Slavija sa svojim moćnim kružnim tokom, u koji se slivaju ulice sa svih krajeva grada, zapravo je kapija najstrožeg centra velegrada, prepoznatljivi simbol i orijentir. Ali, nije uvek bilo tako - nekada je to bila neobična, šarenolika i zbunjujuća raksrsnica 7 ulica. Sve dok nisu došli okupatori
Danas se malo zna da je Trg Slavija decenijama bio jedno obično ukrštanje čak sedam ulica, potpuno neregulisano i haotično, u žargonu nazvano "Slavija" po staroj zgradi hotela koji se nalazio na jednom od ćoškova. Tako je bilo sve do 1942. godine kada je po naredbi okupatora tu napravljen kružni tok, piše stranica Kaldrma BGD.
Posle rata, kružni tok je dobio ime "Trg Dimitrija Tucovića" po političaru i ratniku poginulom u Prvom svetskom ratu čiji su posmrtni ostaci bili preneti i sahranjeni u sredini kružnog toka.
Sredinom 1960. godine počinje izgradnja novog nebodera "Hotel Slavija" na mestu starog, pa Trg Dimitrija Tucovića dobija delimično savremen izgled. Ipak, ovu veliku raskrsnicu ništa u to vreme ne čini pravim trgom - po obodima su se nalazili: ogromna "Mitićeva rupa", iskopani temelj nikad započetog solitera, udžerice, kiosci, stari neugledni bioskop... Osim hotela sve je i dalje delovalo zaostalo i neprilično jednoj od glavnih beogradskih lokacija.
Najcrnje dane ovaj "trg" doživljava devedesetih kada je tu postavljeno desetine nelegalnih zidanih objekata sa fast-fudovima i roštiljem, oformivši pravi pravcati "buvljak".
Svoj današnji izgled i pravi trg Slavija je postala pre 3 godine. Umesto zemljanog kruga u centru skvera podignuta je fontana, uređene su saobraćajnice i njihov tok i uklonjene sve nelegalne građevine koje su okupirale panoramu ovog dela Beograda, a na njihovom mestu izgrađen je veliki plato.
Radovi su završeni 2017. godine, i od tada Trg Slavija daje potpuno novu vizuru Beogradu.
U doba dok Beograd nije bio veći od današnjeg parka Kalemegdana, njegovu tvrđavu je opasivao šanac, koji je od 19. veka zatrpavan, pošto je buduća srpska prestonica počela da se širi
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U doba dok Beograd nije bio veći od današnjeg parka Kalemegdana, njegovu tvrđavu je opasivao šanac, koji je od 19. veka zatrpavan, pošto je buduća srpska prestonica počela da se širi
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.