NAŠ JE SELJAK PAMETAN, ON ZNA DA PROIZVEDE I PUNO I KVALITETNO! Srpsko žito moglo bi da košta kao suvo zlato?! A najjači adut Srbije u 2023. je... OVO NEMA ČAK NI NEMAČKA
Podeli vest
Da li će Srbija u 2023. godini, kada je kriza pogodila gotovo celu Evropu, ali i druge kontinente, napraviti zaokret u strategiji što se tiče poljoprivrede? Za "Inforemer" otkriva stručnjak Dejan Radosavljević i odaje koji je glavni srpski adut
Akcenat Srbije u vremenima krize definitivno je poljoprivreda, te se investiranje u ovu granu pokazalo kao veoma dobro. Što se tiče potrebnog budžeta - dešava se nešto pozitivno!
Ljudi u Srbiji skupljaju godinama folije iz paklica cigareta, a stručnjaci su otkrili da li od toga može da se zaradi i da li vredi skupljati ih
29.12.2022
12:16
- Budžet za poljoprivredu u 2023. godinu iznosi bezmalo 80 milijardi dinara što je rekordan budžet u odnosu na sve prethodne godine - počinje za "Informer" Dejan Radosavljević iz zemljoradničke zadruge "Maradik" i dodaje:
- Dinamika isplate subvencija je takva da svakodnevno mozete čuti od poljoprivrednika kako im ie nesto uplaćeno na račun, a jadni više ne znaju ni šta je uplaćeno jer se inače na razne subvencije čekalo i više od godinu dana. Sve ovo gore navedeno govori da se nesto dešava pozitivno i u tom maniru ocekujemo da u 2023. godini ministarstvo poveća direktna davanja poljoprivrednicima po hektaru kako bi poboljsali produktivnost na svojim poljima tj. obezbedili veći prinos sa zasejanih površina!
Visoke prirodne vrednosti u Srbiji
U Srbiji, poljoprivrednim sistemima u plodnim ravničarskim predelima na severu (Vojvodina) i centralnim delovima zemlje dominira intenzivna proizvodnja žitarica i industrijskog bilja, kao i farme muznih krava u intenzivnom uzgoju. U manje plodnim, i uglavnom planinskim, regionima južne Srbije, poljoprivredni sistemi su raznovrsniji (povrtarstvo, vinogradarstvo i proizvodnja krmnog bilja kao podrška stočarstvu). Proizvodne metode su uglavnom niskog intenziteta, radno intenzivne i izuzetno fokusirane na polu-prirodnu proizvodnju.
Srbija jeste poljoprivredna zemlja jer spram svoje površine ima izuzetno veliko učešće poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini. Godinama i decenijama gledamo razvoj Srbijei to da naša zemlja ima najveće komparativne prednosti u poljoprivredi, kao i da ova grana treba da bude nosilac izvozne ponude zemlje i glavni spoljnotrgovinski adut.
- U godini iza nas smo bili svedoci koliko je bitna sigurnost u proizvodnji i kolika je bila potražnja za hranom, toliko da je država bila prinuđena da se brani od izvoza kroz razne uredbe o zabrani izvoza, paradoksalno, zar ne?
Zbog rata u Ukrajini, ali i zbog zabrane izvoza žitarica iz Rusije, procena je da bi oko 30 odsto sveta moglo da ostane bez pšenice. Naročito ako se zna da ove dve države učestvuju sa oko 30 odsto u svetskom izvozu pšenice, a kod kukuruza oko 20 procenata. U robnim rezervama sada ima 800.000 tona pšenice i milion tona kukuruza. U svetu je zavladao strah da neće biti hleba, proizvoda za prehranu, ali u Srbiji nije takvo stanje, Srbija ima svoje zrno!
- Strah od gladi je preovladao čak i u bogatim evropskim državama, te su kupovali na berzama svako zrno koje je bilo operativno - uporedio je Dejan Radosavljević i dodao:
- Definitivno je da je srpski adut poljoprivreda, zato je potrebno strateški razvijati ovu granu privrede, a ne reagovati kampanjski. Bez jakih i direktnih subvencija, klasično ratarstvo je u problemu zbog skupe i neizvesne proizvodnje, pa bi država bez obzira na tešku situaciju u svetu, morala držati kurs ulaganja i razvoja poljoprivrede, a naročito ratarstva - izdvojio je Radosavljević ratarstvo kao granu koja ima prednost.
Budući da u Srbiji stočarstvo ide silaznom putanjom i da se mnoge farme gase, a stočni fond smanjuje upitali stručnjaka da li se možda treba okrenuti ka poljoprivredi i tu ulagati... Zaključak je da to kompleksna tema.
- Stičarstvo je mnogo kompleksniji problem i kada bi se ozbiljan popis krupne stoke obavio mislim da bi rezultati bili poražavajuć - priča Radosavljević, ali se dotiče proizvodnje sojinog zrna, u čemu je Srbija daleko napredovala.
- U poređenju sa nekim drugim evropskim zemljama, npr Nemačko, po izvozu soje smo daleko ispred. Srbija je izuzetna po proizvodnji sojinog zrna, jer u Srbiji nije dozvoljena proizvodnja gmo soje. Sve je popularnija u ljudskoj ishrani, soja i proizvodi od soje bi takodje mogli biti izvozni adut Srbije. To ni Nemačka nema - ističe Radosavljević.
Niko nema zrno soje kao naše
– Zrno soje, visokoproteinska namirnica koja sadrži sedam esencijalnih aminokiselina, bogata uljem. Zrno soje se može koristiti kuvano i pečeno. Potapanjem zrna soje mogu se dobiti sojine klice. Predstavlja pravu riznicu zdravlja, dok mlevenjem zrna dobija se sojino brašno.
IDEMO U SUSRET BOLJIM GODINAMA - SRPSKI SELJAK ZNA KAKO
Prognoze sa silose, zbog krize, početkom 2022. bile su neizvesne, ali se ispostavilo da razloga za brigu Srbija nema. Osim toga, prognoze su se sada "preokrenule" u daleko više obećavajuće.
- Imajući u vidu tešku godinu za ratarsku proizvodnju, koja je sad već iza nas, kao i da je to druga godina uzastopno sa dugim sušnim periodima, naročito je ugrožena bila proizvodnja kukuruza, tačnije rod 2021 i ove 2022 godine - počinje Radosavljević, ali dodaje da su pred nama bolja vremena što se tiče stanja u silosima.
- Stanje u silosima nije loše kako se u prvi mah početkom 2022. godine pretpostavljalo, srpski seljak zna da proizvede i puno i kvalitetno, ali opet ponavljam, potrebne su kvalitetnije subvencije koje podrazumevaju više direktnog novca datog proizvodjaču i brzu isplatu subvencija za nabavku poljoprivredne mehnizacije - zaključuje Dejan.
PŠENICA ZA NAS I PŠENICA ZA IZVOZ
Pšenica berzanska roba i njena se cena menja svakodnevno, kako na produktnoj berzi tako i na ostalim berzama i da se kretanja cena prelivaju sa globalnog tržišta i kod nas. U ovom trenutku, u svetu je aktuelan priliv većih količina pšenice koja se nudi, a reč je o staroj pšenici iz prethodne godine. Sve to utiče na ponudu i potražnju, koja je jedini referent u formiranju cena. Takođe, podaci sa terena pokazuju da je ovogodišnji rod pšenice na nivou višegodišnjeg proseka za ovo područje i iznosi od pet i po do šest tona po hektaru.
- Srbija ima kvalitetno pšenično hlebno zrno i to je opšte poznato, narocito u okruženju. Samim ti potražnja za nasom pšenicom je uvek aktuelna i izvoznog je kvaliteta - ističe Radosavljević i dodaje da Srbija neće gladovati.
Srpsko žito, u jeku rata u Ukrajini, bezmalo bi moglo da košta kao suvo zlato.
- Srbija godisnje proizvede oko 4 mil tona pšenice, za svoje potrebe iskoristi oko 1.5 miliona tona, tako da koliko god da nas zadesi loša godina u proizvodnji pšenice, Srbija će za svoje potrebe imati vise nego dovoljno svega, i to ne samo pšenice - završava Dejan Radosavljević iz zemljoradničke zadruge "Maradik".
EU ŽELI SRPSKU PŠENICU, ALI...
I dok je žetva ukrajinske pšenice dovedena u pitanje, pritisci na našu zemlju rastu, jer mnoge zemlje EU žele da se dokopaju upravo srpskog zrna. U jesenjoj setvi zasejana je pšenica na 630.000 hektara, što je znatno više nego što je nama potrebno.
Proizvodnja pšenice, u ovim uslovima, postala je pavo blago, pa ne čudi što je jedna država EU antidatirala postojeće ugovore, kako bi se dokopala naše pšenice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zrno soje cuvati kao nase zasticeno nacionalno dobro. Doneti poseban zakon o njegovoj zastiti, prodaji i proizvodnji. To samo ima Srbija, ceo svet ima samo modifikovanu monsantovku!!
Srbija je zemlja, iako ne velika, spada u red manjih drzava , poseduje neverovatne uslove za razvoj ove bazicne delatnosti. Kad bi se racunalo sa svetskim dostiznim parametrima ,uzevsi u obzir prirodne i druge uslove koje imamo kao dar Boga, Srbija bi bila bolja od velesile Holandije. Govorim o zemlji koja je primer u svetu poljoprivrede po prinosima i ulaganjima u agrar, stocarstvo i celokupnu proizvodnju i preradu hrane. Da je pameti u redovima onih koji vode ovu drzavu, dali bi u narednih tri do pet godina apsolutni prioritet razvoju poljoprivrede. Industrija ce nam sama "doci" kroz direktne strane investicije a Drzava Srbija mora preuzeti potpuno brigu o razvoju intenzivne poljoprivrede i stocarske proizvodnje,te prehrambene industrije. Dace Bog, u Srbiji ce se naci nekao ko ce to shvatiti jer nikad nije kasno. Nasa blagorodna zemlja ceka svoje junake!
Nedopustivo je da se tako urusi stocarski sektor i proizvodnja mleka. To je neodgovorno i prema nasoj nacionalnoj bezbednosti. Za to neko mora odgovarati!
Seljak zna kako ali nijedna vlast nije mu omogućila da pravilno radi za sebe i državu svi su samo otimali od seljaka i prekupci i prodavci poljoprivredne opreme, djubriva semena i hemije sve lopov do lopova zato nam je poljoprivreda na 0 , Psenica treba cena daje 60din/kg kukuruz 55din/kg .... ali semenska psenica treba da je 80din/kg djubrivo nebi trebalo da je skuplje od 60 din/kg nafta maksimalno 120 din/li na 1ha obradive dati 200l nafte godišnje. E tada bi se bolje radilo. Traktor snage 60ks dabude do18000 eu .
"Očekujem da će biti teška kampanja. Očekujem da odnesemo pobedu, ali za to je potrebno mnogo da radimo, zato što maj neće biti nimalo lak. Mi nemamo mnogo vremena za kampanju, zato što se bavimo ozbiljnim pitanjima od nacionalnog interesa", rekla je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić za "Blic" TV.
Koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke na listi "Aleksandar Vučić – Niš sutra" predala je noćas izbornu listu za predstojeće lokalne izbore u Nišu.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Ministar odbrane i mandatar za sastav nove vlade Srbije Miloš Vučević potpisao je danas podršku gradskoj listi Srpske narodne stranke u Novom Sadu i tom prilikom rekao da će u tom gradu pobediti volja naroda.
Tomislav Bokan, predsednik pokreta Dinara-Drina-Dunav i Tomo Lovrenković, novinar i politički aktivista gostovali su u emisiji "Info jutro" na Informer TV i diskutovali o srpskoj opoziciji.
Tomo Kovač, bivši ministar policije Republike Srpske i ekspert za bezbednost Dževad Galijašević analizirali su sramnu Rezoluciju o Srebrenici za Informer TV u emisiji "Info jutro".
Bratislav Jugović, član Glavnog odbora Srpske napredne stranke i Zoran Spasić iz Centra za bezbednosnu i međunarodnu politiku gostovali su u "Info jutru" Informer TV. Oni su govorili o opoziciji u Srbiji, a posebno o njenom delu okupljenom oko Dragana Đilasa.
Andrijana Arnautović iz Srpske radikalne stranke i potpredsednik Centra za nacionalnu politiku Ljubomir Đurić komentarisali su odnose Srbije i Kine tokom gostovanja u "Info jutru" Informer TV.
Od kontroverznog crnogorskog biznismena Branislava Brana Mićunovića (71), koji je preminuo u petak 19. aprila, oprostio se i bivši komadant Armije Bosne i Hercegovine, Naser Orić, koji je bio optužen za zločin nad ratnim zarobljenicima na području Srebrenice i Bratunca.
Ovlašćena službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova Direkcije policije Policijske uprave za grad Beograd Uprave saobraćajne policije SPI za uviđaje saobraćajnih nezgoda, su po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, 27. aprila ove godine odredila zadržavanje u trajanju od 48 sati Č.L. (21) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Monstrum Nebojša Gavrilović (59), zvani Segedinac, iz sela Vlaški Do kod Požarevca, koji je više puta silovao najstariju ćerku (14) i napravio joj dete, dok je srednju ćerku (11) više puta primoravao na blud, umro je dva meseca uoči isteka robije!
Crvena zvezda planira da vrati golmana Milana Borjana (36) i kupi mladog Veljka Ilića (20) iz TSC-a, ukoliko proda Omrija Glazera (28), saznaje Informer.
Selektor fudbalske reprezentacije Srbije Dragan Stojković Piksi (59) nahvalio je Dušana Vlahovića (24) kao nikad ranije! Kormilar našeg nacionalnog tima u intervjuu za čuveni italijanski list "Gazeta delo Sport" govorio je o formi napadača Juventusa i tom prilikom istakao da očekuje da naredni šampionat Evrope obeleži upravo sjajni centarfor.
Fudbaleri Vojvodine i Crvene zvezde danas (17.30, Arena 1 premijum) na stadionu "Karađorđe" u Novom Sadu igraju derbi 2. kola plej-ofa Superlige Srbije, a to bi mogla da bude svojevrsna priprema ekipa za predstojeće finale Kupa Srbije, pošto će isti timovi igrati za pehar u drugom po važnosti takmičenju u državi.
Ruska vojska preuzela je kontrolu nad selom Novobahmutovka u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici, koje je bilo ključna tačka u borbi proteklih dana, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.
Jemenska militantna grupa Huti saopštila je da je oborila američki borbeni dron MQ-9 Reaper i objavila video- snimke na kojima se vide delovi bespilotne letelice.
U Nemačkoj počinje jedan od najvećih sudskih postupaka u istoriji te zemlje. U ponedeljak će pred sud izaći prva od tri grupe krajnje desničarskih teoretičara zavere koji su planirali nasilno da sruše parlament.
Iračka TikTok zvezda, poznata stotinama hiljada onlajn pratilaca kao Om Fahad, ubijena je u kasnonoćnom napadu ispred svoje kuće u istočnom Bagdadu. Nadzorne kamere snimile su napad koji se odigrao u petak, pokazujući napadača u tamnoj odeći i s kacigom na glavi kako silazi s motocikla, hoda prema crnom terencu i puca u Tiktokerku koja je sedela unutra.
Ruske oružane snage napale su brodogradilište u Nikolajevu i hotel sa plaćenicima koji govore engleski, rekao je za RIA Novosti Sergej Lebedev, koordinator Nikolajevskog podzemlja.
Porodica Marka Utržana (20) iz Kikinde, svirepo mučenog i ubijenog vojnika JNA 1991. godine u hrvatskom logoru Rakitje u Zagrebu, nije dobila pravdu koju je čekala 33 godine.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.