NIKO U SVETU NIJE BIO SPREMAN ZA TOLIKU KOLIČINU I TOLIKU NEOPHODNOST ZAŠTITNE OPREME Gojković: Zdravstveni sistem adekvatno odgovorio na epidemiju
Podeli vest
Zdravstveni sistem u Srbiji je adekvatno odgovorio na epidemiju virusa korona i ostvaren je dobar rezultat, kaže pokrajinski sekretar za zdravstvo prof. Zoran Gojković.
On je, na onlajn konferenciji "Zdravstvo u Srbiji posle pandemije", rekao da su se zdravstveni radnici dobro snašli u sistemu koji je resetovan i "okrenut naopačke".
Pokrajinski sekretar za zdravstvo i član Kriznog štaba Vlade Srbije, Zoran Gojković, rekao je da je cilj mera koje je Vlada uvela za vreme pandemije koronavirusa bio da mortalitet bude što manji i da Srbija u tome ima jedan od najboljih rezultata u EU.
20.05.2020
07:46
"Mi smo prilagodljiv narod koji ima smisla za improvizaciju. U ovakvim krizama se pokazuje naša britkost i spremnost da se uhvatimo u koštac sa problemima", rekao je Gojković.
Napominje da su zdravstvene ustanove u Vojvodini još u januaru počele da se pripremaju za problem koji se "valjao sa istoka".
Prvi sastanci rukovodstva ustanova organizovani su u januaru, a najveći deo ustanova, kako je rekao, već do polovine februara imao zaštitnu opremu koja je bila ključna u prvim danima infekcije.
"U tom trenutku niko u svetu nije bio spreman za toliku količinu i toliku neophodnost zaštitne opreme. Mi smo uspeli, spletom okolnosti i našom intuicijom, da obezbedimo zaštitnu opremu da izdržimo prvi udar", rekao je Gojković.
Podseća da se prvi zaraženi pacijent virusom korona u Srbiji pojavio 6. marta, da je reč o pacijentu iz Subotice koji je već 7. marta prebačen u KC Vojvodina u Novom Sadu.
"Imali smo adekvatnu opremu da izdržimo prvi udar. Nakon toga je angažovanjem države, prvenstveno našeg rukovodstva, i zahvaljujući pomoći Kine, zaštitna oprema stizala u kontinuitetu", napomenuo je Gojković.
Foto: printscreen
On je dodao da je dovoljna količina zaštitne opreme bila ključna što je Vojvodina, ali i cela Srbija, imala relativno mali broj zaraženih zdravstvenih radnika koji su se zarazili dok su lečili kovid pacijente.
Navodi da se mora promeniti odnos prema zdravstvenim radnicima, da se često, kada imamo problem u lekara gleda sa neskrivenim simpatijama, a kada se sve završi da se na lekare "preteći diže ruka i prst".
"Moramo takav sistem prekinemo i da shvatimo da je zdravstvo jedan od ključnih temelja društva, jer bez zdrave nacije nema ni zdravog društva u celini", naveo je on.
Pokrajinska vlada, kako je rekao, uložila je za četiri godine više od 7,5 milijardi dinara, a zajedno sa objektom Kamenica 3 ulaganje će biti od 10 milijardi dinara.
"To su ogromna sredstva koja su uložena i u infrastrukturu i u nabavku opreme prethodne četiri godine. To je nezabeleženo na prostorima severne srpske pokrajine zadnjih 40 godina", naveo je on.
Foto: printscreen
Gojković je rekao da je do sada temelj zdravstvenog sistema bilo lečenje hroničnih nezaraznih bolesti, ali da se sada mora voditi računa i o masovnim zaraznim bolestima.
Napominje da je važna razmena iskustva i međusobno povezivanje među lekarima širom sveta.
"Znanje u medicini je kao veslanje uzvodno, čim prestanete da veslate idete unazad", rekao je on.
Zemlje čiji se zdravstveni sistem bazirao na javnom zdravlju bolje su odgovorile na izazove koje je nosila epidemija virusa korona.
"Zemlje u okruženju koje su svoju medicinu bazirale na javnom zdravlju imale su dobre rezultate u borbi sa virusom korona. Javno zdravlje u istočnoj Evropi je položilo ispit. Mislim da će i napredne razvijene zemlje i EU i sveta shvatiti da je prevencija ključna stvar u svemu", zaključio je on.
Onlajn konferenciju "Zdravstvo u Srbiji posle pandemije" organizovala je Color Preš Group.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pokrajinski sekretar za zdravstvo i član Kriznog štaba Vlade Srbije, Zoran Gojković, rekao je da je cilj mera koje je Vlada uvela za vreme pandemije koronavirusa bio da mortalitet bude što manji i da Srbija u tome ima jedan od najboljih rezultata u EU.
Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu donelo je odluku da se postupci protiv Gorana Vesića, Jelene Tanacković i Anite Dimoski u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu obustavljaju.
Svedoci smo svakodnevnih pokušaja omanjivanja javnosti od strane blokadera i antisrpske opozicije, koji pokušavaju lažima da prikažu kako je država u lošem stanju, ali uprkos tome rezultati i brojke govore i pokazuju sasvim suprotno.
Nakon jučerašnje sednice Skupštine Grada tokom koje su iznete brojne poluinformacije a sve vezano za rad javnih preduzeća u Nišu i njihovo buduće fukcionisanje, oglasio se i prvi čovek Pokreta za narod i državu u Nišu, doc. dr Milan Lazarević koji je dao bezrezervnu podršku gradonačelniku Niša Dragoslavu Pavloviću.
Dok opozicija i blokaderi svojim akcijama rade na tome da osujete rad aktuelne vlasti, predsednik Aleksandar Vučić obilazi novootvorene objekte i projekte, koji će život u Srbiji podići na viši nivo.
U decembru 2016. godine u javnosti je odjeknula izjava Jovana Vukotića, koji je u bezbednosnim krugovima i medijima često označavan kao jedan od ključnih ljudi "škaljarskog klana", da "ima spisak crnogorskih policajaca koje plaća mafija".
Ruski milijarder i osnivač platforme Telegram Pavel Durov planira da u potpunosti pokrije troškove vantelesne oplodnje (IVF) za žene koje mu rode naslednike.
Evropsku javnost poslednjih dana uzdrmao je propagandni video koji se pojavio na televizijama, društvenim mrežama i pojedinim medijskim platformama, a koji je za kratko vreme postao viralan.
Film "Bitka na Neretvi" koji je premijerno prikazan 1969. godine koštao je između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. To je najskuplji film ikada snimljen na prostorima bivše Jugoslavije.
Kao da je izašla iz ruske bajke, manekenka Gia Skova provezla se Njujorkom u kočiji, pretvarajući gradske ulice u modnu pozornicu praznične elegancije.
Ako želite glamuroznu pozadinu koja na fotografijama izgleda kao profesionalni studio, postoji jedan jednostavan trik, za koji vam je potrebna ukrasna folija i malo vremena.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar