U cilju istinitog informisanja javnosti i u skladu sa Zakonom o javnom informisanju i medijima („Službeni glasnik RS“ 83/2014, 58/2015, 12/2016), Ministarstvo finansija Republike Srbije demantuje navode iz teksta pod naslovom „Penzioneri i radnici gube trku sa potrošačkom korpom“ koji je objavljen na naslovnoj strani u dnevnom listu "Danas“ danas, u sredu 31. avgusta 2021. godine
Najpre, ovaj zaključak je baziran na potpuno pogrešnim podacima o prosečnoj i minimalnoj potrošačkoj korpi za 2010. godinu. U tekstu se tvrdi da je minimalna potrošačka korpa u 2010. godini iznosila 25.418 dinara, a prosečna potrošačka korpa 39.779 dinara. Međutim, istina je da je minimalna potrošačka korpa prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija bila 4,1% veća od navedene u tekstu i iznosila je 26.466 dinara, dok je prosečna potrošačka korpa bila veća za čak 26,0% i iznosila je 50.139 dinara.
Dalje, tvrdnja da „prosečna plata gubi dah u trci sa prosečnom potrošačkom korpom“ nije tačna. Prema metodološki uporedivim podacima pokrivenost prosečne potrošačke korpe prosečnom zaradom povećana je sa 68,1% 2010. godine na 81,9% u 2020. godini, minimalnom zaradom sa 31,4% na 41,1%.
Foto: Ministarstvo finansija
Navodi da je prosečna plata u 2010. godini bila za 200 dinara manja od prosečne potrošačke korpe takođe nije tačna. Ova razlika prema aktuelnim i metodološki uporedivim podacima iznosila je čak 15.997 dinara, dakle u pitanju je ogromna razlika u odnosu na tvrdnje dnevnog lista „Danas“. Deset godina kasnije ovaj jaz je prepolovljen, a ne porastao sa 200 na 8.000 dinara kako se tvrdi u pomenutom dnevnom listu.
Tvrdnja da je penzionerima nedostajalo u 2010. godini 18.000 dinara za prosečnu potrošačku korpu nije tačna, kao ni tvrdnja da je radnicima nedostajalo manje od 24.000 dinara. Prema zvaničnim podacima, minimalna zarada je iznosila 15.747 dinara, a prosečna penzija 19.890 dinara, što znači da je za prosečnu korpu od 50.139 dinara penzioneru nedostajalo 30.249 dinara, a radnicima 34.392 dinara. Takođe ako se posmatra u odnosu na minimalnu potrošačku korpu, radnicima je nedostajalo 10.719 dinara, a penzionerima 6.576 dinara, a ne 9.500 i 4.000 koliko je navedeno. To znači da se pokrivenost prosečne potrošačke korpe minimalnom zaradom povećala sa 31,4% u 2010. godini na 41,1% u 2020. godini.
Tvrdnja da i same korpe imaju „pomalo neobjašnjiv rast, jer je pre deset godina prosečna bila za 14.000 dinara skuplja od najosnovnije, a danas je ta razlika 37.000 dinara“ je zasnovana na poređenju podataka iz dve različite metodologije, što je potpuno neispravno i neuporedivo.
Podaci o prosečnoj potrošačkoj korpi za 2010. godinu su dati tendenciozno, tako što su u tabeli prikazani podaci korišćenjem dve različite metodologije. Metodologija prema kojoj se prikazuje potrošačka korpa je promenjena 2011. godine, tako što je usklađena sa principima i standardima statistike EU. U novoj potrošačkoj korpi proširen je broj artikala sa 39 na 63, a u prosečnoj sa 49 povećan je na 75. Upravo zbog korišćenja metodologije koja je zastarela i prestala da se primenjuje 2011. godine dolazi do značajnih odstupanja od aktuelnih podataka i izvlačenja pogrešnih zaključaka.
Foto: Ministarstvo finansija
Na kraju napominjemo da je za analizu standarda stanovništva, u prethodnih deset godina, važna činjenica da je broj formalno zaposlenih radnika povećan za oko 250.000, i to sa 1,9 miliona u 2010. na oko 2,15 miliona u 2020. godini. Takođe, prema zvaničnim podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, broj nezaposlenih lica je u ovom periodu smanjen za 235.000.
Siniša Mali je ocenio danas da su zvanični podaci o bruto domaćem proizvodu za prvi i drugi kvartal ove godine još jedna potvrda neočekivano brzog oporavka privrede u Srbiji
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Zaharova
pre 4 godine
Zute mrzim ali gledam svojim ocima i novcanikom a to je da od prosecne zarade a to je vecina ljudi koji rade 300-400 € platom ne moze da se zivi a vi vase proracune i potrosacke korpe okacite macku o rep,kad odes u prosecnu kupovinu na benzinsku pumpu poplacas racune ode plata
Siniša Mali je ocenio danas da su zvanični podaci o bruto domaćem proizvodu za prvi i drugi kvartal ove godine još jedna potvrda neočekivano brzog oporavka privrede u Srbiji
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Pevač i jutjuber Andrija Jović, poznatiji kao Andrija Jo operisan je nakon višednevne agonije kroz koju je prošao pokušavajući da dođe do prave dijagnoze.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar