policajac Ljubo Milović osuđeni na 40, odnosno 19 godina zatvora, dok je operativac Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Petar Lazović dobio 20 godina robije, zbog optužbe da je bio deo kriminalne organizacije "kavačkog" klana.
Bivši američki predsednik Džozef Bajden napadnut je i gađan predmetima tokom nenajavljene posete glavnom gradu Irske Dablinu, a prema navodima irskih i britanskih medija, dve osobe su uhapšene.
Američki zakonodavci zatražili su u utorak pokretanje dodatnih krivičnih istraga protiv saradnika ozloglašenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, navodeći u oštrom izveštaju da su tužioci, finansijske institucije i moćne veze godinama omogućavali da se njegovi zločini nastave.
Nebo iznad Kramatorska na istoku Ukrajine bilo je obasjano jarkim crvenim odsjajem zbog čega su mnogi Ukrajinci u Donjeckoj oblasti počeli da strahuju od nuklearnog udara.
Žena koja se predstavljala kao uspešna dizajnerka nakita, pripadnica visokog društva i kosmopolita sa južnoameričkim korenima, godinama je gradila poznanstva sa ljudima iz NATO okruženja u italijanskom Napulju. Iza imena Marija Adela Kufeldt Rivera, međutim, prema rezultatima opsežne međunarodne istrage, krila se Olga Kolobova, ruska državljanka i navodna pripadnica vojne obaveštajne službe GRU.
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
Kajli Džener još jednom je uspela da se nađe u epicentru svetskih medijskih dešavanja. Raspametila je svoje pratioce na društvenim mrežama smelim fotografijama koje su za samo nekoliko minuta zapalile internet.
Crveno vino više ne bi trebalo smatrati sredstvom za očuvanje zdravlja srca. Vodeći kardiolozi poručuju da alkohol nosi rizike bez obzira na količinu, a evo šta je zaista dobro za vaše kardiovaskularno zdravlje.
Učesnica rijalitija Marija Kulić žestoko je oplela po Ivanu Marinkoviću nakon sinoćnjeg "Pretresa nedelje sa Milanom Miloševićem", tokom kojeg je ponovo otvorena tema njegovog narušenog odnosa sa bivšom partnerkom Miljanom Kulić, ali i njenom porodicom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.