Pitanje takozvane Hrvatske pravoslavne crkve, koju Hrvatska pravno ne priznaje, pokušavaju već godinama da pokrenu. Postoji više paralelnih projekata sa istim imenom, a uključeni su Bugari, Česi, Crnogorrci, pa čak i Kamerunci.
Ovaj, u najmanju ruku bizaran projekat u fokus je vratio Domovinski pokret Miroslava Škora. Naime, nakon božićnog prijema u Srpskom narodnom vijeću u Hrvatskoj, Milorad Pupovac žestoko je odbacio ideju HDZ-a i Domovinskog pokreta o osnivanju Hrvatske pravoslavne crkve u narednih pet godina.
- Na to ne gledam sigurno dobro jer Hrvatska pravoslavna crkva ima strašnu tragediju iz vremena Drugog svetskog rata i Pavelićevog ustaškog režima kada je prvi put formirana i kada je služila za nečasne verske i političke ciljeve. Tako da oni koji to obnavljaju moraju biti svesni da to ne može biti prihvaćeno - rekao je Pupovac.
Šta je Hrvatska pravoslavna crkva?
Hrvatsku pravoslavnu crkvu osnovao je Ante Pavelić 1942. godine, a nju je do propasti 1945. vodio je Germogen, ruski monah svetovnog imena Grigorij Ivanovič Maksimov. Mitropolita su partizani nakon pobede osudili na smrt streljanjem.
U presudi se kao razlog kazne navodi prihvatanje položaja crkvenog poglavara tzv. Hrvatske pravoslavne Crkve koju je uspostavila zločinačka NDH i njegovo delovanje s tog položaja po nalozima poglavnika Pavelića. Streljan je 30. juna 1945. u Zagrebu.
Foto: profimedia
Reinkarnacija zla
Pavelićev bizarni projekt Hrvatske pravoslavne crkve pokrenuo je 2009. Ivo Matanović, koji inače nema veze s pravoslavljem. Matanović je katolik, a njegovi motivi postaju jasniji kad se vidi grb te nove Hrvatske pravoslavne crkve.
Na popisu stanovništva iz 2011.,16.647 građana Hrvatske nacionalno se izjasnilo kao Hrvati, a verski pravoslavcima, što je mračne sile dovelo do ideje o obnovi Hrvatske pravoslavne crkve.
Ponovni pokretač ovog bizarnog projekta, Ivo Matanović poznat je po proustaškim izjavama, a u amblem "nove crkve" ucrtao je kartu NDH. Karta NDH na amblemu je izazvala niz kritika, pa je Matanović granice ipak sveo na današnju Hrvatsku.
Foto: Pritskrin
Matanović je u pomoć pozvao bugarskog sveštenika Aleksandra Ivanova koji ima 30 godina staža u Bugarskoj pravoslavnoj crkvi, a koju je napustio kada je krenuo u "obnovu" Hrvatske pravoslavne crkve.
Kako piše hrvatski "Ekspress " pokušaji uspostave autokefalne Hrvatske pravoslavne crkve imaju dugu istoriju i sežu do Eugena Kvaternika. Kvaternik je 1871. poginuo u Rakovičkom ustanku, gde je većina hrvatskih ustanika bila pravoslavne vere, piše ovaj list.
U novije vreme Hrvatska pravoslavna crkva je pokušao obnoviti Radoslav Metodije Viličić, hrvatski katolik koji je 1993. godine na Svetoj gori prešao na pravoslavnu veru.
Ne mogu da skupe 500 potpisa
Udruženje hrvatskih pravoslavnih vernika koje je osnovano 2009. godine, nakon pet godina od osnivanja dobilo je pravo da preda zahtev za upis u Registar verskih zajednica Republike Hrvatske, koje propisuje Zakon o verskim zajednicama .
Taj je rok istekao, ali jedan uslov ipak ne ispunjavaju. Potrebno je sakupiti potpise 500 osnivača, što je Matanović priznao da ne može da ispuni.
Aleksandar Ivanov se zato odlučio za lakše rešenje. Naime, novoosnovana verska zajednica se može upisati i kao postojeća crkva sa sedištem u inostranstvu. Ivanov je tvrdio da ima apostolsko nasleđe, što je uslov za svaku priznatu Pravoslavnu crkvu, preko pariške EPC. Ministarstvo uprave Republike Hrvatske je odbilo da ga upiše u registar pa se žalio Upravnom sudu.
Nelegalno leglo u privatnim prostorijama
Pored zločinačkog nasleđa NDH, ovo udruženje ima i drugih problema. Bogosluženja Ivanov vodi u privatnim prostorijama, na grobljima, u bolnicama i po konferencijskim dvoranama. Jedno vreme je Hrvatska pravoslavna crkva u Zadru u jednoj kući uredila Crkvu proroka Ilije, ali zbog skupe kirije morali su se iseliti. U Zadru je potom dobio na korišćenje bolničku kapelicu, dok je Božićnu misu, na kojoj se okupilo oko 50 vernika, održao u zagrebačkoj Crkvi Isusa Krista svetaca poslednjih dana, odnosno kod mormona.
Ivo Matanović, koji se zbog bolesti neko vreme povukao iz javnosti izjavio je da će Hrvatsku pravoslavnu crkvu ponovo pokrenuti i da će je voditi Crnogorac Jelisej Lalatović. Ovoga puta je došlo do male promene, pa je kazao da će osnovati "Hrvatsku pravoslavnukatoličku crkvu".
- Ima puno pravoslavnih vernika koji idu u katoličke crkve, oni žele da se to nekako ozakoni i već mi se javljaju katolički sveštenici koji žele postati pravoslavni. Biće to prva ekumenska crkva u svetu - najavljivao je Matanović.
Foto: profimedia
Treća varijanta Hrvatske pravoslavne crkve
Pojavila se i treća grupa za uspostavljanje Hrvatske pravoslavne crkve. Postoji još jedna crkva istog imena, a na njenom čelu je Bonifacije, koji se naziva "arhiepiskopom zagrebačkim i mitropolitom Hrvatske pravoslavne crkve".
Bonifacije, čije je svetovno ime Andrija Škulić, u javnosti se prvi put kao poglavar Hrvatske pravoslavne crkve pojavio se nedavno, na proslavi Dana hrvatskih branitelja Vukovara.
- Istina je, rođen sam kao katolik, učio sam za sveštenika, a kad sam vido da hrvatski pravoslavci ne žele u sveštenstvo zbog lepote same liturgije, stavio sam se u službu Bogu i narodu te sad vodim Hrvatsku pravoslavnu crkvu. Mi nismo neka šarlatanska, nego Sveta Hrvatska pravoslavna crkva koju ne vodi bugarski turista, nego Hrvat pravoslavac! Kanonsko nasleđe crpimo iz Beloruske pravoslavne crkve sa sedištem u Sao Paulu, imamo svoje episkope i duhovnike, priznati smo od drugih sestrinskih Crkvi i sami donosimo svete odluke - kazao je Bonifacije u ranijim izjavama.
Bonifacijeva Hrvatska pravoslavna crkva je tako na zasedanju Svetog Sinoda odlučiila da se praznici Božić i Uskrs slave kad i Rimokatolička crkva. Uz Bonifacija u Svetom Sinodu sede Čeh i Kamerunac. Čeh je "episkop Praga" Gabriel, svetovnog imena Milan Kučera, sekretar je crkve. Treći član Svetog Sinoda je "Egzarh svetog Germogena HPC-a za Afriku, njegova Eminencija Germogen Patrick (Mbomo), arhiepiskop Kameruna".
Započelo je snimanje filma "Ruka pravde" koji obrađuje atentat Blagoja Jovovića na ustaškog vođu Anta Pavelića, koji je odgovoran za najbizarnije zločine, među kojima spada prikupljanje očiju sa mrtvih žrtava.
U jednoj poznatoj prodavnici u Hrvatskoj naplaćuju kese za za voće i povrće od 0,01 evra, ali i takozvani "škartoc za piliće" što je razbesnelo lokalne kupce.
Adrijan Kraljević, ''student'' i jedan od onih koji blokiraju Fakultet političkih nauka, javno je priznao da su on i njegove kolege čitali ''Blokadnu kuharicu''.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Započelo je snimanje filma "Ruka pravde" koji obrađuje atentat Blagoja Jovovića na ustaškog vođu Anta Pavelića, koji je odgovoran za najbizarnije zločine, među kojima spada prikupljanje očiju sa mrtvih žrtava.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Kubanska državna Nacionalna elektroprivreda (UNE) saopštila je da se očekuje da će tokom dana 72 odsto te zemlje biti bez struje, tokom sati u kojima je potrošnja najveća.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pevačica Jelena Karleuša u izjavi za Informer otvorila je dušu o borbi koju vodi kako bi povratila svoj Instagram profil - nekada neprikosnoveni broj jedan na ovim prostorima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.