Dvanaesti mart 2003. godine. Podne tek što je bilo prošlo. Tadašnji premijer Zoran Đinđić je stigao u Nemanjinu ulicu, u zgradu Vlade Srbije. Začuli su se pucnji - jedan, pa drugi... Sve ostalo je istorija.
Da li je Srbija tada zaustavljena na putu demokratskih promena, kojim je krenula nakon smene miloševićevske vlasti 5. oktobra 2000. godine? Većina će bez dileme reći - da.
Kao što će većina reći i da su ti pucnji promenili tok srpske istorije.
Da li je mogao da se spreči 12. mart? I za to će većina reći - verovatno da je mogao.
Zašto nije sprečen - i dalje je misterija.
Veliki planovi
Zoran Đinđić je bio premijer od 25. januara 2001. godine do ubistva 12. marta 2003. Njegova vlada je imala sedmoro potpredsednika i 19 ministarstava.
U svom ekspozeu pred poslanicima Skupštine Srbije Đinđić je kazao da je vlada dobila mandat naroda da sprovede promene, a ne da vlada.
Kao preduslov za ozbiljne reforme, naveo je da se mora svesti račun s kriminalom i zloupotrebama iz devedesetih.
Kako je rekao, "u najskorijem roku treba rasvetlilti najteža krivična dela, ubistva i otmice", dodajući da "pred licem pravde moraju se naći i oni koji su ukaljali našu zemlju i naciju čineći zločine nad decom i ženama, a krijući se iza tobožnje patriotske misije".
- Uspeh vlade u obračunu s kriminalom biće uverljiv samo ako se stvore instrumenti koji će kontrolisati i ovu vladu - rekao je tada Đinđić.
Kao strateški cilj je naveo potrebu da postanemo zemlja stabilnih institucija i visokokvalifikovane radne snage, društvo s preovlađujućom srednjom klasom, povećanim životnim standardom i zapošljavanjem. Kao još jedan cilj naveo je da najkasnije za 10 godina naša zemlja postane član Evropske unije.
Govorio je tada i o kosovskom problemu - Albancima sa Kosova poručio je da "svoje ekonomske i ljudske interese danas i ubuduće mogu da ostvare samo u saradnji sa Srbijom i preko Srbije, jer ona postaje motor regionalnog razvoja".
Na kraju ekspozea je zaključio da vlada nema "čarobni štapić", da su znanje i energija ono što ima i da će, uz podršku građana, uspeti.
Napadi, crtanje mete...
I zaista je krenuo u realizaciju svega pomenutog.
Srbija je, posle decenije izolacije, sankcija, ratova i siromaštva, ponovo postala prihvatljivi sagovornik za svet - premijer je imao brojne razgovore sa evropskim i svetskim političarima, a jedan od najvažnijih bio je susret s tadašnjim američkim predsednikom Džordžom Bušom.
Pokrenute su ekonomske reforme, ukinute neke trgovinske barijere, liberalizovane su cene...
Pokrenuta je široka diplomatska kampanja za rešenje statusa Kosova.
Vlast se držala saradnje s Haškim tribunalom, kojem je u junu 2001. izručen i bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević.
Foto: printscreen Tviter
Usvojen je Zakon o borbi protiv organizovanog kriminala, u pravosuđe su tako uvedeni Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal i Posebno odeljenje Okružnog suda u Beogradu za organizovani kriminal - poznatiji kao Specijalni sud. Godina 2002. bila je proglašena godinom borbe protiv organizovanog kriminala.
S druge strane, premijer Đinđić je trpeo velike napade - satanizovan je u delu medija, etiketiran, crtana mu je meta, napadala ga je od opozicija, sabotiran je od dela državnog aparata - primera radi, Jedinica za specijalne operacije (JSO) organizuje pobunu, koja je, prema nekim teorijama, bila i neka vrsta uvoda u atentat.
Ta pobuna je, inače, dobila podršku DSS, čiji lider Vojislav Koštunica - u to vreme predsednik Jugoslavije - nije video ništa sporno već je javno podržao pobunu rekavši: "Mislim da je jedan ovakav revolt sasvim opravdan i normalan. Znači, recimo, protestuju lekari, oni izađu u belim mantilima... protestuju pripadnici JSO, oni izađu u svojoj opremi i svojim vozilima... mislim da je to sasvim u redu i da je to njihov način kako oni to ispoljavaju."
Ubistvo, vanredno stanje i "Sablja"
Dvanaesti mart 2003. zaustavio je Đinđića u svemu što je započeo. Započeti obračun s kriminalom nije uspeo da završi, već su ga kriminalci ubili. Srbija ni dan-danas nije postala deo EU, a i kosovsko pitanje je i dalje nerešeno.
A pre atentata 12. marta 2003, prethodilo je nekoliko neuspešnih pokušaja. Kriminalna banda je planirala premijera da ubije i ispred Skupštine Srbije, a najozbiljniji je bio pokušaj kod hale "Limes" 21. februara 2003.
Komentarišući to, Đinđić je rekao: "Ako neko misli da će zaustaviti sprovođenje zakona time što će mene ukloniti, onda se grdno vara, jer ja nisam sistem. Sistem će funkcionisati i dalje i niko neće dobiti amnestiju za zločine tako što će ukloniti jednog ili dva funkcionera države".
Nažalost, dvadesetak dana nakon ove izjave Đinđić je uklonjen.
Foto: printscreen/Fejsbuk
Ubijen je 12. marta 2003. oko 12.25, na ulazu u Vladu Srbije. Stradao je od zloglasnog zemunskog klana i pripadnika JSO Zvezdana Jovanovića i Milorada Ulemeka Legije.
Srbija je zanemela.
Ispaljena su dva metka. Jedan metak je prošao kroz njegovo srce, odveden je u Urgentni centar, gde je sat vremena kasnije proglašena smrt. Prema zvaničnim informacijama, on nije bio pri svesti nakon dolaska u bolnicu. Od drugog ispaljenog metka teško je ranjen u stomak pripadnik obezbeđenja premijera Milan Veruović.
Đinđić je sahranjen 15. marta 2003. u Aleji zaslužnih građana na beogradskom Novom groblju.
U Srbiji je proglašeno vanredno stanje, pokrenuta je akcija "Sablja", u kojoj je privedeno više hiljada ljudi. Uhapšen je Zvezdan Jovanović, pripadnik JSO koji je pucao u premijera, zatim brojni članovi zemunskog klana, pripadnici bezbednosnih službi koji su povezani s ovim zločinom... Ali pali su i brojni drugi kriminalci, novinari, pevači... Svi koji su imali veze s kriminalom.
Vođe zemunskog klana Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum ubijeni su prilikom pokušaja hapšenja. Glavni organizator atentata Milorad Ulemek Legija, nekadašnji šef JSO, bio je u bekstvu, predao se godinu dana kasnije.
Novinar Gradiša Katić otkrio je nepoznate detalje o zemunskom klanu, odnosu premijea Zorana Đindića sa Miloradom Ulemekom Legijom i Dušanon Spasojevićem, pravoj ulozi Čedomira Jovanovića u Šilerovoj, tajnim ljubavima mafijaša i njihovom privatnom životu.
O ratu države i mafije tokom devedesetih godina u Srbiji, ali i mnogim drugim temama iz jednog od najgorih perioda naše zemlje, govorio je u Info danu bivši načelnik Odeljenja za krvne delitke Žarko Popović.
Sumnijive okolnosti istrage o pokušaju atentata na tadašnjeg predsednika Vlade Zorana Đinđića 21. februara 2003. godine, komentarisao je gost Info dana, nekadašnji telohranitelj Zorana Đinđića Milan Veruović.
Prvi zvanični trejler serije "Sablja" privukao je veliku pažnju kako domaće, tako i svetske javnosti. Čak i jedan od najprestižnijih festivala filmskih i serijskih sadržaja razmatra mogućnost da "Sablju" uvrsti u svoj program.
Serija "Sablja" stiže na male ekrane 24. februara, a večeras je održano premijerno prikazivanje, kojem su prisustvovale zvezde ostvarenja, na čelu sa Draganom Mićanovićem koji tumači lik Zorana Đinđića.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novinar Gradiša Katić otkrio je nepoznate detalje o zemunskom klanu, odnosu premijea Zorana Đindića sa Miloradom Ulemekom Legijom i Dušanon Spasojevićem, pravoj ulozi Čedomira Jovanovića u Šilerovoj, tajnim ljubavima mafijaša i njihovom privatnom životu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" najnovije informacije o radu i troškovima generalnog konzula Republike Srbije u Njujorku, Vladimira Božovića, čoveka koji je godinama bio na visokim funkcijama kao saradnik Aleksandra Vučića, a koji danas pozdravlja "novi RTS" i "oslobođenu Srbiju".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
"Ozempik" i "vegovi", lekovi koji se koriste za lečenje gojaznosti i dijabetesa tipa dva, opasni su po život ako se uzimaju bez odobrenja lekara. Ovi medikamenti, upozoravaju stručnjaci, u Srbiji se masovno uzimaju!
Danas skoro svaki vozač zna koliko konjskih snaga ima njegov automobil, ali malo ko zna kako je nastala ova merna jedinica. Njeno poreklo vezano je za škotskog pronalazača Džejmsa Vata, koji je još u 18. veku pronašao način da snagu parnih mašina predstavi kroz poređenje sa radom konja.
Fosili do sada nepoznate vrste džinovskog glodara pronađeni su u rudniku lignita u Tajlandu. Naučnici procenjuju da je ova životinja živela pre oko 34 miliona godina i dostizala težinu od približno 30 kilograma.
Starija žena sa područja Bjelovara prijavila je policiji da je žrtva investicione prevare u kojoj je izgubila više od 61.000 evra. Prevaranti su je tokom puna četiri meseca uveravali u isplativost ulaganja i navodili je na nove uplate.
Policija sumnjiči 23-godišnjaka i 51-godišnjaka sa područja Bjelovara, u Hrvatskoj, za niz privrednih malverzacija kojima su kompaniju oštetili za više od 426.000 evra.
Ruska vlada održaće sastanak posvećen posledicama novog ukrajinskog napada na Krimski most, a razgovorima će predsedavati potpredsednik vlade Marat Kušnulin, saopšteno je iz ruske vlade.
Japanske vazduhoplovne snage podigle su borbene avione i izdale upozorenja nakon što su dva ruska aviona ušla u japanski vazdušni prostor kod prefekture Fukuoka.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je da će Evropa aktivno učestvovati u mirovnim pregovorima o Ukrajini i Rusiji, u formatu "E5+EU" pri čemu je najavila maksimalni pritisak na Moskvu.
Jedna od najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena vraća se na veliko platno. U distribuciji BLITZ filma, "Igre gladi: Svitanje nad žetvom" (The Hunger Games: Sunrise on the Reaping) stižu u bioskope širom Srbije 19. novembra 2026. godine.
Engleski filmski glumac i producent Robert Patinson biće sledeći Džejms Bond i time postati sedmi glumac koji tumači lik znamenitog britanskog špijuna, poteklog iz pera Ijana Fleminga, saopštila je danas kompanija Amazon MGM.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Nekada nezamislive bez zimskih slava i prazničnih okupljanja, pihtije ostaju nezaobilazan specijalitet na trpezi, posebno za slav, gde se tradicionalno služe uz tucanu ljutu papriku i domaći hleb.
Iako u svetu postoji preko 800 rasa pasa, statistika jasno pokazuje da najduži životni vek imaju manji psi, koji bez problema prelaze granicu od 15 godina. Čivava, maltezer, bigl, lasa apaso i pomeranac spadaju među njih.
Aluminijumska folija je neizostavan deo gotovo svake kuhinje, bilo da u njoj čuvamo obroke ili pečemo meso i povrće. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ona nije bezbedan izbor za sve vrste namirnica.
Svetlana Ceca Ražnatović ponovo se našla u centru pažnje javnosti nakon što je objavila video-snimak u bade-mantilu, u kom je bez zadrške odgovarala na brojna škakljiva pitanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.