Hoćemo li doživeti penziju i kolika će biti? Ovo je danas jedna od vrlo čestih dilema među ljudima koji se bliže penzionisanju, ali i među mladima koji se pitaju, i koliko će morati da imaju godina kada se budu penzionisali, ali i kolika će im biti penzija.
Prosečna penzija u Srbiji danas iznosi 29.384 dinara, dok je minimalna penzija nešto veća od 16.000 dinara. Najviše najstarijih (17 odsto) prima između 15.000 i 20.000 dinara mesečno, dok ih 12 procenata mesečno dobija između 10.000 i 15.000 dinara. Treba reći i da penzioneri, pored jednokratne novčane pomoći, poslednjih godina redovno dobijaju povišicu od države koja će i sledeće godine iznositi oko 5 odsto linearno.
Ipak i dalje je često pitanje, kako među mlađima, tako i među i sredovečnima i onima koji su pred penzijom, koliko će "inkasirati" po penzionisanju. Istina je sledeća - za računanje visine penzije postoji posebna, nimalo jednostavna formula. Suština je, međutim, u tome da je penzija veća što je veća zarada u odnosu na prosečnu platu u zemlji i što je više godina staža osiguranja.
Prema računici Fiskalnog saveta svi koji su 40 godina radili za i minimalac danas mogu računati na penziju od 17.300 dinara. Danas je minimalac 32.000 dinara, ranijih godina bio je i mnogo manji, a ove najmanje plate u Srbiji najčešće su imali i imaju trgovci, ugostitelji, radnici u proizvodnji...
- Za nekoga ko je 40 godina zarađivao 50.000 dinara, danas bi penzija bila 26.500 dinara. Takođe, za platu od 70.000 dinara dobijla bi se penzija od 37.100 dinara, a za zaradu od 90.000 dinara tokom 40 godina staža, može se očekivati penzija od 47.800 dinara izračunao je za "Blic Biznis" član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov.
Visina penzije, praktično, je jednaka proizvodu ličnog i opšteg boda.
Foto: Tanujug
Visina penzije zavisi od nekoliko faktora
Da bismo došli do ličnog boda, moramo da izračunamo lični koeficijent. Do njega dolazimo kada svaku našu godišnju zaradu podelimo sa prosečnim republičkim zaradama u odgovarajućim godinama, a onda zbir dobijenih iznosa podelimo sa godinama staža.
Od 1. 1. 1970. do 2002. godine zarada se uzima u neto iznosu, a od 2003. u bruto iznosu. Kad znamo koliki nam je koeficijent, njega množimo sa godinama staža i dobijamo lični bod. Na kraju dobijeni iznos pomnožimo sa opštim bodom koji od januara 2020. godine iznosi 862 dinara.
Nova pravila za penzionisanje
Ove godine žene u starosnu penziju mogu sa 63 godine i dva meseca života, umesto 63 godine koliko je bilo potrebno da imaju za penzionisanje u 2020. godini. Potreban broj godina radnog staža ostaje isti i iznosi minimum 15 godina.
Nova pravila za dame važe i ukoliko žele da idu u prevremenu penziju. Za ovu godinu uslov je 39 godina i četiri meseca staža osiguranja i najmanje 58 godina i četiri meseca života.
S druge strane, muškarci u starosnu penziju u 2021. godini idu po starom - sa 65 godina života i 15 godina staža upisanog u radnu knjižicu. Ima međutim, promena u ostvarivanju prava na prevremenu penziju.
Oni su, naime, prošle godine u prevremenu penziju išli sa 40 godina staža osiguranja i najmanje 58 godina i četiri meseca života. Ove godine idu sa 40 godina staža osiguranja i najmanje 59 godina života.
Ono što je jedanko za oba pola jeste pravilo po kome i muškarci i žene mogu redovno da se penzionišu sa 45 godina staža, bez obzira na starost. Uslov je, naravno, da su im poslodavci sve vreme tokom tog perioda redovno uplaćivali doprinose.
Penzije su od novembra 2014. godine, kada je počela fiskalna konsolidacija, do danas uvećavane pet puta, 2015, 2016, 2017, 2020. i ove godine, a prema najavama državnih zvaničnika novo uvećanje sledi od januara iduće godine za oko 5,5 odsto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Penzije su od novembra 2014. godine, kada je počela fiskalna konsolidacija, do danas uvećavane pet puta, 2015, 2016, 2017, 2020. i ove godine, a prema najavama državnih zvaničnika novo uvećanje sledi od januara iduće godine za oko 5,5 odsto.
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao vaćnu poruku građanima Srbije na Instagram nalogu kroz video objavu na kojoj se vide kadrovi jučerašnje posete predsednika porodici Veljković iz Senjskog Rudnika.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Misije Euleksa i OEBS-a oglasile su se danas povodom dramatične situacije na Gazimestanu gde je juče, na Vidovdan, sproveden novi teror nad Srbima, a u režiji takozvane policije lažne države Kosovo i samozvanog premijera Aljbina Kurtija.
Viši sud u Negotinu danas je Apelacionom sudu u Nišu uputio na odlučivanje spise predmeta protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, radi odlučivanja o podnetoj žalbi.
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, optužena da je koruptivnim radnjama oštetila gradski budžet, zatražila je da joj se sudi u Beogradu ili Kragujevcu, smatrajući da niško pravosuđe nije u stanju da donese nepristrasnu odluku zbog pritiska javnosti i navodne pristrasnosti.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Tokom završnice festivala "Belgrade Music Week" na Ušću stvorena je panika kada se proširila priča da je viđena osoba sa nožem, kao i da je došlo do teškog incidenta u kojem je bilo i povređenih. Ovim povodom oglasilo se i Više javno tužilaštvo u Beogradu.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Više od 1.300 smrtnih slučajeva zabeleženo je u Evropi od 21. juna zbog ekstremnih vrućina, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija, dok se kontinent suočava sa jednim od najtežih toplotnih talasa poslednjih godina.
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o obustavi međusobnih napada i planiraju sastanak u utorak u Dohi, gde će se razgovori nastaviti oko najopasnije tačke nove krize — bezbednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
Američki geološki zavod upozorio je da sever Venecuele, već razoren serijom snažnih zemljotresa, u narednih sedam dana ima 48 odsto šanse da ga pogodi još jedan naknadni potres jači od pet stepeni Rihterove skale.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.