• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer/Stetoskop

16.04.2022

22:07

OSEĆAJ POSPANOSTI I TEŽINE U NOGAMA I OČNIM KAPCIMA CEO DAN NIJE NORMALAN! Evo, O ČEMU se radi...

Shutterstock

Društvo

OSEĆAJ POSPANOSTI I TEŽINE U NOGAMA I OČNIM KAPCIMA CEO DAN NIJE NORMALAN! Evo, O ČEMU se radi...

Podeli vest

Ako se budite umorni i neispavani možda imate problem sa poremećajem sna

Najveći broj ljudi, oko 60 odsto spava izmedju šest i osam sati dnevno, 36 odsto ljudi spava više od osam sati dnevno, dok manje od 4 odsto spava manje od šest sati. Ne postoji razlika o potrebi spavanja izmedju muškarca i žene.

Spavanje i sanjanje su neophodni za jutarnje odmorno buđenje. Normalno stanje je kada se osoba oseća odmoreno nakon buđenja i zadržava taj osećaj tokom dana. Dugotrajno iscrpljivanje i nespavanje dovodi do teških nenormalnosti u funkcionisanju mozga.

Foto: Informer.rs

Poremećaj spavanja treba ispitati

 

Mnogi istraživači zastupaju teoriju da dnevni umor sintetiše supstancu koja se zove Hipnotoksin, a koja aktivira deo mozga - retikularnu formaciju koja je zadužena za spavanje. Spavanje nije samo stanje svesti, već i stanje izmenjene telesne hemije. Nespavanje dovodi do umora, slabije koncentracije, anksioznosti, nemogućnosti obavlja kordinisanih pokreta, nerazumljivog govora, oštećenja vida.

 

Simptomi poremećaja spavanja

 

Buđenje sa osećajem umora nakon sedam ili osam sati spavanja
Spontano padanje u san za vreme sastanaka i društvenih događanja
Neugodan osećaj gmizanja i trnci u nogama praćeni neodoljivom potrebom za pomeranjem nogu
Vrlo glasno hrkanje i nemiran san

 

 

Problemi sa snom

Treba razlikovati probleme sa spavanjem, primarne poremećaje sna i poremećaje sna koji su uzrokovani nekim medicinskim stanjem. Problemi sa spavanjem često nastaju zbog loše higijene spavanja, odnosno loših navika.

Radi se o navikama i faktorima okoline na koje se može uticati i koje je moguće kontrolisati. Ovde spadaju pušenje, konzumiranje alkohola ili kofeina, intenzivno vežbanje ili konzumiranje velikih obroka hrane pre spavanja.

Tu su takođe i umor uzrokovan promenom vremenskih zona prilikom putovanja i psihološki stresovi koji dovode do otežanog uspavljivanja ili spavanja, poput rokova na poslu, ispita, bračnih konflikata ili poslovnih kriza.

Kao najčešči poremećaji spavanja navode se: poremećaj rem faze sna, noćni strahovi, škrgutanje zubima (bruksizam), sindrom nemirnih nogu, apneja u snu, Klajn-Levinov sindrom, pričanje u snu (somnilokvija) i narkolepsija.

 

Uticaj vremenskih prilika

U poslednjih desetak godina svedoci smo naglih vremenskih promena. Godišnja doba smenjuju se bez prelaznih razdoblja, a dnevne razlike u temperaturi ponekad iznose 15–20°C.

Meteorološke prilike imaju veliki uticaj na zdravlje, a od tegoba koje izaziva promena vremena pati gotovo polovina svetske populacije. Pod meteorološkim faktorima podrazumevaju se temperatura i vlažnost vazduha, vetar, atmosferski pritisak, kiša i grmljavina, kao i efekat jonizacije.

Oprez nije na odmet, naročito kada vremenski ekstremi, veoma hladne zime i topla i sparna leta sve više postaju naša svakodnevica. „Kritične tačke” jesu prelazi između godišnjih doba, kada su učestalije pojave bolesti i smrtnosti. Srećom, problemi koji nastaju usled oscilacija u temperaturi, jonizaciji, vlažnosti i pritisku vazduha nestaju čim se vreme stabilizuje.

Jaka hladnoća deluje na vazokonstrikciju (stezanje, suženje) krvnih sudova, kako perifernih (bolovi u nogama i smanjuje se kilometraža koju osoba može da pređe), tako i krvnih sudova koji ishranjuju srčani mišić (koronarni krvni sudovi).

To može da bude jedan od uzroka pogoršanja koronarne bolesti, pa čak može dovesti i do infarkta srca, a deluje i na krvne sudove mozga, pa može biti uzrok šloga. Hladno vreme može da dovede i do pogoršanja hroničnog opstruktivnog bronhitisa ili astme, dok toplo i vlažno vreme ne pogoduje plućnim bolesnicima. Prisutan je i efekat na psihičko i opšte fizičko stanje kada duva jugo, tada su i češći napadi kamena u bubregu, žučnoj kesi.

 

Rizik od šloga

Francuska studija, gde je praćeno 3000 ispitanika 14 godina, pokazala je da su za vreme toplih dana ređi šlogovi, ali kada je visok vazdušni pritisak i veća vlažnost vazduha, povećan je rizik za nastanak šloga. Niska spoljna temperatura takođe je uzrok povišenog pritiska, pa tokom hladnih dana zbog izrazite vazokonstrikcije (suženja krvnih sudova) i slane hrane (tokom zimskog perioda je mnogo slanija i jača hrana) imamo češću pojavu povišenog arterijskog krvnog pritiska sa svim njegovim komplikacijama, infarktom srca, mozga i dr. Tokom letnjeg perioda, vrednosti pritiska su niže, toplo vreme donosi više znojenja, laganiju hranu, vazodilataciju krvnih sudova (širenje), pa su vrednosti pritiska niže. Sve to pokazuje da je potrebno prilagođavati antihipertenzivnu terapiju godišnjim dobima, tj. manja je upotreba diuretika (lekova koji pojačavaju izbacivanje vode iz tela), smanjuje se i doza lekova koji šire krvne sudove.

 

Sve su ovo razlozi što postoji posebna nauka – biometeorologija – koja se bavi proučavanjem uticaja vremenskih prilika na zdravlje ljudi. Danas uz prognozu vremena često imamo i biometeorološki izveštaj o vremenu i uticaju na zdravlje ljudi i lekarske savete kako hronični bolesnici da se ponašaju.

U periodu naglih vremenskih promena, nepogoda, vetra, kiše, u atmosferi se stvara veća količina pozitivnih jona na koje naš organizam reaguje. Biometerolozi, koji se bave proučavanjem uticaja vremenskih promena na zdravlje ljudi, kažu da tada funkcija hipotalamusa i hipofize može biti izmenjana (lučenja hormona), tj. može dovesti do smanjenja količine adrenalina, što može prouzrokovati depresiju i povećanje količine serotonima, što može dovesti do glavobolje i migrene.

Nagla promena vremena od vedrog i sunčanog do oblačnog utiče na nivo melatonina u organizmu, pa postajemo pospani, inertni, potišteni tokom dana kada je oblačno.

Sve je ovo mnogo prisutnije kod senzitivnijih osoba i svih hroničnih bolesnika, kako kardiovaskularnih, tako i gastroenteroloških, reumatoloških, a posebno kod psihijatrijskih bolesnika, koji mnogo teže podnose te nagle promene vremena.

 

Bonus video:

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Nastavljeni razgovori vlasti i opozicije o izbornim uslovima!
Izbori 2024

Nastavljeni razgovori vlasti i opozicije o izbornim uslovima!

U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.

26.04.2024

14:13

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija

Kragujevački opštinari dali krv!
Humanitarna akcija

Kragujevački opštinari dali krv!

Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.

26.04.2024

12:17