DA NISAM KONKURISAO ZA STAMBENI KREDIT, NE BIH SAZNAO DA SAM BOLESTAN! Šok priča inženjera iz Beograda!
Podeli vest
Dobrivoje Stepanović (48) iz Beograda, inženjer elektrotehnike koji radi u mobilnoj kompaniji, 2015. godine dobio je dijagnozu akutne mijeloidne leukemije
Registar davalaca matičnih ćelija hematopoeze Srbije nalazi se u Institutu davalaca krvi Srbije. Registar davalaca matičnih ćelija hematopoeze Srbije broji, svega oko 10.000 davalaca i potrebno je da taj broj bude mnogo veži, jer je nekim pacijentima to jedina šansa da prežive.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je na svom sajtu epidemiološke karakteristike majmunskih boginja, koje su se pojavile u 17 zemalja, i prevenciju u vezi sa njima
24.05.2022
17:23
Pacijentima koji imaju leukemiju, aplastičnu anemiju, imunu deficijenciju ili urođeni poremećaj metabolizma često je jedini put ka izlečenju transplantacija matičnih ćelija hematopoeze. Nažalost, samo 30 odsto njih ima podudarnog davaoca u okviru svoje porodice. Za ostale, druga opcija su nesrodni davaoci, upisani u Registar davalaca matičnih ćelija hematopoeze Srbije.
Davalac bira način davanja matičnih ćelija
- Transplantacija matičnih ćelija hematopoeze je jedini put za izlečenje za mnoga hematološka oboljenja, bolesti imunog sistema i metabolizma. Jedini lek za ove bolesnike su matične ćelije hematopoeze. Sama procedura da se pristupi Registru je jednostavna, popuni se upitnik i da se mali uzorak krvi, kao za krvnu sliku- kaže za portal Informer.rs dr Glorija Blagojević, šef Registra davalaca matičnih ćelija hematopoeze u okviru Instituta za transfuziju krvi Srbije.
Ona dodaje da ukoliko se dogodi da ste sa nekim od bolesnika podudarni, ide se u dalju proceduru, to jest na detaljan medicinski pregled.
- U današnje vreme matične ćelije se prikupljaju iz periferne krvi, nalik klasičnom davanju krvi. I nije bolno. Osim toga, tako se ne narušava imuni sistem, ne postajete anemični i ne možete da se zarazite krvlju prenosivim bolestima. Zato pozivam sve mlade ljude od 18. do 45. godina koji nemaju teške bolesti srca, pluća i bubrega, teža autoimuna oboljenja i malignitete da se priključe našem Registrui da stignemo do cilja od 100.000 davalaca - podvlači dr Blagojević.
Prema njenim rečima, Srbija je deo Svetskog registra od 2012. godine i zahvaljujući tome do sada je urađeno 213 nesrodnih transplantacija.
- Ali, sa rastom Nacionalnog registra povećava se mogućnost i skraćuje vreme za traženje podudarnog odgovarajućeg davaoca. Dok Svetski registar ima preko 40 miliona davalaca u ovom trenutku, mi imamo 10.000 davalaca. Pokazano je da je uspešnost transpantacije bolja ukoliko su davalac i bolesnik sa istog područja. Takođe, vreme potrebno za traženje odgovarajućeg davaoca je mnogo kraće - ističe dr Blagojević.
Inače, davalac sam bira način na koji će dati matične ćelije.
- Osim ove bezbolne procedure, postoji i druga bolna koja se izvodi u opštoj kratkotrajnoj anesteziji. Oni koji se boje igle mogu da daju matične ćelije iz kostne srži - objašnjava dr Blagojević.
Nema rizika za davaoce
Prema rečima, prof. dr Dragane Vujić iz Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta ''Dr Vukan Čupić'' davanje matičnih ćelija je u potpunosti bezbedno za davaoca.
- Tokom procedure ne postoji rizik, koji se prenosi putem krvi. Najbolji trenutak tokom procesa uzimanja matičnih ćelija hematopoeze je ubacivanje braunila u obe ruke. Pomoću njih se uzima krv, koja ulazi u mašinu kako bi se obradila. Mi tokom procesa odvajamo samo ćelije koje su važne za transplantaciju, dok s ostale ćelije krvi vraćaju preko druge vene davaocu - objašnjava prof.dr Vujić.
Ona dodaje da ceo proces vremenski traje od dva do šest sati, ali to zavisi i od telesne mase pacijenta i broja ćelija koje treba da se prikupe. Nakon toga davalac ostaje par sati u bolnici kako bi se povratilo njegovo zdravstveno stanje.
Ko može da bude donor
Osobe koje imaju između 18 i 45 godina, ne boluju od teških oboljenja srca, pluća i bubrega, malignih i autoimunih oboljenja mogu postati deo Registra. Ko se jednom prijavio, njegovi podaci ostaju u Regsitru dok ne napuni 60.godina. Prijavljivanje je veoma jednostavno. Dovoljno je da ososba naglasi da želi da postane dobrovoljni davalc kostne srži, popuni upitnik koji se sastoji od prijavnog lista i medicinskog upitnika i da potom da uzorak krvi, kao za krvnu sliku.
Dijagnoza iz ''vedra neba''
Dobrivoje Stepanović (48) iz Beograda inženjer elektrotehnike koji radi u mobilnom operateru, 2015. godine dobio je dijagnozu akutne mijeloidne leukemije.
- To je ''došlo iz vedra neba''. Uzrok se ne zna - kaže za portal Informer.rs Stepanović.
On je za svoju bolest saznao, na gotovo filmski način.
- U to vreme konkurisao za stambeni kredit i radio sam redovne analize krvne slike, koje su neophodne da bi se obezbedilo životno osiguranje. Jedan od parametara krvne slike nije bio u okviru standardnih vrednosti i cenzor za osiguranje je zatražio dodatni pregled i mišljenje hematologa - kaže naš sagovornik.
Hematolog je uradio i dodatne analize i nažalost postavio je dijagnozu.
- Jednog dana sam mislio da sam potpuno zdrav čovek, a posle dva dana sam bio u bolnici na lečenju - kaže Stepanović dodajući da se nerado priseća tih dana.
U to vreme je već bio oženjen i imao je dva deteta koja su tada imali oko 12. i 10. godina.
- Čovek najpre ne zna da li je dobio dijagnozu ili presudu. Onda sam na internetu izguglao i saznao da sa tom bolešću može da se preživi, što mi je dalo nadu da ima smisla boriti se - navodi naš sagovornik.
''Vađenje iz blata''
Stepanović kaže da se lečenje sastoji iz više ciklusa tradicionalnih hemioterapija, u trajanju od mesec dana, nakon čega se čeka da prođe nedelju-dve dana da čovek malo dođe sebi, pa se ide na sledeći ciklus hemioterapije.
- Ciklusi služe da pacijenti uđu u fazu remisije (mirovanja bolesti). Kod mnogih je to jedino lečenje. Međutim, u mom slučaju na osnovu dodatnih parametara, lekari su zaključili da se radi o agresivnom obliku bolesti, tako da lečenje hemioterapijama ne daje dugoročno dobre rezultate i nije trajno izlečenje. Tada se preporučuje transplantacija - navodi Stepanović za portal Informer.rs
Najteže mu je bilo, kako kaže, zbog njegove porodice i roditelja, jer misli da su oni njegovu dijagnozu mnogo teže prihvatili, nego on koji je to vojnički shvatio kao borbu i ''vađenje iz blata''.
- Moje lečenje je trajalo preko 150 bolničkih dana. Bio sa u sterilnom bloku VMA, izolovan u sobi iz koje nisam izlazio. To služi da se pacijent zaštiti od spoljnog sveta. Tada sam pročitao više knjiga nego obično - uz osmeh će Stepanović.
Na pitanje kako je izdražao da bude odvojen od sveta, odgovara:
- Ja mogu sam sa sobom da se ''družim'', jer sam po prirodi introvertan.
Inače, njegova donorka iz Nemačke se zove Sofija, kao i njegova ćerka. Nihov susret je bio dirljiv.
- Osećam veliko divljenje prema svim ljudima dobre, koji su nesebični i koji žele da pomognu onima koje ne poznaju. Moja porodica je imala veliku želju da se sretne sa njom i da joj zahvali. Danas je i moja ćerka u bazi Registra, kao i sestrić, a uskoro će biti i moj sin, čim postane punoletan - naglašava Stepanović.
Koliko je važan Nacionalni registar, Stepanović potvrđuje rečima da je tokom lečenja viđao ljude koji imaju po četvoro braće i sestara i niko nije potencijalni donor, jer se ne podudara dovoljno.
- Zato nam treba dosta donora da bi se postiglo podudaranje kada nam zatreba - kaže Stepanović.
Slučajno sam postala davalac
Vanja Tadić (37), profesor engleskog jezika je dobrovoljni davalac matičnih ćelija koštane srži. - U Registar sam se uključila slučajno prilikom dobrovoljnog davanja krvi 2008.godine. To je za mene bilo neverovatno iskustvo. Deca su u velikom broju slučajeva primaoci matičnih ćelija koštane srži. I kada to znamo cela priča dobija još više na težini, posebno kada se kaže da je često ovo jedini lek za bolesnike, koji je ovakva vrsta terapije neophodna. U Registru sam bila više od deset godina pre nego što su me pozvali. Ukoliko nemate srodnog davaoca, verovatnoća da se poklopite sa nekim je veoma mala. Ta verovatnoća se može povećati samo većim brojem davalaca i ljudi koji će pristati da uđu u Registar. A svi znamo da bolest ne bira, jer sutra ta vrsta terapije može zatrebati svakome - kaže Tadić za portal Informer.rs
U okviru Nacionalne kampanje koja počinje danas, svako ko bude želeo da se prijavi da učestvuje u ovoj plemenitoj akciji može da se prijavi u Institutu za transfuziju krvi Srbije, u zavodima za transfuziju krvi u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, zatim u službama za transfuziju krvi u Subotici i Užicu, kao i na terenima gde god su ekipe za dobrovoljno davanje krvi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je na svom sajtu epidemiološke karakteristike majmunskih boginja, koje su se pojavile u 17 zemalja, i prevenciju u vezi sa njima
Zapadne strane službe namerno izazvale raskol u koaliciji tajkuna Dragana Đilasa jer su shvatile da on nema podršku naroda i učiniće sve da ostatak opozicije dođe na vlast u Beogradu kako bi izazvali haos u prestonici i celoj zemlji!
Odluka Predstavničkog doma Kongresa da odobri novi paket pomoći Ukrajini neće uticati na tok sukoba, napisao je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis na Iksu.
Reporterka tajkunske N1 otišla u Novi Sad da pita građane da li izlaze na lokalne izbore 2. juna a odgovori su bili bolni i za Đilasove bojkotaše i za ove koji učestvuju na izborima.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
U prvim nedeljama nakon početka specijalne operacije, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je pristao na pregovore, ali je pod pritiskom zapadnih saveznika odlučio da odustane od mirnog rešenja, rekao je američki ekonomista Džefri Saks u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Na današnji dan, 26. aprila 1986. godine u černobiljskoj nuklearnoj elektrani eksplodirao je reaktor broj 4, a radioaktivni materijal izbačen je visoko u nebo, što je izazvalo ogromnu štetu i posledice po ceo svet.
Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da je Kina "dobavljač broj jedan" za ruski vojno-industrijski sektor i poručio da su SAD spremne da preduzmu dodatne mere da prekinu tu saradnju.
Bivša predsednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi kaže da iza masovnih antiizraelskih demonstracija na univerzitetima širom SAD stoji ruski predsednik jer želi da Džo Bajden izgubi na izborima i u Belu kuću uđe Donald Tramp.
Da li ste znali da je Vodolija, kao jedan od vazdušnih znakova Zodijaka, zapravo najređi horoskopski znak? Astrolozi objašnjavaju da su Vodolije rođene sa posbenom misijom na Zemlji.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.