Trgovanje akcijama i drugim hartijama od vrednosti u poslednjih nekoliko godina postalo je izuzetno atraktivno
Bilo da su podstaknuti željom za basnoslovnom zaradom, korišćenjem slobodnog kapitala, spasavanjem ušteđevine ili pukom radoznalošću, veliki broj naših sugrađana se upušta u aktivnosti o kojima ne zna puno, te se snovi o dupliranju ili triplanju uloženog vrlo brzo ispostave kao samo to, puki snovi.
Tačna brojka ne postoji, ali upućeni tvrde da stranim akcijama trguju desetine hiljada Srba, i da su to ekonomisti, ali i lekari i mnoge druge profesije, kao i da prednjače mladi ljudi, piše Blic.
Odličan primer za jedan takav neočekivan razvoj događaja na berzi, je nedavan katastrofalan pad deonica Fejsbuka (tj. Mete). Dok je ostatak tehnološkog sektora nastavio da prijavljuje rekordne zarade i druge, pozitivne, poslovne rezultate, Fejsbuku se desio prvi realni pad broja korisnika, kao i znatno manji prihod od očekivanog. To je za sobom povuklo i negativnu reakciju učesnika na tržištima kapitala, te je rasprodaja koja je usledila oborila vrednost akcija za čak 26 odsto.
I pored svih realnih rizika, čini se da sve veći broj ljudi iz Srbije iz gore navedenih i drugih razloga se odlučuje da se oproba i preuzme na sebe rizik trgovanja na berzi, a kako kažu dugogodišnji brokeri i ljudi upućeni u tokove tržišta kapitala, grešaka i problema ima na svakom koraku.
Kako trgovati
Za nekog ko je zainteresovan da se upusti u trgovinu hartijama od vrednosti, obveznicama, deonicama kompanija, derivatima i sl. prva raskrsnica na putu ka osmišljenoj zaradi je izbor između samostalnog trgovanja putem servisa i aplikacija kojih ima bezbroj, ili prepuštanja sopstvenog kapitala u ruke brokera.
Samih servisa ima mali milion kako u svetu tako i kod nas. Ipak dobar deo svetskih aplikacija nije dostupan u Srbiji, te naši trgovci uglavnom odlučuju da se koriste aplikacijama i servisima domaćih kompanija i banaka. Oni nude kompletnu infrastrukturu, preko njih ide i uplata novca i trgovanje "robom" za koju se neko odluči.
Ove platforme imaju razrađenu kompletnu infrastrukturu, preko njih ide i uplata novca i trgovanje "robom" za koju se neko odluči. One u svojoj ponudi, uglavnom, nude trgovanje na većini svetskih berzi, a zauzvrat će vam uzimati proviziju na transakcijama, kao i niz drugih usluga kao što je savetovanje sa brokerom, izveštaje i analize itd.
Foto: Fotoilustracija/Clipart
Kako ističu stručnjaci, kod odabira platforme za trgovanje akcijama najbitnije je voditi računa o pouzdanosti.
- To kažem u smislu da se ne nasedne na trgovačke platforme koje se nude preko interneta, a koje su suštinski lažne - kaže za Blic ekonomista i prvi srpski broker, Branislav Jorgić, i dodaje da je to glavni razlog zašto se ne preporučuje da investiranje na inostrana tržišta radi na sopstvenu ruku, već da se radi uz saradnju ili preko nekih od regitrovanih brokerskih kuća ili banaka.
U šta se ulaže?
Naš sagovornik ističe da se u poslednjih nekoliko godina, kod domaćih investitora razvio novi trend.
- Građani koji žele da investiraju slobodan kapital to mogu da urade i preko Beogradske berze, ali tu nemaju mnogo izbora, prosto ponuda nije dovoljno kvalitetna. Aktivnost na njoj je mala. Ono što se javilo u poslednjih par godina je mogućnost da, saglasno sa zakonom o deviznom poslovanju, investiraju u inostranstvo - objašnjava Jorgić.
On ističe dve navike domaćih investitora, koje se ne razlikuju puno od investitora u svetu.
- Svaki investitor ima svoje neke posebne preference i politiku investiranja. U suštini, sve se svodi na vaganje da li žele da podnesu veći rizik ili idu na stabilne investicije. Ono što je popularno unazad dve godine su IT kompanije koje su brzo rastuće, i koje često imaju veliku varijaciju u pogledu cena. Imaju nagli rast i nagle padove - ističe broker.
U ovu grupu akcija ubrajaju se brojne svetske IT i tehnološke kompanije, kao što su Tesla, Meta, Epl, Netfliks, Intel... Potrebno je istaći, što samim tim i povećava rizik, da se u poslednjih par godina pojavilo i gro tehnoloških startapa koji svoje proizvode još uvek nemaju i izlazak na berzu koriste kako bi prikupili neophodna sredstva.
Druga navika naših investitora tiče se investiranja u stabilne industrijske kompanije (npr. akcije Filip Moris Internešnala, Berkšir Hataveja, 3M, Džej-Pi Morgan Čejsa, Diznija itd.).
- Te kompanije nemaju toliku promenljivost u rastu, imaju stabilne cene i veći broj njih isplaćuje dividende za razliku od novonastalih IT kompanija", pojašnjava Jorgić i dodaje da se isto tako trguje i sa berzanskom robom (čelik, zlato, bronza, kafa, kukuruz, soja itd).
Rizično trgovanje
U nemalom broju slučajeva, novopečeni investitori se zalete, i suočeni sa nedovoljnim, za sopstveni apetit, zaradama prostim ulaganjem novca u akcije nekih kompanija krenu da barataju sa izuzetno rizičnim trgovanjem. Ovde se misli na ulaganje u valutne parove, poznato i kao Foreks trgovanje, ili trgovanje finansijskim derivatima na kratak rok, kao što su fjučersi, šortovi, opcije i slično.
U suštini, kod obe varijante se radi o trgovanju na berzama, na izuzetno kratak rok, gde je potencijal za zaradu neverovatno visok. Potrebno je istaći, da za razliku od ustaljene podele na trgovanja na kratak (investicija na koju se čeka nekoliko dana), srednji (investicija na koju se čeka nekoliko meseci ili godina) i dugi rok (investicija iz koje se "izlazi" nakon nekoliko godina ili čak decenija), ovde je reč o trgovanju na minut, 5 minuta, 10 minuta ili u najboljem slučaju nekoliko sati.
- Ja to ne bih savetovao, sem one koji su spremni da podnesu izuzetan rizik. Tu postoji asimetrija u informacijama koje poseduju oni koji daju ponudu, naspram malih ulagača koji nemaju sistem informisanja - nastavlja Jorgić i pojašnjava da kompanije koje nude takvu vrstu trgovanja ili imaju same ili plaćaju uslugu drugim kompanijama koje imaju svoje izuzetno razvijene infrastrukture i sisteme za dobavljanje informacija, doslovno, svake sekunde.
Foto: Informer
Dotičući se asimetrije informacija vrlo čest slučaj je da investitor početnik pregledom potencijalno ostvarenog profita od ulaganja u berzansku robu se i sam odluči u nju da ulaže, a da nema predstavu o tome gde se recimo ta soja uzgaja, kakvi su klimatski uslovi, koliki je potencijalni rod. Kada se ispostavi da je derivat napravljen na osnovu polja koja je pogodila suša i da najavljene "soje" prosto nema i da je cena derivata u koji je uložio zbog tog manjaka propala, neinformisan investitor je suočen sa situacijiom u kojoj nema pojma zašto je uloženi kapital nestao.
- Ponavljam, prva stvar je da se ide preko brokera, da se konsultuje sa njim po pitanju rizika i tek onda da se odluči u šta se investira - zaključuje Jorgić.
Troškovi trgovanja
Porez na kapitalnu dobit (razlika između prodajne i kupovne cene) iznosi 15 odsto. Tako, na primer, ako se kupe akcije za 5.000 evra, a prodaju se za 6.000 evra, plaća se 15 odsto poreza na 1.000 evra što je 150 evra. To je i jedini trošak, pored brokerske provizije na transakciju koja iznosi od 0,5 do 1 odsto u zavisnosti od veličine transakcije.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Neviđeni skandal - Iz crnogorskog podzemlja isplivale su šokantne kriptovane poruke koje je preko skaj aplikacije razmenjivala Vesna Medenica, bivša predsednica Vrhovnog suda Crne Gore, a čiji je očigledan cilj rušenje Srbije i predsednika Aleksandra Vučića.
Severna Koreja i dalje drži hiljade svojih vojnika u ruskoj Kurskoj oblasti, gotovo dve godine nakon što je Kim Džong Un poslao prvi veliki kontingent da zajedno sa ruskim snagama potisne ukrajinske jedinice koje su u avgustu 2024. upale na teritoriju Rusije.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević tokom druženja sa građanima u Temerinu u paramparčad je razbio najveću izbornu obmanu "Studentske liste".
Pravi vođa blokaderske liste i bivši lider Demokratske stranke Bojan Pajtić naredio je svojim poslušnicima napad na profesora Mila Lompara, koga je prethodno izbacio sa spiska kandidata za poslanike.
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:6.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U Višem sudu u Somboru danas će biti doneta presuda bivšoj policajki Kristini K. (47) iz Sombora, koja se tereti da je sa tadašnjim partnerom Predragom B. (38) učestvovala u ubistvu državljanina Slovenije.
Zagrebačka policija sprovela je do kraja kriminalističko istraživanje nad mladićem (26) koji se sumnjiči za seriju prevara gde je oštećeno 48 građana. Mladića terete za čak 341 krivično delo, a materijalna šteta se procenjuje na oko 141.200 evra, saopštila je Policijska uprava zagrebačka.
Apelacioni sud u Beogradu zakazao je za 19.oktobar sednice po žalbama Darka Šarića (56) i drugih osuđenih za pokušaj diskreditacije svedoka saradnika Nebojše Jokovića Jokse, saznaje Informer.
Nemačka za mogući veliki sukob više ne sprema samo vojsku – u odbranu moraju da budu uključeni građani, privreda i čitavo društvo, poručio je generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer.
Majka iz američke savezne države Ilinois optužena je da je ubila svog dvogodišnjeg sina Bareta Volša, čije je telo pronađeno obešeno o gredu u podrumu porodične kuće.
Pokušaji da se omete glasanje na parlamentarnim izborima u Rusiji već su počeli, a Moskva beleži napade dronovima na objekte izborne infrastrukture, masovno širenje dezinformacija i pritiske na biračka mesta u inostranstvu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Popularni srpski glumac Srđan Žika Todorović ponovo je uspeo da privuče ogromnu pažnju javnosti i zapali društvene mreže svojim najnovijim objavama sa odmora.
Za proleće i leto 2027. dizajneri su, pritom, pronašli zanimljivu ravnotežu između suprotstavljenih estetika. Sa jedne strane vraćaju se struktura, precizno krojenje i osećaj pročišćenog luksuza, dok se sa druge sve više ističu mekoća, pokret, prozirnost i naglašena taktilnost.
Direktor za veštačku inteligenciju u kompaniji Majkrosoft Mustafa Sulejman kritikovao je pristup kompanije Antropik po pitanju razvoja svesti veštačke inteligencije.
Bivša rijaliti učesnica Irma Sejranić je na svom Instagram profilu podelila snimak na kojem uživo peva, a upravo je ovaj video privukao veliku pažnju javnosti budući da ima zelenu kosu i skroz drugačiji stil nego nekada.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.