Direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu Dejan Ristić, zatražio je od italijanskog ambasadora u Zagrebu izvinjenje i uklanjanje neprimerene objave u kojoj se u kontekstu memorijalizacije jasenovačkih žrtava izražava solidarnost sa hrvatskim narodom
Istoričar Dejan Ristić rekao je, gostujući u Jutarnjem programu RTS, da je 22. april 1945. dan kada je došlo do proboja poslednje grupe zatočenika, sistema koncentracionih logora smrti NDH u Jasenovcu koji se s pravom smatraju u istorijskoj nauci najbrutalnijim gubilištem u Evropi u Drugom svetskom ratu.
"Svakog 22. aprila, a to je i naš nacionalni dan sećanja na žrtve genocida, Holokausta, održavaju se komemorativne manifestacije širom srpskog etničkog prostora", kaže Ristić.
"Tradicionalna komemoracija u Jasenovcu obuhvatila je i prisustvo predstavnika diplomatskog kora, akreditovanog u Zagrebu. Italijanska ambasada u Hrvatskoj postavila je na zvaničnom Tviter nalogu fotografiju svog ambasadora koji odaje počast žrtvama Jasenovca uz jasnu napomenu da tim povodom izražava solidarnost hrvatskom narodu. To je neprimereno i nedopustivo", rekao je Ristić.
Foto: printscreen Twitter
Objava italijanske ambasade u Hrvatskoj
Ristić dodaje – zamislite situaciju u kojoj neki ambasador prilikom komemoracije u Aušvicu izražava solidarnost sa nemačkim narodom.
Internacionalizacija fenomena stradnja
"Tu mora da se bude odlučan i da se reaguje na svaki mogući način. Juče smo kao Muzej žrtava genocida uputili protestno pismo ambasadoru Italije u Hrvatskoj ukazujući da su u NDH pripadnici hrvatskog naroda bivali predmet progona isključivo ukoliko su ih vlasti participirali kao svoje protivnike, dok su Srbi, Jevereji i Romi bili zakonom definisani kao narodi koje treba potpuno istrebiti, ne samo fizički, nego identitetski i verski", istakao je Ristić.
Prema njegovim rečima, nedopustivo je da na taj dan, na tom mestu, u Jasenovcu, na godišnjicu proboja zatočenika, bilo ko izražava solidarnost pripadnicima onog naroda koji su faktički vršili zločin ne samo u Jasenovcu već i na čitavoj teritoriji NDH.
"Imamo potrebu i obavezu da se bavimo internacionalizacijom fenomena stradnja našeg naroda u Drugom svetskom ratu, posebno genocida počinjenom nad Srbima, počinjenog na teritoriji NDH, kako se ovakvi skandali ne bi dešavali", ukazao je Ristić.
Kako preduprediti gest
Iz poruke koju je italijanski ambasador uputio iz Jasenovca možemo da spekulišemo da li se radi o slučajnoj grešci ili svesnoj nameri, napominje istoričar.
"Bićemo mnogo mudriji ako sačekamo reakciju italijanske ambasade. Ja sam zatražio da se ukloni objava sa Tvitera, da se uputi javno izvinjenje retkim preživelima i stotinama hiljada njihovih potomaka i srodnika koji su bili uznemireni tim gestom", podvukao je Ristić.
Sa druge strane, ovo je pokazatelj da u prethodnim decenijama, od 1945. pa sve doskoro nismo ništa uradili na internacionalizaciji teme istorijskog stradanja nad našim narodom u svetu.
"Međunarodna zajednica, svet, građani ne znaju da se desio genocid u Drugom svetskom ratu na teritoriji NDH. Mi se prethodnih decenija nismo potrudili da znanje i informacije prenesemo na njihove jezike, da pređemo jezičku barijeru i da budemo mnogo prisutniji u onim centrima gde se promišlja, analizira i gde se donose bitne političke odluke", kaže Ristić.
Foto: Insajder/Marko Đoković
Dejan Ristić
Važna kultura sećanja
Ističe da su postojali tabu pristupi kada je genocid nad Srbima u pitanju u Drugom svetskom ratu, sve do pre 20-30 godina.
Poslednjih nekoliko godina ulažu se napori na afirmaciji kulture sećanja kod nas ne samo kroz manifestacione programe, već u oblasti kulture, prosvete, kroz izdavaštvo, kroz medije.
Podsetio je da je na RTS-u prikazan film o Prebilovcima koji je predstavio na celovit način strašnu tragediju početkom avgusta 1941. godine. To je, kako kaže, dobar primer prakse koji treba da slede i drugi mediji u Srbiji.
Muzej žrtava genocida radi punih 30 godina – objavljeno je 180 naučnih studija o genocidu, održano na više stotina međunarodnih konferencija, realizovan je veliki broj dokumentarnih filmova, na stotine obrazovnih programa namenjenih deci, studentima i građanstvu.
Prema njegovim rečima, Muzej žrtava genocida sa svoje strane je u poslednjih godinu dana utrostručio broj stalno zaposlenih stručnjaka, a programski budžet je povećan za 85 odsto u ovoj godini u odnosu na prethodnu.
Dva događaja na Uskrs
Napominje da je jedan događaj važan u istoriji krunisanje kralja Stefana Dušana i savezničko bombardovanje Beograda, 16, odnosno 18. aprila.
Dva bitna događaja naše istirije – pozitivan događaj na Uskrs 1346. godine u tada prestonom Skoplju, a sa druge strane 18. april 1944. godine – savezničko bombardovanje Beograda u Drugom svetskom ratu, koje je po mnogim parametrima bilo razornije od šestoaprilskog.
"To je pokazatelj u kojim se sve opsezima kreće nacionalna istorija, od beskrajno tragičnih do zaista veličanstvenih i retkih događaja u istoriji, kao uzdizanje države, njenog vladara u rang cara", zaključio je Ristić.
Na zvaničnoj Tviter stranici italijanske ambasade u Hrvatskoj, "Italy in Croatia", podeljena je skandalozna objava o Jasenovcu koja je izazvala buru na društvenim mrežama
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na zvaničnoj Tviter stranici italijanske ambasade u Hrvatskoj, "Italy in Croatia", podeljena je skandalozna objava o Jasenovcu koja je izazvala buru na društvenim mrežama
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Jemenski pokret Huti započeo je mobilizaciju velikih razmera kako bi se suprotstavio bilo kakvom kretanju vojnih snaga koje podržava Saudijska Arabija.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.