AKO OSETITE OVO, ODMAH SE JAVITE LEKARU! Dr Tasić otkriva simptome POSTKOVIDA koji ukazuju na ozbiljne kardiovaskularne probleme!
Podeli vest
Iako se na početku pandemije korona virusa mislilo da je kovid-19 respiratorna bolest, ispostavilo se da je reč o sistemskom oboljenju koje može da ugrozi više organa
Jedan od organa koji je često na udaru novog SARS-CoV-2 virusa je srce, o čemu svedoči sve više pacijenata koji su preležali kovid-19 i traže uput za kardiologa.
Epidemiolog Zoran Radovanović izjavio je da je bio u prilici, "ne bi ni uvodio kovid propusnice na način na koji su uvedene", ali da bi se pomirio sa njihovim ukidanjem, uz insistiranje na ostalim merama. "Jedino se nikako ne sme proglašavati pobeda nad virusom, to je još daleko", upozorio je on
09.03.2022
10:32
Ono što dodatno zabrinjava je činjenica da su srčani problemi sve češći kod mlađih osoba koje su imale blagi oblik kovida-19. Simptomi na koje se žale su kratak dah, brzo zamaranje, osećaj probadanja u predelu srca, i to nedeljama, pa i mesecima posle preležane bolesti.
O uticaju infekcije korona virusom na srce govorio je prof. dr Nebojšom Tasićem, kardiolog sa Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“.
- Ogroman je broj ljudi sa postkovidom koji se javljaju za pomoć – kaže prof. Tasić za Telegraf.rs.
- U našim ambulantama postoji značajno povećana potreba za pregledima. Informacioni zdravstveni sistem ograničava broj pregleda u toku dana, a kapaciteti u našoj ustanovi su popunjeni, što dovoljno govori o problemima koje je kovid-19 izazvao. U kontaktu sa pacijentima vidimo da je značajno povećan broj onih koji posle preležanog kovida-19 žele da vide kardiologa.
Zapaljenje srčane maramice najčešći problem
Prema rečima našeg sagovornika, zapaljenje srčane maramice iskristalisalo se kao jedan od najčešćih problema.
- Upala srčane maramice varira od neprimetne do teške, gde dolazi do pojave značajne količine slobodne tečnosti. Najveći broj bolesnika ima blag oblik koji je praćen zamorom, malaksalošću i osećajem probadanja u grudima koji može da potraje mesecima. Pri kardio pregledu često vidimo da je došlo do upale srčane maramice i na adekvatan način pratimo te bolesnike – ističe prof. Tasić.
On navodi da akutna faza zapaljenja srčane maramice traje tokom samog kovida-19, dok duža upala može da potraje i nekoliko nedelja. Prilikom pregleda prisutne su priraslice na srčanoj maramici.
- Perikarditis nije nimalo naivan – upozorava naš sagovornik i dodaje:
- Zato je od velike važnosti da pacijenti koji imaju kovid-19 ili su ga nedavno preležali obavezno odmaraju.
Ukoliko zapaljenje srčane maramice nije tretirano na adekvatan način, uz stil života kog bi pacijent morao da se pridržava – bez napornih fizičkih aktivnosti i uz konzumiranje većih količina tečnosti, rizik od narednog „susreta“ sa patogenom (korona virusom ili bilo kojim drugim virusom, bakterijom ili gljivicom) mogao bi da dovede do opasnog, po život pretećeg oboljenja.
Rezultati dosadašnjih svetskih istraživanja o uticaju infekcije SARS-CoV-2 virusom na organizam ne daju precizne podatke na koje bismo u ovom trenutku mogli apsolutno da se oslonimo. Iako je pandemija proglašena pre skoro dve godine, a prvi slučaj novog korona virusa zabeležen u decembru 2019. u Kini, zdravstveni stručnjaci „gurnuti su u vatru“ da spasavaju živote i bore se protiv nepoznatog neprijatelja, nemajući vremena da se posledicama virusa bave na naučni način.
Sada kada, čini se, epidemija lagano jenjava, mogu da prikupe i podele iskustva koja će biti od ogromnog značaja u budućnosti.
Ono što je „sa terena“, iz paklenih „crvenih zona“ stiglo kao iskustvo „belih mantila“ je da novi korona virus ne bira – pogađa sve starosne kategorije i nepredvidiv je kada je reč o krajnjem ishodu. Postkovid sindrom to najbolje oslikava.
Pitamo profesora Tasića iz kojih starosnih struktura oni koji su preležali kovid-19 traže konsultacije i pomoć kardiologa.
- Tu su veoma mladi ljudi, od 18 godina, kao i oni koji pripadaju kasnoj životnoj dobi. Verovatno je da u težini kliničkog oblika ulogu ima imuni sistem osobe, jer je primećeno da težina simptoma tokom kovida-19 ne korelira uvek sa kardiovaskularnim oštećenjima posle kovida. Takođe, činjenica je da je značajan broj ljudi koji su pre kovida imali teške komorbiditete kao što su HOBP, astma, hiperetenzija ili dijabetes, imali i teži oblik kovida, ali i teži postkovid – navodi dr Tasić.
Zato je, ističe prof. Tasić, važno da u postkovidu postoji određeni ritam života i rada da bi se sprečile komplikacije:
- Na prvom mestu, to je izbegavanje značajnih fizičkih aktivnosti, režim odmora, laganih šetnji pod nadzorom lekara koji će proceniti kada i kako osoba može nastaviti sa redovnim fizičkim aktivnostima.
Važno je povesti računa i o ishrani
- U postkovidu ljudi bi aspolutno trebalo da izbegavaju teška, ljuta, masna i slana jela, jer organizam treba da povrati imuno-nutricionističku ravnotežu, uz unos tečnosti i oporavi se od teške infekcije. Odmor i adekvatna hidratacija uz unos adekvatnih količina minerala i vitamina najvažniji su za oporavak organizma. Ali, odmor mora biti ne samo fizički, već i mentalni.
Svedoci smo da su poslednje dve godine apoteke krcate pacijentima koji nemilice kupuju velike količine vitamina i minerala kako bi se što pre oporavili od kovida-19. Mesecima smo slušali savete o uzimanju mega-doza vitamina D3, cinka, vitamina C... Pojedini stručnjaci „bombardovali“ su nas takvim savetima, tvrdeći da ćemo tako ojačati imuni sistem i izbeći kovid-19, odnosno ubrzati oporavak organizma posle preležanog kovida-19.
Kupovina i konzumiranje suplemenata „napamet“ ne donosi ništa dobro
- Da bi pacijent tačno znao koje vitamine i minerale bi trebalo da uzima i u kojoj količini, neophodno je da se o tome prethodno konsultuje sa stručnjacima. Naravno, neophodno je da uradi analize koje će pokazati kakva suplementacija će biti potrebna – navodi prof. Tasić i podseća na ono što mnogi u strahu za zdravlje zaboravljaju:
- Ne može ista kombinacija vitamina i minerala biti za mladu i stariju osobu. Mora se, takođe, voditi računa i o polu, i o bolestima.
Jačanje imuniteta sprovodi se redovnim pregledima i konsultacijama sa zdravstvenim stručnjacima.
Sagovornik našeg portala predsednik je Udruženja centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga HISPA u okviru kog postoji poseban program koji podrazumeva farmakološki i nefarmakološki pristup za svakog pacijenta pojedinačno.
HISPA centri postoje ne samo širom Srbije, već i regiona. Upravo ovi centri su adresa za svakoga ko je preležao kovid-19, ali i za one koji su izbegli infekciju novim korona virusom i žele da što duže sačuvaju svoje zdravlje.
Stručnjaci iz HISPA centara od 1. do 3. aprila održaće u Bijeljini kongres čija je tema „Sveobuhvatna zaštita srca i krvnih sudova – postkovid era“.
- Biće to prilika da stručnjaci iz više zemalja podele dragocena iskustva – zaključuje prof. Tasić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Epidemiolog Zoran Radovanović izjavio je da je bio u prilici, "ne bi ni uvodio kovid propusnice na način na koji su uvedene", ali da bi se pomirio sa njihovim ukidanjem, uz insistiranje na ostalim merama. "Jedino se nikako ne sme proglašavati pobeda nad virusom, to je još daleko", upozorio je on
Poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru u Ukrajini zbog sumnje za izdaju, rekao je da kijevske vlasti u maju očekuju izuzetno negativna dešavanja u zemlji, o čemu, prema njegovom mišljenju, svedoči sve veća cenzura društvenih mreža.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će ljudi u Ukrajini dovesti u pitanje legitimitet predsednika Volodimira Zelenskog, dodajući da veruje da je njegova sudbina “zapečaćena”.
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Miloš Vučević predložio je ministre za buduću Vladu. O budućim ministrima, o izborima 2. juna, ali i o drugim važnim temama, u "Dnevniku" je govorio Ivan Miletić, ekspert za odbranu i bezbednost.
Velika partija šaha se i dalje igra. Postavlja se pitanje čije figurice su u boljoj pozicji. O ratu u Ukrajini govorili su Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje i Darko Obradović, Forum za strateške analize. U program se, putem vajber uključenja, uživo uključio i analitičar prof. dr Sergej Boljevič.
Napadi na Srbiju dolaze sa svih strana. Najnoviji napad dolazi iz Vojvodine. Ko nam nameće vojvođansku naciju? Na ovu temu govorili su istoričar Jovan Pejin i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U Dragačevu se odigrala prava drama kada su pripadnici policije prilikom potere za vozilom u kom su bila trojica mladića, duge čitavih 40 kilometara, u više navrata, prema rečima punomoćnika mladića iz automobila, upotrebili vatreno oružje.
Godišnjica stravičnog masakra koji se dogodio u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, kada je dečak-ubica Kosta Kecmanović uleteo u školu i ubio devetoro dece i čuvara ove obrazovne ustanove, biće obeležena za tri dana.
Više javno tužilaštvo u Pančevu je danas donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. B. (39) iz Alibunara zbog sumnje da je neutvrđenog dana u periodu od 27. aprila do 29. aprila ove godine primenom nasilja ugrozio telesni integritet svoje vanbračne partnerke D. S. (42) iz Jabuke tako što ju je u kući u kojoj su živeli u Alibunaru, u Ulici Save Munćana, šakama stegao za vrat usled čega je nastupila smrt oštećene, saopštio je MUP.
Drama na "Alijanc areni", Bajern umalo do preokreta, ali je Vinisijus Žunior doneo izjednačenje Realu! Fudbaleri Bajerna odigrali su nerešeno sa Real Madridom 2:2 (0:1) u prvom meču polufinala Lige šampiona.
Trener košarkaša Partizana Željko Obradović čestitao je svojim izbranicima na pobedi protiv Budućnosti uz konstatanciju da je uprkos velikom broju grešaka njegov tim vodio 38 minuta i sve vreme kontrolisao rezultat.
U Ukrajini dolaze ozbiljne promene zbog nesposobnosti ukrajinskih oružanih snaga da zapuše rupe na frontu, rekao je bivši analitičar CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Vlasti Kijeva počele su u utorak da uklanjaju spomenik iz sovjetskog doba koji označava vezu između Rusije i Ukrajine, više od dve godine nakon što je Rusija započela vojnu operaciju u Ukrajini.
Zaposlenom francuske kompanije „Dassault Aviation“, koji proizvodi borbene avione „rafal“ ukradena je torba u kojoj su se nalazili kompjuteri sa poverljivim podacima u vezi sa nacionalnom odbranom, prenosi list „valeursactuelles.com“.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.