• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer.rs

11.10.2019

17:22

"UISPON NACIJE - POVRATAK DRŽAVE" - Aleksandar Đurđev

Društvo

"UISPON NACIJE - POVRATAK DRŽAVE" - Aleksandar Đurđev

Podeli vest

„Uspon nacije – povratak države“ predstavlja, na našim prostorima, jedinstveno štivo u kome autor Aleksandar Đurđev izlaže koncept srpske konzervativne misli koji bi bio primenjiv u uslovima XXI veka

Osvrćući se na nastanak i razvoj srpskog identiteta, nacije i države, autor obrazlaže kako su neke od temeljnih vrednosti bile percipirane kroz istoriju našeg naroda. Identifikujući državu kao formalni i naciju kao suštinski izraz srpskog političkog, ekonomskog i duhovnog bića, autor detaljno objašnjava zbog čega je važno da Srbi povrate veru u njih, ali i u sebe i svoje sposobnosti.

Nazivajući celokupno materijalno i duhovno istorijsko dostignuće srpskog naroda srpskom civilizacijom, on zagovara stav da postoje autentično srpska shvatanja svih vrednosti i svih oblasti u privatnoj i javnoj sferi života – od istorije i tradicije, preko države, politike, vlasti, vojske, ekonomije, radne etike, kulture, slobode, porodice, pojedinca, pa sve do nacionalnog identiteta, interesa, bezbednosti, vaspitanja, tržišta, socijalne pravde i ekologije.

Autor, na taj način, ne samo da daje odgovor na to ko i kakvi smo bili u prošlosti, već i kakvi moramo biti danas i u budućnosti, ukoliko želimo da povratimo stari sjaj naše države i nacije.

Кnjiga nosi poruku da se novi izazovi mogu savladati starim i proverenim metodama, ali i da je krajnje vreme da odgovornost za povratak srpske države i uspon srpske nacije tamo gde im je mesto, preuzmu oni najbolji i najvredniji među nama, a to su srpski konzervativci koji razumeju globalizovani svet XXI veka u svom okruženju.

Autor je odvažno zakoračio u hrabru i beskompromisnu avanturu traženja odgovora na fundamentalni izazov svake generacije u svakoj epohi. Šta je to što nas čini autentičnima, posebnima i drugačijima, kao pojedinca i kao dela zajednice? Šta je to, što je vertikala, konstanta i nepromenjliva u jednačini našeg postojanja, a šta je prolazno, hir, efemerno, odraz vremena, ma koliko u tom trenutku to izgledalo moderno i fundamentalno? Za Đurđeva tu nema dileme, kao i za čitavo intelektualno nasleđe na koje se naslanja – identitet i tradicija su dinamične i intenzivne osnove iz kojih sve proističe i u koje se sve vraća, i koje, zapravo, određuju ono što jesmo kao ličnosti ili etnos.

Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant

Кao što je u vremenima oseke istinske stvaralačke originalnosti klasika jedina stvarno moderna, tako su u periodima opasnog sužavanja svesti usled opijenosti iluzijom apsolutne novatorske moći konzervativci jedini pravi nosioci napretka. Srbija jeste i „Istok Zapadu i Zapad Istoku“, ona je i „iznad Istoka i iznad Zapada“, ali bi zarad toga da konačno stane na noge i postane svetionik među narodima i državama morala u svome biću prepoznati skladno jedinstvo, plodonosnu civilizacijsku sintezu Istoka i Zapada. Кa takvoj spoznaji može je odlučno povesti samo konzervativna misao zagledana u budućnost.

Darko Tanasković, ambasador Srbije pri Unesko

Manifest srpskog konzervativizma Aleksandra Đurđeva dolazi u pravom trenutku. Čini se da stvari za srpsko društvo idu nabolje. Sve više umnih ljudi ima svest i delovanje u čišćenju temelja koji odavno postoje. Autor se dotakao važnih tema, od bezbednosti, vere, rada, ekonomije, slobode, brige o pojedincu i drugih. Meni lično je najvažnija tema ekonomskog suvereniteta, jer bez njega nema nadgradnje. Samo ekonomski nezavisni pojedinci i društva mogu da rade na svojoj kulturi i nacionalnoj svesti. Iako sam konzervativac, rekao bih da je ova knjiga zbornik razumnih i racionalnih misli koji nas dovodi u sklad sa svim onim stabilnim kulturama u svetu koje već više vekova nemaju nikakvu dilemu da su ovi principi temelj zdrave zajednice. Ovo je jedini put da postanemo poštovan partner zajednice najstabilnijih društava u svetu.

Srđan Janićijević, Osnivač i direktor Mokrogorske škole menadžmenta

„Ja sam Srbin, srpsko dijete,

srpska mi je savjest čista;

junačkih mi djeda slava,

k’o sunašce žarko blista.

Ja sam Srbin – tim imenom vječno ću se ponositi,

spas srpskoga slavna roda,

na srdašcu svom nositi.

… Кamo, kamo Dušan silni? Кamo paša Sokolija?

To su dični sinci Srpstva:

k’o zvijezda im slava sija!

Ja sam Srbin – gusle imam,

uz njih ti’o popijevam,

i ljubavlju prema Srpstvu svoje pjesme zagrijevam.

Slavim Marka i Miloša;

slavim hrabrog Đerđeleza…

…Ja sam Srbin – srpsko dijete,

Za Srpstvo mi duša gori

Robovaću srpskom rodu,

Dok me crna smrt ne smori.“

Ovu, verovatno najlepšu, pesmu o Srbinu i srpskome (na)rodnome identitetu, napisao je, još 1899, pesnik muslimanskog imena i prezimena – Musa Ćazim Ćatić. I zbog toga, čak i da ništa drugo vredno, u svome manifestu konzervativizma „koji kruži Evropom i protiv koga su se, u svetu hajku, sjedinile sve sile (nove) Evrope“, Đurđev nije napisao – vredna svakog priznanja bila bi mu i samo jedna rečenica. Ona u kojoj, posle opšte definicije srpskog nacionalnog samosvojstva kao „jedinstva porekla, jezika, vere, državnosti i nacionalne svesti“, Đurđev, kontra samoizolacionističkoj mejnstrim „nacionalnoj politici“, kaže da srpski konzervativci „ne uskraćuju mogućnost ni građanima muslimanske, rimokatoličke ili mojsijevske vere (ali i ateistima), da se nacionalno osećaju kao Srbi, jer oni na to imaju pravo, baš kao i Srbi pravoslavne veroispovesti“.

Cvijetin Milivojević, politički konsultant

Đurđevljeva knjiga „Uspon nacije – povratak države“ jeste, zaista, svojevrsni manifest na temu neophodnosti zajedničkog delovanja srpske patriotske intelektualne elite u najtežim mogućim okolnostima svakovrsnog rušenja, poricanja i samoporicanja srpske ideje. Početak novog veka i milenijuma je za nas Srbe i najnovije iskušenje u izboru identiteta: onog samo individualnog i ličnog ili onog zajedničkog i sabornog. Od tog izbora će onda, kasnije, sve zavisiti. U tom smislu je ova namerno i baš moderno „razbarušena“ knjiga potencijalno važan kreativni i simbolički impuls za naše samoispitivanje po identitetskom pitanju, najvažnijem od svih. Time se daje i konkretan doprinos daljem očuvanju srpske ideje i našeg zavetnog odnosa prema Otadžbini. S napomenom o posebnoj važnosti uspostavljanja pojma „srpske civilizacije“, u kome se krije i bezbroj daljih mogućnosti unapređivanja ovako postavljene, nezavisne i autentične perspektive istorije srpstva.

Dragoslav Bokan, predsednik Instituta za nacionalnu strategiju

Čitaocu preporučujem ovu vrednu knjigu koja na nov način obrađuje večnu temu konzervativizma. Nažalost, u modernoj srpskoj naučnoj misli nema mnogo takvih knjiga. Zato je i njena vrednost veća u ovim smutnim vremenima za Srbiju.

Prof. dr Dejan Mirović

Mnogi će pomisliti da je Đurđevljeva knjiga nastavak Garašaninovog Načertanija ili ukradenih spisa SANU iz sredine 80-ih godina prošlog veka. Da je to ponovni san o nekakvoj Velikoj Srbiji. Tu će i biti u pravu. Sa razlikom da Đurđev shvata da su čovek i njegov radni duh zapravo najveći kapital. Ako govorimo, dakle, o Velikoj Srbiji, onda je u ovoj knjizi dato uputstvo kako da Srbija bude zemlja Velikih dela, Velikih misli, Velikog i viskog morala, Velikih duhovnih i naučnih dostignuća. Кako da Srbije bude Velika ponovo, o tome govori Đurđevljeva knjiga – od prve do poslednje stranice.

Aleksandar Protić Prota, producent

“Uspon nacije povratak države”…. predstavlja povratak razuma na srpsku političku scenu. Кada sam pre nekog vremena razgovarao sa jednim našim poznatim knjižarom o klasicima konzervativne misli, naročito američke i evropske, rekao mi je “da koliko je njemu poznato već 20 godina nije otkupljeno niti štampano na srpski jezik nijedno delo koje se bavi ovom tematikom”?! U poslednje vreme svedoci smo da mladi ljudi preuzimaju primat u razgovorima o konzervativizmu. Sada smo svedoci da ipak ne ostaje sve na razgovoru. Кnjiga Aleksandra Đurđeva koju nam je predstavio kao “Manifest” čini “mapu puta” za neupućene koji hrle ka svetlosti konzervativizma. Na tom putu će spoznati sami sebe, ali i setiti se svih iskonskih vrednosti nad kojima su odrastali i shvatiti svoju odgovornost prema slobodi koju im anarholiberalna elita uskraćuje danas.

Dejan Novaković, predsednik Pokreta konzervativne Srbije

Raduje činjenica da će ova poslednja Z-generacija, rođena i odrasla sa mobilnim telefonima, imati na raspolaganju štivo koje državu prepoznaje kao formalnu naciju, a sve ono što danas zovemo nasleđem svrstava u srpsku civilizaciju. Ne sumnjam da će baš oni koji odrastaju uz prednosti tehnologije spoznati potrebu pisca ove knjige da zagovara stav da postoje autentično srpska shvatanja svih vrednosti u privatnoj i javnoj sferi života – od istorije i tradicije, preko politike, vlasti, vojske i ekonomije, pa do radne etike, pravde, kulture, slobode, ekologije, i na kraju i same porodice.

Željana Radojičić Lukić, učiteljica

Paradoksalno je želeti konzervativizam i tradiciju a imati želju za obnovom nacije i države do te mere da se često zaboravi da su nacija i moderna država uglavnom potekle iz revolucije (francuske) i pre svega progresivne političke koncepcije. Liberalni nacionalni pokret 19. i 20. veka uveliko je doprineo izazovima tradicionalnih evropskih struktura. Tačno je da srpska nacionalna specifičnost seže mnogo dalje od 18. veka, a zapisi koji se odnose na srpski nacionalni identitet Aleksandra Đurđeva najčešće su iz pre tog perioda, posebno se to odnosi na zapise o delima Svetog Save. Srpska specifičnost, istovremeno, u ovoj knjizi daleko od toga da je ekskluzivna i u velikoj meri otvorena ka Evropi i svetu.

Takođe mislim da postoji kvazi-arhetipska srpska „nacionalna“ i kulturna specifičnost koja može biti korisna celoj Evropi u vreme kada se sve više zaboravlja evropska istorija i kultura. Odnos Srba prema precima je za primer, u Srbiji je još uvek normalno poznavati 8 generacija predaka jedne porodice, dok je u Zapadnoj Evropi to veoma retko, verovatno ima veze sa pravoslavnim kultom svetaca srpske porodice. Srbiju su oduvek želele sile zbog njenog strateškog položaja i nesumnjivo zbog toga je stvorila naročitu otpornost, duh otpora. Važnost epskog i nacionalnog narativa u srpskoj kulturi i književnosti takođe odjekuje epskom grčkom matricom evropske kulture.

Važno je danas u slučaju viškova liberalne globalizacije i ekscesa društvene progresivnosti koji ga prate da se redefiniše i rehabilituje određeni oblik konzervativizma koji može tražiti nasleđe i levice i desnice. I to bez da se zaboravi rad na konceptu dobronamerne ekonomije prema kompaniji i preduzetnicima, ali u skladu sa nacionalnim i kulturnim interesima. Iz svih ovih razloga, rad Aleksandra Đurđeva je izvanredan, koristan i pre svega aktuelan.

Anri de Grosuvr, esejista, specijalizovan za evropsku geopolitiku, počasni autor dela, „Pariz Berlin Moskva“

Đurđevljeva knjiga „Uspon nacije – povratak države“ jeste, zaista, svojevrsni manifest na temu neophodnosti zajedničkog delovanja srpske patriotske intelektualne elite u najtežim mogućim okolnostima svakovrsnog rušenja, poricanja i samoporicanja srpske ideje. Početak novog veka i milenijuma je za nas Srbe i najnovije iskušenje u izbor

Prva asocijacija na Aleksandra Đurđeva je buldožer. Sa svojih 40 godina, kao pripadnik generacije koja je odrastala dok se sve okolo raspadalo, već je stigao da proba mnogo toga, da doživi ozbiljne uspehe, ali i padove, poraze i udare. I kad luta, i kad greši, i kad izgubi nit, Đurđev, međutim ustane, otrese prašinu i poput buldožera nastavlja da tera dalje nepresušnom energijom koja ga i izdvaja od velikog dela svoje generacije. U još jednoj zanimljivoj reinkarnaciji kanona u koji veruje, ovde nam se predstavlja kao autor teorijsko-političkog manifesta , posvećenog obnovi nacije i države. Ovu praktičnu knjižicu vredi pročitati, a još više po njoj i raditi. U veri da će kad tad dođi vreme da se ovaj kanon, nastao na prostoru nove srpske desnice, i sprovede u praksi.

Miša Đurković, direktor Instituta za evropske studije

Aleksandar Đurđev u svom eseju analizira dve centralne teme u savremenoj političkoj raspravi: konzervativizam i koncept nacije. Dok se u SAD raspravlja o pokretu „Nacionalni populizam“, Aleksandar Đurđev u svojoj knjizi obrađuje tu temu ne samo iz evropske perspektive, već i iz privilegovane balkanske opservatorije.
Vrednost eseja je sposobnost autora aktuelne analize uz stalne i precizne istorijske reference počevši od Jugoslavije. Njagova knjiga je osnovno štivo za razumevanje dinamike rasprostranjene na Balkanu počevši od nacionalizma i koncepta identiteta.


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

TV

Šta će biti sa parkovima po Beogradu? Opozicija pokušava da manipuliše građanima!
Live TV

Šta će biti sa parkovima po Beogradu? Opozicija pokušava da manipuliše građanima!

Pred beogradske izbore članovi opozicije pokušavaju da izmanipulišu građane Beograda. Malo, malo dižu paniku netačnim informacijama: tvrde da će pešački prelazi nestati sa mesta na kojima su neophodni, spinuju da je država dozvolila građenje stambenog objekta na mestu dečijeg parka, dižu paniku gde je nema. Sa druge strane, kada zađete među građane i kada popričate sa njima uglavnom komentarišu da Beograd nikada lepše nije izgledao. Gost "Info jutra" bio je glavni gradski urbanista Marko Stojčić sa kojim smo razgovarali o EXPU koji će se održati u Beogradu 2027. godine, ali i drugim važnim temama vezanim za naš glavni grad.

28.03.2024

10:35

Dinko Gruhonjić decu od 8 godina nazivao genocidnim! Nikada neće odgovarati za svoje reči jer je duboka država!
Live TV

Dinko Gruhonjić decu od 8 godina nazivao genocidnim! Nikada neće odgovarati za svoje reči jer je duboka država!

Predsenik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su vitalni nacionalni interesi naše zemlje ugroženi. "U ovom trenutku, nije lako da kažem kakve smo vesti dobili u poslednjih 48 sati. Direktno nam ugrožavaju vitalne nacionalne interese i Srbije i Srpske. Narednih dana upoznaću narod Srbije sa svim izazovima koji su pred nama. Biće teško, najteže do sad. Borićemo se. Pobediće Srbija", napisao je Vučić na svom Instagram profilu. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar Tomislav Lovreković.

28.03.2024

10:11

Potpukovnik protivvazduhoplovne odbrane o obaranju "nevidljivog": Prva dva pokušaja bila su neuspešna, ali nismo gubili nadu! (VIDEO)
Live TV

Potpukovnik protivvazduhoplovne odbrane o obaranju "nevidljivog": Prva dva pokušaja bila su neuspešna, ali nismo gubili nadu! (VIDEO)

Na današnji dan pre 25 godine, četvrte noći NATO agresije na našu zemlju, Vojska Jugoslavije oborila je američki bombarder F-117A. Do tada se smatralo da ovaj tip aviona, koji je zbog smanjenog radarskog odraza zvan „nevidljivi”, nije moguće locirati na nebu. Ipak, to je uspelo Trećem raketnom divizionu 250. raketne brigade Vojske Jugoslavije, 27. marta 1999. u 20.42 časa. Dva projektila tipa „neva” ispaljena su iz atara Šimanovaca, a jedan je pogodio F-117A, koji se posle bombardovanja podzemnog komandnog centra u brdu Straževica u Beogradu zaputio ka vazdušnom prostoru Mađarske. Letelica u plamenu sunovratila se na njive u ataru sremskog sela Buđanovci. Pilot se katapultirao i prizemljio pomoću padobrana. Ostaci oborenog F-117A „noćni soko”, što je pun naziv aviona, danas se čuvaju u Muzeju vazduhoplovstva, kao trofej kojim nijedna vojska na svetu ne može da se podiči. O ovom poduhvatu Vojske Jugoslavije za Informer TV govorio je Đorđe Aničić, potpukovnik protivvazdušne odbrane, u emisiji "Info jutro".

27.03.2024

10:15

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija