Danas se u Srbiji i širom sveta nizom manifestacija od 11 sati obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, a u znak sećanja na trenutak kad je primirje stupilo na snagu
Dan primirja kao državni praznik ustanovljen je u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u francuskom gradu Kompjenu, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša u 11.00 sati potpisano primirje u Prvom svetskom ratu, koje je bilo na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.
Državna ceremonija polaganja venaca povodom obeležavanja 103. godišnjice Dana primirja, koju organizuje Odbor Vlade Srbije za negovanje tradicije oslobodilackih ratova sa Ambasadom Srbije u Severnoj Makedoniji, biće održana na Srpskom vojničkom groblju u Bitolju. Ceremoniju će predvoditi državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Miodrag Kapor. U Beogradu će Dan primirja biti obeležen polaganjem venaca na Spomen - kosturnicu branilaca Beograda u Prvom svetskom ratu na Novom groblju. Vence će na to mesto položiti predsednik Skupštine Ivica Dačić, ministarka za rad i predsednica Odbora za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije Darija Kisić Tepavčević, delegacije Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, zamenik gradonačelnika Goran Vesić, predstavnici udruženja opredeljenih za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, diplomatskog kora.
Foto: Tanjug/Nikola Anđić
Osim toga, ceremonije povodom Dana primirja u Beogradu će biti održane i na Francuskom vojnom groblju, kod Spomen-kosturnice ruskim vojnicima stradalim u Prvom svetskom ratu i na groblju Komonvelta.
Dan Primirja će u srpskoj prestonici biti obeležen i izložbom "Dani ramondi, vaskrsavajućih dragulja Balkanskog poluostrva" koja će u podne biti otvorena u Botaničkoj bašti "Jevremovac". Na izložbi, koja će biti otvorena do 15. novembra posetioci će na atraktivnim panoima moći da se upoznaju sa biologijom, ekologijom i fiziologijom natalijine ramonde i srpske ramonde, a biće izloženi i živi primerci tih vrsta. Na Dan primirja čuvar srpskog vojničkog groblja iz Prvog svetskog rata Zeitinlik iz Soluna Ðorđe Mihailović primiće nagradu "Majka Srbija" za izuzetan doprinos u oblasti odnosa matičcne drzave i dijaspore, a nagradu će mu danas u Konzulatu u Solunu uručiti ministar spoljnih poslova Nikola Selaković. Dan primirja u Srbiji je državni praznik od 2011. godine, a svečano i na najvišem nivou se obeležava posebno u zemljama pobednicama Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Rusiji, SAD, Novom Zelandu, i Belgiji. Toga dana Srbija se sa ponosom i pijetetom seća na stotine hiljada civila i ratnika, nevino i junački postradalih u borbama za odbranu i oslobođenje domovine tokom četiri ratne godine - 1914. do 1918.
Kao glavni motiv za amblem praznika koristi secvet Natalijina ramonda, ugrožena vrsta koja raste na istoku Srbije i na planini Nidže na najvišem vrhu Kajmakčalana, a na kojoj je srpska vojska pod komandom vojvode Živojina Mišića vodila žestoke borbe protiv Bugara kako bi stvorila uslove za proboj Solunskog fronta.
Foto: Informer
Natalijina ramonda
Simbolika cveta je višestruka, kako zbog staništa, tako i zbog imena - cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović, a poznat je i kao cvet feniks, jer čak i kada se potpuno osuši i kad se zalije može da oživi, što ukazuje na vaskrs srpske države iz pepela posle Prvog svetskog rata. U amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta. U Srbiji je ovaj dan prvi put zvanicno obeležen 2012. godine.
Natalijina ramonda je cvet koji ima višestruku simboliku, posebno kada je reč o srpskom narodu i patnjama kroz koje je prošao. Srpski vojnici su poput ovog cveta, kao Feniks ustajali iz pepela i pobeđivali kad je najteže. Cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Natalijina ramonda je cvet koji ima višestruku simboliku, posebno kada je reč o srpskom narodu i patnjama kroz koje je prošao. Srpski vojnici su poput ovog cveta, kao Feniks ustajali iz pepela i pobeđivali kad je najteže. Cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.