Slavija sa svojim moćnim kružnim tokom, u koji se slivaju ulice sa svih krajeva grada, zapravo je kapija najstrožeg centra velegrada, prepoznatljivi simbol i orijentir. Ali, nije uvek bilo tako - nekada je to bila neobična, šarenolika i zbunjujuća raksrsnica 7 ulica. Sve dok nisu došli okupatori
Danas se malo zna da je Trg Slavija decenijama bio jedno obično ukrštanje čak sedam ulica, potpuno neregulisano i haotično, u žargonu nazvano "Slavija" po staroj zgradi hotela koji se nalazio na jednom od ćoškova. Tako je bilo sve do 1942. godine kada je po naredbi okupatora tu napravljen kružni tok, piše stranica Kaldrma BGD.
Posle rata, kružni tok je dobio ime "Trg Dimitrija Tucovića" po političaru i ratniku poginulom u Prvom svetskom ratu čiji su posmrtni ostaci bili preneti i sahranjeni u sredini kružnog toka.
Sredinom 1960. godine počinje izgradnja novog nebodera "Hotel Slavija" na mestu starog, pa Trg Dimitrija Tucovića dobija delimično savremen izgled. Ipak, ovu veliku raskrsnicu ništa u to vreme ne čini pravim trgom - po obodima su se nalazili: ogromna "Mitićeva rupa", iskopani temelj nikad započetog solitera, udžerice, kiosci, stari neugledni bioskop... Osim hotela sve je i dalje delovalo zaostalo i neprilično jednoj od glavnih beogradskih lokacija.
Najcrnje dane ovaj "trg" doživljava devedesetih kada je tu postavljeno desetine nelegalnih zidanih objekata sa fast-fudovima i roštiljem, oformivši pravi pravcati "buvljak".
Svoj današnji izgled i pravi trg Slavija je postala pre 3 godine. Umesto zemljanog kruga u centru skvera podignuta je fontana, uređene su saobraćajnice i njihov tok i uklonjene sve nelegalne građevine koje su okupirale panoramu ovog dela Beograda, a na njihovom mestu izgrađen je veliki plato.
Radovi su završeni 2017. godine, i od tada Trg Slavija daje potpuno novu vizuru Beogradu.
U doba dok Beograd nije bio veći od današnjeg parka Kalemegdana, njegovu tvrđavu je opasivao šanac, koji je od 19. veka zatrpavan, pošto je buduća srpska prestonica počela da se širi
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U doba dok Beograd nije bio veći od današnjeg parka Kalemegdana, njegovu tvrđavu je opasivao šanac, koji je od 19. veka zatrpavan, pošto je buduća srpska prestonica počela da se širi
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Operativni štab iranskih oružanih snaga Hatam al Anbija saopštio je danas, nakon lansiranja raketa na Izrael, da Izrael mora da zaustavi napade na Liban ili će se suočiti sa "daljim razornim udarcima".
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je potpuno vraćanje prava ruskog govornog područja u Ukrajini jedan od ključnih uslova za postizanje dugoročnog rešenja rata.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar