Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji nastavlja sa rastom već četvrtu godinu zaredom i to mereno brojem ostvarenih transakcija prometa i ukupne vrednosti kupoprodaja, navodi se u izveštaju Republičkog geodetskog zavoda za 2022. godinu. Najskuplje nekretnine, mereno cenom po metru kvadratnom, i dalje su u Beogradu i to u kompleksu "Beograd na vodi" gde je postignuta cena od 10.400 evra po kvadratnom metru. Najviše plaćen pojedinačni stan, ukupne površine 383 m2, plaćen je 2.469.888 evra, u istom kompleksu.
Ukupna vrednost tržišta nepokretnosti u 2022. dostigla je 7,5 milijardi evra, što je 22% više u poređenju sa 2021.
Vrednost transakcija u pojedinim segmentima tržišta po vrstama nepokretnosti u 2022. godini u odnosu na 2021. povećao se za 26% kada su u pitanju stanovi, 56% garažni prostori, tržište poslovnih prostora poraslo je za 28%, građevinskog zemljišta za 23%, dok je vrednost prometovanih kuća zabeležila povećanje od 11%.
Nivo cena nepokretnosti u Srbiji snažno raste
Nivo cena nepokretnosti u Srbiji u protekloj godini beleži snažan rast, za razliku od tržišta nepokretnosti u većem broju evropskih zemalja, gde je pod uticajem pre svega rasta kamatnih stopa došlo do znatnog usporavanja rasta ili čak pada – kako cena tako i obima transakcija.
Broj ostvarenih transakcija na nivou cele zemlje je, takođe, i dalje u porastu, ali slabijem nego u prethodnim godinama.
Broj kupoprodaja u 2022, je sa ukupno 140.561 realizovanih transakcija, povećan za svega 1,8% u odnosu na 2021.
Prodaja stanova povećana je za 3%, garažnih prostora za 23%, poslovnih prostora za 2%, dok je broj prodatih kuća ostao na istom nivou kao prethodne godine. Broj transakcija kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta porastao je za 5%, dok je kod prodaje građevinskog zemljišta zabeležen pad od 6% godišnje.
Teritorijalno, najviše prodaja nepokretnosti ostvareno je u Vojvodini (35% svih kupoprodaja), Šumadiji i Zapadnoj Srbiji (25% svih kupoprodaja), Gradu Beogradu (24%), dok su Južna i Istočna Srbija zabeležile najmanji broj transakcija (16%).
Najveći međugodišnji rast broja kupoprodaja zabeležen je u regionu Južne i Istočne Srbije za 4,7%, zatim u Beogradu za 4,4%, Šumadije i Zapadne Srbije za 0,2%, dok je u regionu Vojvodine nije bilo promene u odnosu na 2021. godinu.
Foto: Informer
Beograd na vodi
Kupovina nekretnine u "Beogradu na vodi" posebno primamljiva
Najskuplje nekretnine, mereno cenom po metru kvadratnom, i dalje su u Beogradu i to u elitnom kompleksu "Beograd na vodi" gde je postignuta cena od 10.400 evra po kvadratnom metru. Najviše plaćen pojedinačni stan, ukupne površine 383 m2, plaćen je 2.469.888 evra, u istom kompleksu.
Nedeljko Malinović iz agencije za nekretnine "Legat" navodi da ne čudi što su baš u "Beogradu na vodi" prodati najskuplji kvadrati. On dodaje da je ulaganje u stan jedno od najisplativijih ulaganja u ovom kriznom periodu, a da je kupovina nekretnine u "Beogradu na vodi" posebno primamljiva.
- Nema sumnje da je stvar prestiža kupiti stan u ovom luksuznom delu grada. Sa ovim nekretninama teško da može da bude greške. Na dobroj su lokaciji, pruža se odličan pogled, blizu je šetalište. Očigledno da ima ljudi koji mogu to da plate, a posebno sada u vreme krize, svi koji imaju novac ulažu u nekretnine - kaže naš sagovornik.
Na području Prvog osnovnog suda u Beogradu zabeležen je najveći broj kupoprodajnih ugovora, a najveći broj ugovora, ukupno 2.465, zaključeno je u kancelariji Javni beležnik Srbislav Cvejić.
Smanjena upotreba kreditnih sredstava
Upotreba kreditnih sredstava za finansiranje kupovine nepokretnosti u 2022. godini je smanjena za 2% u odnosu na prethodni period.
U 2022. godini 11% svih nepokretnosti u Republici Srbiji kupljeno je uz učešće kredita, naspram 13% u 2021. godini.
Iz kreditnih sredstava najčešće su kupovani stanovi, 26% svih kupoprodaja stanova u 2022. (5% manje nego u 2021).
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog podsetilo je na važnost zaštite ljudskih prava i sloboda, podsticanje društvene jednakosti i prihvatanje različitosti kroz pravo svakog pojedinca na dostojanstven život.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog podsetilo je na važnost zaštite ljudskih prava i sloboda, podsticanje društvene jednakosti i prihvatanje različitosti kroz pravo svakog pojedinca na dostojanstven život.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.