SRBIJA JE MEKA ZA IT STRUČNJAKE, KOD NAS UZIMAJU OGROMNE PARE! Imali smo 100.000 programera 2021, sada je taj broj... Pa, niko to ne zna!
Podeli vest
Broj zaposlenih u IT sektoru je u stalnom porastu, a Srbija je prepoznata kao zemlja koja daje kvalitetne stručnjake, izjavio je danas Tanjugu direktor Inicijative "Digitalna Srbija" Nebojša Bjelotomić
Prepoznati smo u svetskom poretku kao zemlja koja daje pouzdane kadrove, a veliki broj studijskih programa đirom zemlje omoguchava svetskim kompanijama siguran rast i razvoj, rekao je Bjelotomić.
Iz Hrvatske je prošle godine otišlo 1700 programera. To nisu oni programeri koji su prestali da rade za hrvatske poslodavce i počeli preko interneta raditi za strance - tipa Toptala, Upworka ili za neku drugu američku kompaniju, a da su pritom fizički ostali ovdje
14.07.2022
16:56
Srbija je u samom vrhu zemalja po povećanju broja zaposlenih u IT sektoru, s obzirom da je u 2021. godini imala gotovo 100.000 programera više.
Nasuprot tome, veliki broj evropskih zemalja beleži drastičan odliv zaposlenih u IT sektoru, koji je bio najviše izražen u Islandu i Hrvatskoj.
- Informacione tehnologije su najbrže rastuća industrija, kako u svetu tako i kod nas. Fleksibilno radno vreme, rad od kuće, ali i odlične plate samo su neki od faktora koji su uticali da se broj IT stručnjaka u Srbiji za samo nekoliko godina višestruko uveća - rekao je Bjelotomić.
Foto: Tanjug/AP
- Celom svetu su potrebni IT-evci, a mi smo našli svoje mesto u svetskom poretku. Prepoznati smo kao zemlja koja daje kvalitetne ljude i to u kontinuitetu, jer imamo veliki broj studijskih programa, tako da kompanije znaju da će za tri do ćetiri godine imati kvalitetan kadar. Takođe i naše kompanije rastu i postaju pouzdani partneri, što je jako zahtevno, jer se tada ne baviš samo delom već svim problemima korisnika - poručio je Bjelotomić.
Prosečne plate programera oko 260.000 dinara
Istraživanja pokazuju da su prosečne plate programera oko 260.000 dinara, a kada se na to doda i podatak da plate mogu biti veće i od milion dinara, ne iznenađuje činjenica što je broj IT stručnjaka u porastu.
- Trenutno svetu nedostaje oko milion i po programera, a procenjuje se da bi taj broj do kraja 2025. godine mogao biti vechi od ccetiri miliona. IT sektor postaje svakodnevnica u poslovanju, zato ne ccudi ssto je u nekim zemljama, poput nasse, sve vechi priliv IT struccnjaka - naglasio je Bjelotomich.
Nasuprot tome, veliki broj evropskih zemalja beleži drastičan odliv zaposlenih.
Najveći broj zaposlenih u IT sektoru koji je napustio svoju zemlju jeste Island, odakle je otišlo 1.300 programera, što čini pad od 14,3 odsto.
Foto: Cubes
Na neslavnoj listi, visoko drugo mesto zazuela je susedna Hrvatska, odakle je 2,8 odsto odnosno 1.700 programera napustilo zemlju.
Sledi Finska koja beleži pad od 1,8 odsto, a zatim Estonija u kojoj je ostalo svega 40.000 zaposlenih u IT sektoru.
Veliki broj ljudi i dalje migrira kako bi pronašli bolje uslove za život i rad, ali to ne mora biti formula za uspeh, kaže izvrsni direktor komapnije Vega IT Saša Popović.
Napominje da je kao mladi IT stručnjak, zajedno sa svojim partnerom, smatrao da je za uspeh potrebno da se odseli i znanje i iskustvo potraži u nekoj od razvijenih zemalja, poput Nemačke.
Ipak, shvatio je posle da Srbija pruža odlične mogućnosti za rad, rast i razvoj IT sektora.
- U Srbiji mozze da se radi na istim projektima, za iste uslove i za iste, svetske kompanije kao i u inostrastvu. Pri tom, zaradom koju ostvarujemo u nassoj zemlji mozzem imati mnogo bolji zzivotni standard i kvalitet zzivota nego u inostranstvu - kazze Popovich za Tanjug.
Na našim fakultetima stiče se odlično inženjersko znanje, smatra Popović i dodaje da je to razlog što je sve više svetskih kompanija zainteresovano za rad u Srbiji.
Foto: Pixabay
Srbiji u top pet zemalja
Zato ne iznenađuje podatak što se Srbiji našla u top pet zemalja po porastu broja zaposlenih u IT sektoru.
Zemlja koja je zabeležila najveći porast je Grčka, u kojoj je prošle godine broj programera skočio za 37,7 odsto, odnosno 110.700 programera.
Sledi Kipar gde je ukupno 16.600 programera više, odnosno 29,7 odsto, a zatim Portugal gde je ostvaren rast od 19,5 odsto odnosno 225.300 programera.
Na visokom četvrtom mestu nalazi se upravo Srbija, gde je bilo čak 93.900 programera više.
Visoke plate, fleksibilno radno vreme, ali i činjenica da potražnja za ekspertima u ovoj oblasti neprestano raste, razlozi su što se veliki broj ljudi odlučuje da radi u IT sektoru, a veliko interesovanje za kadrovima iz Srbije jeste obrazovanje, ocenjuje dekan Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu Srdjan Kolaković.
- Mi svake godine rastemo i otvaramo nove studijske programe. Zbog toga smo morali da izgradimo novu zgradu naučno tehnološkog parka, gde Fakultet tehničkih nauka ima svojih 10.000 kvadrata, kao nastavnu bazu, dok je dodatnih 20.000 kvadrata deo za razvoj gde, u saradnji sa kompanijama, radimo na razvoju i kreativnosti studenata - rekao je Kolaković Tanjugu.
Kako kaže, kompanije su shvatile da treba raditi sa kadrovima i da su im potrebni inženjeri koji će odmah po završetku fakulteta biti osposobljeni za rad.
Kolaković kaže da su profesori i nastavnici vrlo posvećeni i aktivni na kongresima, kao i u objavama naučnih radova i u naučnim dostignućima, zbog čega i ima veliki broj novih studijskih programa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iz Hrvatske je prošle godine otišlo 1700 programera. To nisu oni programeri koji su prestali da rade za hrvatske poslodavce i počeli preko interneta raditi za strance - tipa Toptala, Upworka ili za neku drugu američku kompaniju, a da su pritom fizički ostali ovdje
Rusija planira da u bliskoj budućnosti potpiše sveobuhvatan sporazum o saradnji sa Iranom, tekst dokumenta će uskoro biti završen, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
Izjava ukrajinske strane o planovima da blokira Krim kopnom i morem su ništa više do puste želje, rekao je za RIA Novosti predsednik Krimske međunacionalne misije, Zaur Smirnov.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Završena je prva debata između Bajdena i Trampa koji je pokazao sve Bajdenove negativne strane. Tramp je evidentno bio dominantan i odneo pobedu! Da li će Bajdenovi glasači promeniti mišljenje nakon prvog duela dva predsednička kandidata i koliko su realne šanse za Trampovu pobedu u specijalnoj emisiji govorili su Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globaliacije i Ilija Kajtez, pukovnik u penziji. Tokom emisije uključivao se veliki broj drugih gostiju, kao i gledaoci Informer TV koji su rekli svoje mišljenje o ovoj temi.
Debata Trampa i Bajdena jedna je od najsmešnijih komedija koju smo imali prilike da gledamo sinoć. Na ovu temu u "Info danu" govorila je novinarka Ljiljana Smajlović, istoričar Bojan Dimitrijević i istoričar Goran Šarić, a uživo u program uključio se i profesor geopolitike Rastislav Stojisavljević.
Gosti "Info jutra" Informer televizije bili su urednik političke rubrike "Politike" Bojan Bilbija i direktorka PEP akademije Danka Nešović. Oni su komentarisali predsedničku debatu u Americi u kojoj su učestvovali Donald Tramp i Džozef Bajden.
Gosti "Info jutra" televizije Informer bili su Miloš Garić, urednik portala Kosovo onlajn, profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili na temu važnosti Vidovdana za srpski narod.
U Višem sudu u Podgorici održano je ročište za kontrolu optužnice protiv pripadnika kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera i ostalih optuženih za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. D. (28) i Z. L. (27) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije doneo je rešenje kojim je prema okrivljenima S.K., D.K., S.P. i Z.K. odredio pritvor, koji im po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Fudbalska reprezentacija Nemačke morala da je otkaže trening, koji im je ujedno bio i generalna proba pred meč osmine finala Evropskog prvenstva protiv Danske - zbog komaraca!
Ukoliko ukrajinske oružane snage počnu da koriste balističke rakete ATACMS iz pravca Harkova za udare u dubinu Rusije, Ukrajina bi mogla da izgubi Harkov, izjavio je britanski analitičar Aleksandar Merkuris u svom blogu na YouTube-u.
Nemačka vojna kontraobaveštajna služba uskoro bi mogla da dobije dodatna ovlašćenja da se zaštiti od infiltracije navodnih neprijatelja, posebno Rusije, izvestio je u petak novinski list Velt.
Debakl američkog predsednika Džozefa Bajdena na predsedničkoj debati naterao je Demokratsku partiju da se podeli na one koji žele da ga zadrže kao svog kandidata i one koji svoje poverenje stavljaju u Mišel Obamu bivšu prvu damu.
Posle debakla koji je predsednik SAD i kandidat na predstojećim izborima u novembru doživeo tokom suočavanja sa Donaldom Trampom, demokrate razmatraju da ga povuku iz dalje trke za Belu kuću. U igri je nekoliko kandidata, a dobro se kotira Mišel Obama, žena bivšeg lidera Baraka Obame
Slika "Kosovka devojka" nije samo prikaz jedne istorijske scene, već je rezultat želje slikara Uroša Predića da na platnu ostavi svoje viđenje dešavanja na Kosovu polju posle boja.
Naše uši su jedan od najvažnijih i najfinijih organa našeg tela. Uši su odgovorne za naše čulo sluha, ali i uši imaju skrivene tragove o osobinama naše ličnosti.
Kao i mnoge druge AI kompanije, muzički startupovi kao što su Udio i Suno bez dopuštenja su koristili dela zaštićena autorskim pravima za obuku svojih modela. To su priznali i njihovi investitori, a nove tužbe pristižu.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.