KAKO JE SRBIJA IZBEGLA POGUBNI EFEKAT "CRNOG LABUDA" KOJI VLADA SVETOM Imamo najbolju "sigurnu luku" vrednu 1,58 milijardi evra (VIDEO)
Podeli vest
Srbija je zahvaljujući kupovini zlata proteklih godina uspela da obezbedi 31, 26 tona ovog plemenitog metala i time osigura domaće tržište od prevelikog štetnog uticaja aktuelne pandemije korona virusa na ekonomiju naše zemlje.
Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić dodaje da se zlato uvek pokazivalo kao dobar čuvar vrednosti u "nemirnim" vremenima, pogotovo kada traje ekonomska kriza i kada je nepredvidivo koliko duboke posledice će ostaviti na jednu zemlju.
Cena zlata porasla je jutros za više od jednog procenta, na najviši nivo u više od sedam godina, jer su sumorni ekonomski podaci iz SAD otkrili razmere štete koju trpi najveća svetska privreda od pandemije Covid-19, ali i zbog novog zaoštravanja američko-kineskih odnosa
18.05.2020
12:44
Srbija raspolaže sa 31,26 tona zlata što je u odnosu na isti period prošle uvećanje za 50 odsto dok ukupna vrednost zlata u deviznim rezervama Narodne banke Srbije trenutno iznosi 1,58 milijardi evra, kažu za Tanjug u Narodnoj banci Srbije (NBS).
"Zlato je najbolja sigurna luka ili ako ništa drugo, ''hedžing'' instrument, koji štiti od brojnih rizika i doprinosi značajnoj diversifikaciji portfolija, odnosno ukupnoj vrednosti aktive", objašnjava Grubišić za Tanjug.
Tokom ove godine cena zlata je u proseku iznosila oko 1.627 dolara po finoj unci, a kretala se u rasponu od oko 1.450 dolara (sredinom marta) do 1.765 dolara po unci (sredinom maja), što ukazuje da je za samo dva meseca cena zlata povećana za preko 20 odsto.
Narodna banka Srbije je početkom oktobra 2019. na međunarodnom tržištu kupila devet tona zlata najvišeg kvaliteta, dok od 2005. godine, zlato nije prodavala.
Prosečna cena po kojoj je u oktobru prošle godine kupljeno zlato u inostranstvu iznosila je 1.503,16 dolara po finoj unci.
Prema poslednjim podacima, zlato učestvuje sa oko 11 odsto u ukupnim deviznim rezervama države.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Dodatnim povećanjem količine zlata izbegao se značajniji štetan uticaj aktelne pandemije korona virusa na finansijski sistem i privredu naše zemlje, tzv. efekat "crnog labuda", kaže Grubišić.
Proteklih dana cena zlata je bila oko 1.712 dolara po unci, pa računica pokazuje da je rast cene "žutog metala" od oko 14 odsto doprineo i rastu vrednosti deviznih rezervi naše zemlje.
"Time smo još jednom pokazali da razmišljamo i delujemo proaktivno, odnosno da se na vreme, u povoljnim i relativno mirnim periodima pripremamo za moguću nadolazeću neizvesnost, koja se nažalost dogodila ove godine", kažu u NBS.
Od ukupne količine zlata, u trezoru NBS se nalazi oko 68 odsto, dok se oko 32 procenata nalazi na računima NBS u inostranstvu.
Pored kupovine na međunarodnom tržištu, NBS redovno kupuje poluge zlata iz domaće proizvodnje od kompanije Serbia Zijin Bor Copper.
NBS je u istom periodu prethodne godine raspolagala sa ukupno 20,81 tonom zlata dok su od tada rezerve uvećane za 10,45 tona zlata, ili za oko 50 odsto.
Grubišić kaže da je Srbija pratila međunarodne trendove proteklih godina i kupovala zlato kao što su to uglavnom radile pojedine centralne banke sveta, u Rusiji i Americi, na primer.
Zlatne rezerve su prema njegovoj oceni važne za svakog potencijalnog investitora jer ulagači po pravili prvo gledaju makroekonomsku sliku zemlje, stabilnost, održivost, i dugoročno vođenje ekonomske politike.
Pokazatelj stabilnosti je, mimo deviznih rezervi, niske inflacije, stabilnog kursa, i ukupna količina domaće valute u opticaju, i broj meseci uvoza koji se pokriva deviznim rezervama, a kod nas je reč o sedam meseci, navodi Grubišić.
Zlata ima, kaže Grubišić, i "umirujuće" dejstvo, a u slučaju da se unutar finansijskih institucija pojavi nepoverenje ili dođe do panike zbog nestabilnosti na domaćim i međunarodnim tržištima jer, služi kao "municija" za intervenciju.
Foto: Reuters
Na pitanje Tanjuga, kada bi prema njegovom mišljenju moglo da dođe do potpunog oporavka domaćeg i međunarodnog tržišta, Grubišić objašnjava da kada se posmatra aktuelna situacija na berzama i ponašanje velikih igrača u svetu, deluje da je oporavak tržišta u svetu krenuo.
Međutim, dodaje, pitanje "za milion dolara" je da li je taj oporavak privremenog karaktera, ili će se eventualno u nekom drugom talasu kriza produbiti.
"Može da krene u jedan dugotrajan oporavak, a može da dođe i do drugog talasa krize. U ovom trenutku sve je to igra neizvesnosti", smatra Grubišić.
Da li će se i kada situacija u svetu vratiti na nivo pre početka pandemije, pokazaće vreme ali ističe da je jedan od ključnih "recepata" za oporavak - izazvati optimizam na tržištu.
"To je ključna mera ekonomske politike svih centralnih banaka", kaže on.
Trenutno se usporila cirkulacija novca na svetskom tržištu pa zato centralne banke u svetu preduzimaju do sada nezabeležene mere, i čak popuštaju stroge regulative koje inače služe za čuvanje stabilnosti finansijskog sistema.
Da bi se oporavile sve ekonomije i obezbedio stabilan izlazak iz krize, neophodno je, smatra Grubišić, povećati potrošnju građana i obezbediti investicije kompanija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Cena zlata porasla je jutros za više od jednog procenta, na najviši nivo u više od sedam godina, jer su sumorni ekonomski podaci iz SAD otkrili razmere štete koju trpi najveća svetska privreda od pandemije Covid-19, ali i zbog novog zaoštravanja američko-kineskih odnosa
Kandidat za izbornog člana Visokog saveta tužilaštva (VST) iz reda javnih tužilaca, Boris Majlat, izvisio je danas na predstavljanju svog programa jer mu je na promociju došlo samo dvoje od više od 100 tužilaca beogradske apelacije, saznaje Informer.
Mađarska je uspela da spase stotine hiljada života zahvaljujući brzoj nabavci ruske vakcine „Sputnjik V“, izjavio je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, optužujući predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen za ozbiljne propuste u procesu nabavke zapadnih vakcina tokom pandemije kovida 19.
Tajkun Dragan Đilas, predsednik Stranke slobode i pravde (SSP), pobesneo je zbog izjava ideologa blokadera Jova Bakića na antisrpskoj teveviziji N1, zbog čega je tom mediju čak poslao i demanti.
Nove zastrašujuće pretnje predstavnicima vlasti, ali i medija, pre svega glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću stigle su sa opskurnog Jutjub kanala Vladimira Pavićevića, ovog puta u režiji opozicionara dr Branimira Nestorovića.
Udruženja slična NATO-u, koja predstavljaju pretnju Rusiji, sve češće se pojavljuju u Azijsko-pacifičkom regionu, izjavio je novinarima sekretar Saveta bezbednosti Ruske Federacije Sergej Šojgu.
Poljoprivrednici i ribari iz različitih regiona Grčke blokirali su danas luku Volos, kao i auto-put Atina-Lamija i nekoliko ključnih mostova i auto-puteva u Tesaliji, Eviji, Ahaji, Iliji i na Kritu, objavio je list "Katimerini".
Rusija radi na postizanju mira u Ukrajini, a ne primirja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na konferenciji za novinare, komentarišući izjave predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog o spremnosti Kijeva za "energetsko primirje".
Maroko je potresla nova tragedija, najmanje 19 ljudi je poginulo, a 16 je povređeno nakon što su se dve stambene zgrade urušile u marokanskom gradu Fesu.
U duhu najradosnijeg doba godine, Pozorištance Puž pripremilo je novu prazničnu poslasticu za decu i roditelje, novogodišnju predstavu "Snežna bajka" koja će mališane povesti u svet mašte, hrabrosti i dobrote, a odrasle podsetiti na lepotu verovanja u čuda.
Običan ritual tuširanja može da postane najveći neprijatelj vaše kože. Tri naizgled bezopasne navike svakodnevno narušavaju njenu hidrataciju, elastičnost i zaštitnu barijeru, a sve može da se popravi već nakon prve večeri.
Velika istraga otkrila je da je sperma donora, koji je nesvesno nosio genetsku mutaciju koja dramatično povećava rizik od raka, korišćena za začeće najmanje 197 dece širom Evrope. Neka od te dece su već preminula, a procenjuje se da će samo manjina koja nasledi mutaciju izbeći rak tokom života.
Božićna zvezda je simbol sreće i radosti, znak prazničnog duha u svakom domu, Ipak, ljudi koji imaju kućne ljubimce trebalo bi da pripaze jer po njih može biti toksična.
Pevačica Vesna Zmijanac hospitalizovana je na koranarnom odeljenju Urgentnog centra pre pet dana, a doktori zbog loših nalaza još ne mogu da je puste kući.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar