Nobelovac Ivo Andrić poslednje dane proveo je u stanju polusvesti, a ljudi koji su bili pored njega verovali su da je pred smrt poremetio s pameću.
Ivo Andrić prvi put se venčao kada je već napunio 66 godina. Ove pozne godine doživeo je kao neženja zbog toga što je čitavih 30 godina čekao svoju pravu ljubav Milicu Babić.
Pisac je kasnije priznao da je njegova pripovetka "Jelena žena koje nema" napisana upravo da bi predstavila ljubav između njega i Milice.
Andrić je bio strpljiv i istrajan u tome da sačeka svoju Milicu, da je živeo pored nje i njenog supruga, kao njihov najbolji prijatelj sve dok ona nije postala udovica.
Foto: Javna arhiva
Ivo Andrić
Za to vreme svi su pričali da je on ekscentrik, neženja, čovek koji ne voli žene, a on je čekao na svoju "Jelenu, ženu koje nema".
Andriću čekanje nije bilo teško i govorio je da su svi pravi životi lepi i teški. Po toj devizi je živeo i ona ga je održala u njegovom dugom čekanju.
Kada su se venčali on i njegova Milica, život je napokon dobio svoj pravi smisao, a Ivo svoju ljubav. Međutim, nakon samo nekoliko godina lepog života, Milica je umrla, a Ivo se povukao u sebe čekajući red da i on ode kod nje.
- Svi smo mi mrtvi, samo se redom sahranjujemo - govorio je Andrić.
Foto: Javna arhiva
Ivo Andrić
Dane je provodio u čitanju, u pisanju i u samoći. Ljudi u njegovom okruženju pričali su da je poremetio umom, da hoda po kući pričajući nepovezano, a zapravo je pisac imao ozbiljan zdravstveni problem koji je prouzrokovao ovakvo stanje. U pitanju je bio poremećaj cirkulacije krvi što je stvaralo maglu u mozgu.
S obzirom da nije imao nikakvih srodnika, hteo je da posle smrti od njegove zaostavštine i autorskih prava osnuje zadužbina namenjenu za opšte kulturne i humanitarne potrebe. Izrazio je želju da se o njegovoj zadužbini brine dugogodišnja nezvanična lična sekretarica i prijateljica Vera Stojić, te da se deo novčanih sredstava koristi za dodjeljivanje nagrade za najbolju pripovetku. Takođe, izrazio je uverenje da će Srpska akademija nauka i umetnosti najbolje odrediti šta da se radi sa njegovim rukopisima i prepiskom.
Njegov prijatelj Erih Koš svojevremeno je objasnino kako su izgledali poslednji dani Ive Andrića:
- Oko 9 sati 17. decembra zvala me je telefonom Vera Stojić i kazala da je Andrić proveo tešku i nemirnu noć, i da se jutros ne oseća dobro. Obratila se terenskoj ambulanti i lekarka koja ga je pregledala utvrdila je da mu je porastao krvni pritisak. Dala mu je lek i savetovala da se pozove lekar specijalista. Prvi kojeg se Vera Stojić setila bio je doktor Slobodan Kostić, Andrićev zemljak i prijatelj, šef Neurohirurške klinike koji se odmah odazvao pozivu - rekao je Koš.
On se stavio na raspolaganje ukoliko bi Andrića trebalo prebaciti u bolnicu. Bio je u stanju da se za samo desetak minuta pojavi pred njegovom kućom ukoliko je to bilo neophodno. Kada je ušao u kuću, vrata mu je otvorila Vera Stojić.
- U predsoblju je već dr Kostić okretao brojčanik telefona, nastojeći da obezbedi odgovarajući bolnički smeštaj. Vera Stojić, koja je stanovala na istom spratu, vrata do vrata sa Andrićem, čekala je u trpezariji, sa tašnom u ruci, spremna da krene - rekao je Koš.
Kada im se Andrić pridružio, bio je pri čistoj svesti, iako malo zbunjen.
- Otišao je u kupatilo, uzeo pribor za umivanje i brijanje, pa i kapi za oči na koje ga je podsetila Vera Stojić. Strpao je sve to u staru, smeđu, izlizanu torbu - onu s kojom smo ga godinama navikli da viđamo. Kada je već trebalo da se krene, setio se još nečega i vratio u sobu - rekao je Erih Koh.
Foto: Profimedia
Ivo Andrić
U tom trenutku pisac je izneo je tanku knjižicu, "Samorazmatranja" Marka Aurelija u džepnom, francuskom izdanju, pa i nju pridružio ostalim stvarima. Prema rečima Koha, bila je to Andrićeva poslednja lektira.
Andrić je prebačen na Vojnomedicinsku akademiju. Tim lekara koji je vodio slučaj Ive Andrića saopštavaju da su kod književnika nastupila ozbiljna oštećenja zbog smetnji nastalih poremećajem cirkulacije krvi u mozgu.
Osim oštećenja mozga, nastupile su i komplikacije u vidu zapaljenja pluća i infekcije nekih unutrašnjih organa, pa je nastavljeno sa intenzivnim liječenjem.
Lekari su Andrića održavali u životu veštački, svim sredstvima reanimacione tehnike. Prkoseći lekarskim predviđanjima i protokolarnim odlukama, više čvrstom voljom no krhkim telom, Ivo Andrić je poživio u bolesničkoj postelji još gotovo puna tri meseca.
Ivo Andrić preminuo je 13. marta 1975. godine na Vojno - medicinskoj akademiji u Beogradu, a kremiranje njegovih posmrtnih ostataka obavljeno je 14.marta 1975. u Beogradu.
Pre skoro četiri i po decenije, profesor lingvistike Univerziteta u Gracu dr Anton Šerer, rođen u Obrovcu, kod Bačke Palanke, pronašao je izgubljenu doktorsku disertaciju našeg nobelovca Ive Andrića, za čiji se originalni primerak, pisan na nemačkom jeziku, dugo nije znalo gde je.
Petog decembra 1974. godine, nakon što je osetio pogoršanje zdravstvenog stanja, Ivo Andrić pozvao je u svoj stan u Beogradu književnike Milana Đokovića i Gvozdena Jovanića.
Dvadesete godine 20. veka u istoriji će ostati upamćene kao vreme buđenja ideje jugoslovenstva na Balkanu. Mlada Bosna bila je samo jedna od mnogih nacionalno-revolucionarnih organizacija koja je imala za cilj političko i nacionalno ujedinjenje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre skoro četiri i po decenije, profesor lingvistike Univerziteta u Gracu dr Anton Šerer, rođen u Obrovcu, kod Bačke Palanke, pronašao je izgubljenu doktorsku disertaciju našeg nobelovca Ive Andrića, za čiji se originalni primerak, pisan na nemačkom jeziku, dugo nije znalo gde je.
Rusija bi zahvaljujući naglom rastu proizvodnje i stotinama novih nalazišta mogla da dodatno učvrsti položaj među najvećim svetskim proizvođačima zlata, a prema zvaničnim procenama Moskve ove godine bi mogla da dostigne čak 500 tona.
Blokaderi su međusobno zaratili na svim frontovima i potpuno izgubili kompas, što se danas najbolje može videti na primeru poznate glumice Bojane Maljević, koja je po napuštanju blokaderske liste postala meta najstrašnijeg linča u režiji onih u čijim je redovima do juče stajala.
Predsednica Skupštine Republike Srbije Ana Brnabić reagovala je na navode da se menja Statut Univerziteta u Beogradu i da se uvode nova pravila za izbor rektora, ističući da je to najbolja definicija blokaderske politike.
Novinar Uroš Piper raskrinkao je još jednom blokadere i upozorio na njihove opasne planove po kojima bi plenumi odlučivali ko ostaje bez posla, penzije i vrtića!
Dok se meštani sela Neštin i Vizić bore protiv ludačkih regulativa koje im nameće hrvatska policija i kojima im se bukvalno ukida život, šačica sramnih opozicionih lešinara pokušava da od muke ovih ljudi napravi jeftinu politiku i optuži sopstvenu državu!
Starija žena iz Štutgarta postala je žrtva dobro organizovane prevare nakon što su je nepoznate osobe telefonom uverile da je njen sin teško bolestan. Verujući da mu je neophodno hitno lečenje, predala je zlato procenjene vrednosti od oko 290.000 evra i tako izgubila sve.
Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, koja podrazumeva dodatno smanjenje akciza za ukupno 20 odsto.
Na popularnom kupalištu u Novom Sadu svakog vikenda okupljaju se gosti iz cele Vojvodine. Štrand je mnogima zamena za more pa ovde provode veći deo leta.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Pred Posebnim odeljenjem za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu danas je doneta i javno objavljena presuda u velikom predmetu protiv pripadnika ozloglašenog Balkanskog kartela. Optuženi Slobodan Kostovski, Nikola Stojadinović, Nebojša Subin i Bojan Kopitović oglašeni su krivim za ilegalnu trgovinu više od dve tone kokaina koji je zaplenjen 24. avgusta 2024. godine na Atlantskom okeanu.
Odlazeći britanski premijer Kir Starmer obećao je danas 300 miliona evra pomoći za opremanje Ukrajine eskadrilom od 16 borbenih aviona Gripen švedske proizvodnje.
Iran je saopštio da je Ormuski moreuz nepovrediva "crvena linija", upozoravajući da bi, ukoliko američki predsednik Donald Tramp sprovede pretnju i napadne iransku infrastrukturu, Iran uzvratio napadima na svu infrastrukturu širom regiona Persijskog zaliva.
Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je danas da Turska poziva sve strane da ne dozvole širenje rata u Ukrajini na Crno more, jer bi to predstavljalo ozbiljnu pretnju regionalnoj bezbednosti.
Kina prvi put uživa povoljniji međunarodni imidž od Sjedinjenih Američkih Država u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem američkog istraživačkog centra Pju.
Saznajte dva jednostavna načina da osušite kajsije bez korišćenja sušare i napravite ukusno domaće suvo voće koje možete čuvati i uživati u njemu tokom cele godine.
Pevačica Stanojka Mitrović Ćana doterala je liniju, a na snimcima koji kruže internetom uverili smo se da pevačica nikada bolje nije izgledala - Ali nije jedina!
Pevačica Anastasije Ražnatović i fudbaler Nemanje Gudelja juče su dobili sina Ilijana, koji je uneo radost u njihov dom u Sevilji, koji je lukuzan i izgleda poput domova iz časopisa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.