VELIKA BBC ANALIZA O KOVIDU: Ovo je početak kraja, uskoro bacamo maske, ukidamo testiranja i sve mere! EVO KAKO ĆEMO UBUDUĆE ŽIVETI S KOVIDOM, jer on - OSTAJE ZAUVEK!
Ima li nekoga ko u poslednje dve godine još nije postavio pitanje 'Da li je pandemija konačno gotova?' ili 'Kada ćemo konačno moći da nastavimo normalno da živimo?'
Tako započinje velika analiza BBC-jevog novinara specijalizovanog za zdravstvene i naučne teme Džejmsa Galagera koji odmah navodi da je on postavio oba pomenuta pitanja pa nastavlja da bi odgovor na njih mogao da bude isti: "Vrlo skoro".
Sve je snažnije uverenje da omikron Ujedinjeno Kraljevstvo gura prema samoj završnici pandemije. Ali, što sledi posle toga? Neće se dogoditi da neko pucne prstima i da virus zatim nestane. Umesto toga, moraćemo da se naviknemo na novu sveprisutnu reč - 'endemski', što zapravo znači da kovid definitivno ostaje s nama.
Jesmo li, dakle, zaista na pragu nove ere kovida i šta će to značiti za naše živote?
- Gotovo da smo tamo, ovo sada je početak kraja, barem u Ujedinjenom Kraljevstvu - smatra profesor Džulijan Hiskoks, šef katedre za infektivne bolesti i globalno zdravlje na Univerzitetu u Liverpoolu.
- Mislim da će nam se životi tokom 2022. gotovo u potpunosti vratiti u pretpandemijsko vreme - dodaje.
Ono što se menja je naš imunitet. Novi korona virus pojavio se pre dve godine u kineskom Vuhanu i tada smo bili ranjivi. Bio je to potpuno nov virus s kojim naši imunološki sistemi nisu imali dodira, a nismo imali ni vakcina ni lekova koji bi mogli da pomognu u borbi s njim. Posledica je bila kao da je neko pucao iz bacača plamena u fabrici pirotehnike. Kovid se svetom proširio eksplozivno, ali požar koji je izazvao ne može da gori istim intenzitetom večno.
Foto: Shutterstock
Od početka su postojale dve opcije - ili ćemo istrebiti kovid, kao što se učinilo s ebolom u zapadnoj Africi, ili će se sam primiriti, ali ostati s nama dugoročno i pridružiti se čitavom nizu endemskih zaraza - od obične prehlade preko HIV-a, boginja i malarije do tuberkuloze - koje su uvek prisutne.
Neizbežna opcija
Za mnoge se ova druga opcija - s obzirom da je reč o virusu koji se širi zrakom, i to i pre nego što se kod zaraženih pojave simptomi - od početka činila neizbežnom.
- Endemičnost je ugravirana u ovaj virus - kaže dr. Elizabeta Gropeli, virolog sa Univerziteta u Londonu St. George.
- Vrlo sam optimistična. Uskoro ćemo biti u situaciji u kojoj virus cirkuliše, a pritom vodimo brigu o zaštiti najugroženijih, dok ćemo za sve ostale prihvatiti da će se zaraziti. Prosečnoj osobi neće se dogoditi ništa - pojasnila je dr. Gropeli.
Epidemiolozi neku zarazu najčešće smatraju endemskom kada je njeno širenje konzistentno i predvidljivo, a da nema iznenadnih eksplozija 'slučajeva' kakve smo gledali u raznim talasima ove pandemije. Ali, profesorka Azra Gani, epidemiološkinja s londonkog Imperial Collegea, kaže da drugi ljudi koristeći izraz 'endemski' misle na život s kovidom, ali bez restrikcija. Ona smatra da ćemo do toga doći 'jako brzo'.
- Čini se da je dugo trebalo do ove faze, ali prošlo je samo godinu dana od početka vakcinacije, a već smo i zbog toga slobodniji nego pre - kaže Gani.
Jedino što bi moglo da poremeti ovakav razvoj situacije je pojava neke nove varijante korona virusa koja bi mogla da preuzme dominaciju nad omikronom i pritom izaziva značajno teže kliničke slike.
Foto: Pixabay
Tekst potpisa
Važno je reći, napominje Gani, da ako je zaraza endemska to ne znači nužno da je bolest blaga.
- Imamo nekih stvarno opakih ubojitih zaraznih bolesti koje smatramo endemskim. Boginje su bile endemske vekovima, ali svejedno su ubile trećinu svih zaraženih. Malarija je endemska pa svake godine izazove 600.000 smrtnih slučajeva - pojašnjava Gani.
Manje smrtonosan
Kada je reč o kovidu, već su vidljivi znakovi da on postaje manje smrtonosan s protokom vremena tokom koga se ljudski organizmi 'upoznaju' s korona virusom i 'uče' kako da se bore s njime. U Ujedinjenom Kraljevstvu građanima je ponuđena vakcina, uključujući i buster dozu, a kroz populaciju su prošli talasi četiri različite varijante istog virusa.
- Kada omikron odradi svoje, imunitet u Ujedinjenom Kraljevstvu biće visok, i to barem neko vreme - smatra profesorla Elenor Rajli, imunološkinja sa Univerziteta u Edinburgu.
Ipak, visoka stopa zaraze imala je i visoku cenu - u UK je preminulo više od 150.000 ljudi. Ali zaraza je u našim imunološkim sistemima ostavila i zaštitu. Taj imunitet će s vremenom slabiti tako da valja očekivati da ćemo od kovida obolevati i u budućnosti, ali i oslabeli imunitet bi trebalo da smanji mogućnost razvijanja ozbiljnije bolesti.
Profesor Hiskoks, inače član posebnog savetodavnog odbora britanske vlade za nove respiratorne viruse, pojašnjava da to znači da ogromna većina zaraženih u budućnosti neće imati većih problema.
Šmrcanje i glavobolja
- Bila to nova ili stara varijanta, većina nas će, baš kao kad se zarazimo korona virusom koji izaziva običnu prehladu, šmrcati i imaće možda blagu glavobolju, a nakon toga ćemo ozdraviti - kaže Hiskoks.
Biće ljudi, najčešće u starijoj populaciji ili onih imunokompromitovanih, koji će umirati i od endemskog kovida. Tako da će se morati odlučiti kako živeti uz tu činjenicu.
- Ako ne želite da tolerišete nijednu smrt od kovida, onda ovo nije gotovo i na stolu je čitava lepeza restrikcija - upozorava Hiskoks.
- Ali, gledajte, u nešto težoj sezoni gripa imamo po 200-300 mrtvih na dan [u Britaniji] i niko ne nosi ni masku ni praktikuje socijalno distanciranje. To je možda linija koju bismo morali da povučemo i kod kovida - pojašnjava Hiskoks koji ne očekuje da bismo u budućnosti zbog kovida ponovno imali zaključavanja ili ograničavanja velikih okupljanja. Isto tako, on očekuje da će ove godine masovna testiranja na kovid biti ukinuta.
Foto: Pixabay
Ono što je gotovo sigurno je da će vakcinisanje protiv korona virusa, ali samo za one najranjivije, svake godine biti realnost.
- Moraćemo da prihvatimo činjenicu da će sezona gripa ubuduće biti i sezona korone i da će nam to predstavljati određeni izazov - smatra dr. Gropeli.
Ne možete umreti dvaput
Ipak, još je neizvesno koliko će teške zime biti i hoće li biti teže od uobičajenih s obzirom da i od kovida i od gripa najčešće umiru isti ljudi. Kao što je jedan naučnik rekao, podseća BBC, "ne možete umreti dvaput".
Profesorka Rajli smatra da posle omikrona neće više biti potrebe za nošenjem maski iako veruje da ljudi koji ih nose neće više biti tako redak prizor, baš kao u nekim delovima Azije gde ih ljudi samoinicijativno nose u većim gužvama.
- Izvestan scenario je da nam životi neće izgledati puno drugačije nego što su izgledali 2019. godine - dodaje Rajli.
BBC konačno upozorava da dobar deo planete, za razliku od Britanije, još nije u ovoj fazi. Odnosi se to najpre na siromašnije države u kojima vakcinisanje još nije uzelo maha, ali i na države s tvrdim karantinima koje imaju manjak prirodne imunosti u populaciji.
Svetska zdravstvena organizacija takođe smatra da još treba dosta vremena da prođe da bi se kovid nazvao endemskim.
- Za svet je to još uvek pandemija i akutna hitna situacija - zaključila je dr. Gropeli.
Zamenik direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Niš Radmilo Janković kaže da je nemoguće zaustaviti širenje omikrona i dodaje da će brojke u narednim danima sigurno biti veće od 10.000, 20.000 ili možda 30.000 zaraženih
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zamenik direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Niš Radmilo Janković kaže da je nemoguće zaustaviti širenje omikrona i dodaje da će brojke u narednim danima sigurno biti veće od 10.000, 20.000 ili možda 30.000 zaraženih
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Da se sve zaista vidi na Vidovdan, dokaz je i propali blokaderski skup koji je održan u Kraljevu. Građani su još jednom pokazali da nisu za blokadersku politiku pod palicom rektora Vladana Đokića, koji se takođe pojavio na pomenutom skupu.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Jastrebovi unutar NATO proveli su godine gurajući narativ o navodnoj ruskoj pretnji kako bi opravdali masovno ponovno naoružavanje, ali u stvarnosti, evropska namenska industrija doživljava ozbiljnu krizu.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.