Đilasovci opet obmanjuju javnost! Ministarstvo finansija demantovalo navode "Danasa" o potrošačkoj korpi!
Podeli vest
U cilju istinitog informisanja javnosti i u skladu sa Zakonom o javnom informisanju i medijima („Službeni glasnik RS“ 83/2014, 58/2015, 12/2016), Ministarstvo finansija Republike Srbije demantuje navode iz teksta pod naslovom „Penzioneri i radnici gube trku sa potrošačkom korpom“ koji je objavljen na naslovnoj strani u dnevnom listu "Danas“ danas, u sredu 31. avgusta 2021. godine
Siniša Mali je ocenio danas da su zvanični podaci o bruto domaćem proizvodu za prvi i drugi kvartal ove godine još jedna potvrda neočekivano brzog oporavka privrede u Srbiji
31.08.2021
14:13
Najpre, ovaj zaključak je baziran na potpuno pogrešnim podacima o prosečnoj i minimalnoj potrošačkoj korpi za 2010. godinu. U tekstu se tvrdi da je minimalna potrošačka korpa u 2010. godini iznosila 25.418 dinara, a prosečna potrošačka korpa 39.779 dinara. Međutim, istina je da je minimalna potrošačka korpa prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija bila 4,1% veća od navedene u tekstu i iznosila je 26.466 dinara, dok je prosečna potrošačka korpa bila veća za čak 26,0% i iznosila je 50.139 dinara.
Dalje, tvrdnja da „prosečna plata gubi dah u trci sa prosečnom potrošačkom korpom“ nije tačna. Prema metodološki uporedivim podacima pokrivenost prosečne potrošačke korpe prosečnom zaradom povećana je sa 68,1% 2010. godine na 81,9% u 2020. godini, minimalnom zaradom sa 31,4% na 41,1%.
Foto: Ministarstvo finansija
Navodi da je prosečna plata u 2010. godini bila za 200 dinara manja od prosečne potrošačke korpe takođe nije tačna. Ova razlika prema aktuelnim i metodološki uporedivim podacima iznosila je čak 15.997 dinara, dakle u pitanju je ogromna razlika u odnosu na tvrdnje dnevnog lista „Danas“. Deset godina kasnije ovaj jaz je prepolovljen, a ne porastao sa 200 na 8.000 dinara kako se tvrdi u pomenutom dnevnom listu.
Tvrdnja da je penzionerima nedostajalo u 2010. godini 18.000 dinara za prosečnu potrošačku korpu nije tačna, kao ni tvrdnja da je radnicima nedostajalo manje od 24.000 dinara. Prema zvaničnim podacima, minimalna zarada je iznosila 15.747 dinara, a prosečna penzija 19.890 dinara, što znači da je za prosečnu korpu od 50.139 dinara penzioneru nedostajalo 30.249 dinara, a radnicima 34.392 dinara. Takođe ako se posmatra u odnosu na minimalnu potrošačku korpu, radnicima je nedostajalo 10.719 dinara, a penzionerima 6.576 dinara, a ne 9.500 i 4.000 koliko je navedeno. To znači da se pokrivenost prosečne potrošačke korpe minimalnom zaradom povećala sa 31,4% u 2010. godini na 41,1% u 2020. godini.
Tvrdnja da i same korpe imaju „pomalo neobjašnjiv rast, jer je pre deset godina prosečna bila za 14.000 dinara skuplja od najosnovnije, a danas je ta razlika 37.000 dinara“ je zasnovana na poređenju podataka iz dve različite metodologije, što je potpuno neispravno i neuporedivo.
Podaci o prosečnoj potrošačkoj korpi za 2010. godinu su dati tendenciozno, tako što su u tabeli prikazani podaci korišćenjem dve različite metodologije. Metodologija prema kojoj se prikazuje potrošačka korpa je promenjena 2011. godine, tako što je usklađena sa principima i standardima statistike EU. U novoj potrošačkoj korpi proširen je broj artikala sa 39 na 63, a u prosečnoj sa 49 povećan je na 75. Upravo zbog korišćenja metodologije koja je zastarela i prestala da se primenjuje 2011. godine dolazi do značajnih odstupanja od aktuelnih podataka i izvlačenja pogrešnih zaključaka.
Foto: Ministarstvo finansija
Na kraju napominjemo da je za analizu standarda stanovništva, u prethodnih deset godina, važna činjenica da je broj formalno zaposlenih radnika povećan za oko 250.000, i to sa 1,9 miliona u 2010. na oko 2,15 miliona u 2020. godini. Takođe, prema zvaničnim podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, broj nezaposlenih lica je u ovom periodu smanjen za 235.000.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Zaharova
pre 4 godine
Zute mrzim ali gledam svojim ocima i novcanikom a to je da od prosecne zarade a to je vecina ljudi koji rade 300-400 € platom ne moze da se zivi a vi vase proracune i potrosacke korpe okacite macku o rep,kad odes u prosecnu kupovinu na benzinsku pumpu poplacas racune ode plata
Siniša Mali je ocenio danas da su zvanični podaci o bruto domaćem proizvodu za prvi i drugi kvartal ove godine još jedna potvrda neočekivano brzog oporavka privrede u Srbiji
Blokaderska politika može se svesti na svega dve reči - linč i nasilje i to je pre dva dana u srcu Čačka potvrdila lažna ekološkinja i blokaderka Ljiljana Bralović, poznata po skandaloznim, uvredljivim izjavama na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Tajkunska novinarka Žaklina Tatlović, zaposlena na antirspskoj televiziji N1, poznata je po neprimerenim komentarima na račun predsedika Srbije Aleksandra Vučića, ali i drugih visokih državnih funkcionera, kao i po nekulturnom ponašanju na konferencijama za medije, ovog puta je prevazišla samu sebe.
Biznismen Branko Babić hitno je reagovao nakon što je danas objavljena vest da je sud u Kragujevcu izdao nalog za hapšenje glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića.
Novi skandal u režiji blokadera - sada im smeta i izložba o Jasenovcu u holu Narodne Skupštine Republike Srbije jer strahuju kako će na to da reaguju osvedočene ustaše Tonino Picula i Davor Ivo Štir koji u svojstvu predstavnika Evropskog parlamenta (EP) dolaze u Srbiju 23. januara.
Takmičarka Plavih, Anabela Zonai, iskoristila je svoj minut poziva sa porodicom u Exatlonu. Oni su joj odmah dali savet kako da se ponaša u takmičenju.
Vjerica Radeta, potpredsednik Srpske radikalne stranke gostujući u Info jutru komentarisala je ustaške pokliče "Za dom srpemni" i podršku evroparlamentarca Tonina Picule ovakvim ustaškim iskazima.
Prethodne sedmice u Informerovoj mega popularnoj emisiji "Na merama" mogli ste da vidite kako bivša ministarka Danica Grujičić pohodi blokaderske šatore, gde to tumara analitičar Aleksandar Radić, čime se sada bavi doskorašnji trener KK Partizan Željko Obradović, na koji način glumica Iva Štrljić vežba za novu ulogu…
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek gostujući u Info jutru govorio je o ulaganjima u zdravstvo i lečenju dece pre 2012. godine i od te godine do danas.
Ubistvo iz nehata koje se dogodilo početkom devedesetih godina i danas se navodi kao jedan od najneobičnijih i najbizarnijih slučajeva u kriminalističkoj istoriji Srbije.
Ubica je Živku Bakiću, poznatom i kao Žića (43), ispalio devet hitaca, ciljajući mu noge i stopala kako bi ga onesposobio da pobegne. Dok je ranjen puzao kroz sneg, napadač mu je prišao i ispalio dva smrtonosna hica u glavu, a potom pokušao da telo zatrpa snegom kako bi prikrio zločin. Ipak, nešto ga je sprečilo da leš u potpunosti sakrije.
Policija i dalje traga za ubicom Živka Bakića, koji je 16. januara ubijen rafalom ispred svoje kuće u Sopotu, dok je bio u dozvoljenoj šetnji sa nanogicom.
Vasilije Gačević, osumnjičeni za ubistvo MMA borca i reprezentativca Srbije Stefana Savića, uhapšen je u ponedeljak u Španiji po Interpolovoj poternici, nakon dve godine skrivanja.
Bela kuća objavila je spisak od 365 uspeha američkog predsednika Donalda Trampa koje je, prema zvaničnom saopštenju, ostvario tokom prve godine svog drugog mandata, među kojima se posebno ističu njegovi posrednički napori u rešavanju rata u Ukrajini.
Slovački premijer Robert Fico obratio se predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen sa zahtevom da Brisel suspenduje "zelenu agendu" koja uništava strateške grane industrije.
Novoimenovani ministar odbrane Ukrajine Mihail Fedorov izjavio je da je jedan od ključnih strateških ciljeva Kijeva u ratu nanošenje gubitaka ruskim snagama brzinom od do 50.000 vojnika mesečno.
Francuski predsednik Emanuel Makron privukao je veliku pažnju svetske javnosti kada se na Svetski ekonomski forum u Davosu pojavio noseći plave pilotske sunčane naočare sa ogledalima, dok se obraćao globalnim liderima i predstavnicima poslovnog sveta.
Glumica Branka Katić je pre braka sa američkim rediteljem Džulijanom Farinom bila u vezi sa vaterpolistom Igorom Milanovićem sa kojim je i nakon raskida ostala u prijateljkom odnosu.
Televizijska novinarka Marina Rajević Savić se emotivnom objavom na Instagramu oprostila od dugogodišnjeg prijatelja Miroslava Mike Aleksića koji je preminuo u nedelju.
U detinjstvu se borila za goli opstanak, postala žena predsednika a onda starost provela u dobu, život naše glumice Mire Stupice nikada nije bio ravna linija.
Zlatni globusi 2026. još jednom su potvrdili da se pažnja publike nakon crvenog tepiha brzo seli tamo gde priče zaista žive, na malim ekranima. Među ovogodišnjim dobitnicima nalaze se i ostvarenja koja su već dostupna na Netfliksu.
Veštačka inteligencija analizira podatke iz jedne noći sna i procenjuje rizik za više od 130 bolesti, uključujući demenciju, rak i Parkinsonovu bolest.
Majka Ane Rajković, Nela Cakić, oglasila se na mrežama uz objavu kako je "svaka ćerka ogledalo svog oca". Sada je otkrila da objava nema veze sa njenom ćerkom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar