DA LI JE "SKUPI-KRPI" SRPSKA ZAMENA ZA IZRAZ "KOPI-PEJST"?! Kreće takmičenje za najbolju novu srpsku reč - Najkreativnije očekuju VREDNE NAGRADE!
Podeli vest
Takmičenje koje je organizovala "Mala biblioteka" iz Londona ima za cilj da očuva i sačuva lepotu srpskog jezika, a svi zainteresovani mogu slati svoje predloge novih reči do 15. septembra.
Urednik stranice, Veljko Žižić kaže za Informer da je osim stvaranja novih reči, cilj takmičenja da se skrene pažnju javnosti na značaj reči koje govorimo, jer nam jezik omogućuje da se sporazumemo, stvaramo i radimo zajedno.
Lepota srpskoj jezika nije samo u njegovim izrazima, već i u dijalektima. Međutim, lingvisti su se usaglasili da jedan grad se ističe po izgovoru koji je najpravilniji.
11.04.2023
20:25
- Jezik je najvažniji autoput koji nas sve povezuje. Stvarnost se neprestano menja, a ljudsko znanje produbljuje. Ni jezik ne stoji u mestu. Neophodne su nam reči za nove pojmove i životne činjenice - ističe naš sagovornik koji živi u Engleskoj.
U takmičenju bez ograničenja mogu učestvovati svi koje zanima srpski jezik i njegovo očuvanje, bilo da ste iz Srbije ili bilo kog drugog dela sveta.
- Takmičenje je otvoreno za sve, za pesnike, pisce, novinare, naučnike, đake, studente, pezionere. Moguće je predložiti do pet reči. Reči trebaju da budu zvukom ili korenom povezane sa srpskim jezikom. Mogu biti zamena za anglicizme i tuđice. Reči koje nose nadahnuće iz drugih slovenskih jezika, a danas nisu u upotrebi kod nas, takođe su prihvatljive - napominje Žižić i dodaje da se pravila takmičenja nalaze na stranici Male biblioteke.
Foto: Mala biblioteka
Naravno, reči koje budu poslate mogu postati deo zvaničnog srpskog rečnika ukoliko se budu koristile.
- Recimo, ukoliko na takmičenju pobedi reč koja zgodno zamenjuje engleski "kopi-pejst" i to počne da se koristi, priređivači zvaničnih srpskih rečnika će tu reč zabeležiti za buduća izdanja rečnika. Iz Australije smo već dobili jedan zanimljiv predlog "skupi-krpi" - kaže za naš portal Žižić i napominje da je vest o takmičenju izuzetno lepo podržana od strane udruženja pisaca i novinara i u Srbiji i u svim predelima gde se govori srpski jezik.
Maternji jezik se dobije od majke
Prema njegovim rečima, potrebno je pažljivo tražiti i upotrebom čuvati srpske reči, a kod nas je u poslednje vreme srpske reči koristimo tek u krajnjoj nuždi.
- Cele rečenice se sastoje od stranih reči. Nedostaju nam pravila i merodavan srpsko-srpski rečnik, koji bi koristio i đak u školi. Živim trideset godina u Engleskoj, ali srpski jezik još uvek sa radošću učim, srećan da otkrijem novu reč i koristan izraz - naglašava organizator ovog takmičenja.
Pravila takmičenja
Takmičenje je otvoreno za sve.
Moguće je poslati do 5 reči.
Uz svaku reč poslati objašnjenje značenja, objasniti nadahnuće i cilj predložene reči.
Reč ne sme biti prethodno zabeležena niti u jednom srpskom rečniku.
Prihvataju se reči koje mogu imati zvučne sličnosti sa drugim slovenskim jezicima, a danas nisu u upotrebi u srpskom jeziku.
Prednost imaju zamene za nepotrebne tuđice (posebno anglicizme), s tim što: (a) Traže se predlozi za nepotrebne tuđice, a ne za srpske reči, i (b) Ne traže se zamene za široko prihvaćene (prilagođene) pozajmljenice poput reči džezva, bojler, radijator, jastuk, itd…
Nagrade:
Prva nagrada: €600
Druga nagrada: €400
Treća nagrada: €200
Poslati gore navedeno na rec@malabiblioteka.net, sa osnovnim ličnim podacima (Ime, prezime, adresa, e-pošta) do 15. septembra 2023. godine.
Objava nagrada do 15. oktobra 2023. godine.
Jezik je za sve naše ljude koji žive van granica Srbije važna van-politička tema koja može da ujedini mnoge.
- Cilj nam je stvaranje novih izraza lepog jezika za decu, bez reklame i prodaje jeftinih trikova - klikova. Mala biblioteka je nastala pri crkvenoj školi u Londonu. Tamo smo pravili pravu biblioteku za decu. Objavili smo kasnije brojne prvence, obogaćena e-izdanja na srpskom jeziku, koja su sadržala zvuk, pokret i igru. Recimo, trenutno radimo na obradi naše epske pesme i guslarskog izraza, koji su u zapećku. Stava smo da se jezik uči kroz igru i putem ljubavi. Кada se nešto voli lako se i nauči - rekao je za Informer Veljko Žižić i pozvao sve ljude da učestvuju u takmičenju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Niđe veze. Nalepka je mnogo realnije. Ne mora biti uopšte od dve reči. Skupi-krpi podrazumeva da nesto skupiš, ne mesto. A Copy komanda ne podrazumeva. Krpljenje, nema veze ni sa čime. Radi se o nalepljivanju, kopiranje (negde u kes memoriju ili klipboard (naći ćemo i njemu zamenu), pa onda nalepljivanje, lepljenje.
Mislim da se SANU i četnici živi jedu izunutra, zato šta nisu prvi krenuli u zaštiti srpskog jezika, e tek bi onda negirali sve druge južnoslovenske? SANU da sada krene očistit srpski jezik od preko 35% turcizma morali bi prepisati sve od Hrvata, baš kako je to uradio i Vuk 1818g posle 500g ropstva. Ako ga ne očiste i ne štite od novih tuđica nestaće, skroz će se izgubiti u tuđicama, ovako kako im se gubi i vizantijska ćirilica... Croativnet PORAZNO ZA HRVATSKU – jest uopće pitanje – Koji je jezik stariji: hrvatski ili srpski!?
Srbi se prvo bolesno rugali Hrvatima jer štite jezik, a sada bez i malo srama prepisuju od njih zaštitu jezika i pokrenuli svoju nagradu za biranje-izmišljanje-novokompovanje novih najboljih srpskih reči. Dokaz zašto je IQ kod Srba najniži u Evropi. Hrvati su bili 800g u katoličkoj Austrougarskoj, a imaju manje od 1% mađarizma, a Srbi imaju kako rekoše u SANU oko 35% turcizma. Zašto da Srbi štite vizantijsku ćirilicu i svoj u 500g poturčeni i pogrubljeni hrvatski jezik? Poturčeno "Hrvatsko cvijeće" koje se naziva Bošnjacima, bar ponosno veliča svoje turcizme... Na primeru Bunjevaca, svi Srbi imaju prilike jasno videti kako su sa lažima i pravoslavljem nastali od Hrvata.
Lepota srpskoj jezika nije samo u njegovim izrazima, već i u dijalektima. Međutim, lingvisti su se usaglasili da jedan grad se ističe po izgovoru koji je najpravilniji.
U trenutku Okidač za ovakav potez, prema rečima predsednika Narodne skupštine Ane Brnabić, bili su događaji koji su se praktično prelili jedan u drugi, napad studenata i pristalica opozicije na policiju ispred zgrade Rektorata u Beogradu u utorak uveče, ali i poruke iz Brisela, pre svega, izjava izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Tonina Picule, koji je našim zvaničnicima otvoreno zamerio vođenje "prosrpske politike".
Hrvatski profesor istorije Tomislav Horvat, osvedočeni antisrbin objavio je danas na Iks mreži da mu je navodno zabranjen ulazak u Srbiju, uz tvrdnju da bi ga na granici čak mogli i uhapsiti.
Blokaderi koji vode jednu od glavnih blokaderskih stranica na Iksu, FDU u blokadi, objavili su tačno u centimetar koliki je ponos rektora Vladana Đokića, što je izazvalo neviđenu buru na toj društvenoj mreži, ali i pokrenulo talas pitanja, kao i čuđenje i kritike.
Skandalozan snimak na kom se vidi kako jedna blokaderka bukvalno urla iz sveg glasa ispred Rektorata u srcu Beograda u utorak uveče izazvao je sablažnjavanje domaće javnosti, međutim, pravi šok usledio je kada je otkriveno ko je zapravo ta "gospođa".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo", Igor Ćurčić, ugostiće u utorak od 22 sata čuvare tradicije koji se decenijama bore da stare zanate i rukotvorine otrgnu od zaborava i sačuvaju kao deo kulturne baštine ovog naroda prenošenjem znanja na nove generacije.
Dragoljub Kojčić, politički filozof i Marko Kešelj, državni sekretar u ministarstvu sporta gostujući u Info jutru komentarisali su rezultate lokalnih izbora u deset gradova i opština.
Misteriozno ubistvo porodice Gradiška dogodilo se pre 21 godinu u Zemunu, a iako je slučaj zvanično okončan, brojne kontroverze i sumnje i danas prate ovaj događaj.
Policija je uspešno identifikovala i uhapsila M. S. (35) iz okoline Merošine, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela silovanje i razbojništvo.
Nastavljeno je suđenje Nikoli Štimcu za prebijanje Zorana Nedeljkovića na Zvezdari, a Zoranova porodica je, nakon glavnog pretresa, iz sudnice izašla razočarana.
Argentina je naredila otpravniku poslova iranske ambasade Mohsenu Soltaniju Teheraniju da napusti zemlju u roku od 48 sati nakon što ga je argentinsko ministarstvo spoljnih poslova proglasilo personom non grata.
Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset zatražio je od načelnika štaba kopnene vojske generala Rendija Džordža da podnese ostavku i odmah ode u penziju, javlja danas CBS Njuz pozivajući se na izvore upoznate sa odlukom.
Zapad je uz pomoć sankcija planirao da isključi Rusiju iz globalne ekonomije, ali je postigao suprotan rezultat , Moskva sigurno razvija saradnju sa zemljama Globalnog juga, izjavio je zamenik šefa kabineta ruskog predsednika Maksim Oreškin, prenose RIA Novosti.
Film "99 žena" ("99 women") iz 1969. godine napravljen je u četiri verzije jer je originalna imala čak osam minuta eksplicitnog hardkor seksa zbog čega nije mogao da se distribuira u bioskopima širom sveta.
Harmonikaš Dragan Stojković Bosanac progovorio je o zdravstvenom stanju pevačice Zorice Brunclik, koja je zbog problema sa zdravljem već neko vreme odsutna iz javnosti.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar