ČIJI POSLOVI ĆE U BUDUĆNOSTI BITI SIGURNI?! NAŠI NE! Veštačka inteligencija preti da nas zameni! I sve se dešava previše brzo - stručnjaci pesimistični
Podeli vest
Najprodavaniji dnevni list u Evropi, tabloid "Bild" iz Nemačke, razmišlja da urednike, zamenike urednika, radnike za proizvodnju štampe, lektore i urednike fotografija, zameni veštačkom inteligencijom, čime bi uštedeli na godišnjem nivou 100 miliona evra.
Kompanija planira da potpuno reorganizuje novinsko poslovanje, tako da se pretpostavlja da će na stotine ljudi ostati bez posla. U emisiji "Uranak" na televiziji K1, programer Slaviša Avramović, pisac Aleksandar Ilić i socijalni psiholog Ljubiša Bojić, objašnjavaju koje poslove veštačka inteligencija može da zameni i čiji poslovi će biti sigurni u narednoj deceniji?
Neretko se može čuti kako mladi ljudi mahom sve manje žele da se bave teškim fizičkim poslovima i kako upravo ta uslužna zanimanja postaju deficitarna. Građani ponekad mesecima traže radnike koji bi im pokosili travu, sneli ili uneli nameštaj, porušili stari objekat.
20.06.2023
16:05
- Previše brzo se dešavaju napreci u modernim tehnologijama, svaki dan se uvodi nešto novo i regulativa ne može da stigne. Potrebno je mnogo vremena i kompromisa da se ona napravi, i upravo je u tome problem, jer se prave kompromisi između interesa kompanija i interesa društva. Potrebno je praviti regulativu dok se stvari dešavaju, dok se neka nova tehnologija pravi i ulaže veliki novac u nju, potrebno je raditi unapred agilno na kreiraju regulative, koja je u interesu građana, a ne kompanije – kaže Ljubiša Bojić i dodaje:
Foto: printscreen k1
Socijalni psiholog o veštačkoj inteligenciji
- Velike tehnološke kompanije žele da podignu vrednost svojih deonica tako što govore o tome da je veštačka inteligencija veoma moćna i da će napraviti veliku razliku. Međutim, ja mislim da postoje stvarne opasnosti i da je u budućnosti potrebno usmeriti veštačku inteligenciju da pomogne ljudima, a ne da služi nekom drugom interesu. Nažalost, ekonomija kod nas je takva, da će kompanije neminovno želeti da smanje broj zaposlenih i onda će dolaziti do problema i univerzalnog bazičnog dohotka. Ukoliko stvarno veštačka inteligencija nastavi da bude sofisticirana u kreiranju i uređivanju sadržaja, može da radi bolje od ljudi.
Ljubiša Bojić kaže, da je jako teško odrediti granicu između korisne upotrebe i zloupotrebe veštačke inteligencije
- Veoma je teško to uraditi i ovaj predlog EU da se detektuju sadržaji koje je kreirala veštačka inteligencija je nemoguće realizovati, jer su oni jako uverljivi, kao da ih je čovek kreirao. Mi imamo situaciju da se sada na velikim medijskim portalima, kao što je „Bild“, primenjuju algoritmi slični onima na društvenim mrežama, a to je izbor sadržaja za nas. Time će „Bild“ uštedeti, ali dobiće i bolje preporuke za svoje korisnike, tako što će oni dobiti individualizovan sadržaj za njih. Kompanija će na taj način ekonomski biti bolja, ali će neki ljudi ostati bez posla. Sa druge strane, novinari će morati što više tekstova da napišu, zato što je to sada mnogo lakše. To jako komplikuje stvari za medije, iako ih ima dosta komercijalnih, koji izumiru, jer se takmiče sa društvenim mrežama, zbog objavljivanja impulsivnih sadržaja. Teško je biti pozitivan u ovim trenucima za novinarstvo – dodao je.
Programer Slaviša Avramović smatra, da nisu su svi ljudi zamenljivi i da veštačka inteligencija treba da pomogne, a ne da zameni ljudske resurse
- Nisu svi ljudi zamenljivi, ali pokušaj da svako bude zamenljiv postoji. Ja sam iznenađen onim što se dešava u "Bildu", jer su editori brana nekih informacija, koji moderiraju takav sadržaj. Ukoliko razvijamo karakteristike poput znanja, integriteta i ličnog pečata, formiramo ukus onome što je svojstveno i što mi već znamo, a to će biti teško i za veštačku inteligenciju. Treba da se bavimo nama i veštine koje trebamo da razvijamo, da ne bi bili zamenljivi. Mislim da su te veštine u domenu kreativnosti, integriteta, ali sa druge strane mi se čini, da cela ta ideja, bilo koja vrsta te isključivosti, nije dobra. Najjača kombinacija je čovek plus tehnologija. Zrela budućnost bi trebala da bude, da na kraju izbor bude naš. Ti alati neka pomognu editorima "Bilda" da proces bude efikasniji. Ukoliko oni zaista postanu profitabilni i uštede sto miliona evra, onda će početi svi da primenjuju ovu vrstu tehnologije, ali mislim da neće, jer je pitanje da li ćemo mi želeti da konzumiramo sadržaj, koji je pravio neko ko nije čovek – ispričao je sagovornik u emisiji.
Foto: printscreen k1
Programer Avramović smatra da je veštačka inteligencija tu kao potpora, a ne zamena za čoveka
On je dodao da svakodnevno koristi ChatGBT.
- Što se tiče posla programera, ona jako dobro tumači kod, kodira brže od mene. Tehnologija sama po sebi nije ni dobra, a ni loša. Ključ je u tome kako je koristimo. U robotici, ukoliko koristiš da napraviš svoje ideje i napraviš nešto što si ti kreirao, ti si na dobroj strani tehnologije, ali ako pasivno konzumiraš informacije, nisi na dobroj strani. Nije stvar toliko crna, iako se i ja plašim svega. Na nama je da cenimo autorstvo i nešto što je ljudski sentiment. Možda ovoliki uticaj tehnologije u nama probudi maštu i neke stvari za koje mislim da ne može veštačka inteligencija – priča Avramović.
Aleksandar Ilić ističe, da postoji opasnost da će pomoću veštačke inteligencije specijalizovane poslove obavljati ljudi koji nemaju iskustva
- Ja nemam tako fatalistički pogled prema veštačkoj inteligenciji danas i ne mislim da će nas sve zameniti. U suštini to treba shvatiti kao bilo koji drugi alat. Cilj tehnologije je automatizacija i to je tako 300 godina unazad, automatizuju se procesi i to je isto sa veštačkom inteligencijom. Slučaj u „Bildu“, prvo će nestati delatnosti ili ljudi koji obavljaju najprostije delatnosti, poput istraživanja za koje vam trebaju sati, a veštačka inteligencija će to moći da uradi za par sekundi. Opasnost je u tome što će se pojaviti ljudi na tržištu rada, koji su obavljali neke prostije poslove, a počeće da obavljaju neke više specijalizovane poslove za koje nemaju iskustva. Biće mnogo veća konkurencija za poslove na kojima morate da budete stručnjak i da se prekvalifikujete – rekao je Ilić.
Foto: printscreen k1
I pisac je izneo svoj stav o veštačkoj inteligenciji
Ilić je dodaje da su se već pojavile knjige koje su napisane pomoću ChatGBT-a.
- Već sad mogu da se nađu knjige, koje su produkt ChatGBT-a. To se sve uradi u roku od jednog popodneva. Poslednje što sam video je da ljudi pišu knjige pomoću programa iz popularne psihologije. Ta knjiga nastane za nekoliko sati, prodaje se online i vi ne možete da znate da to nije napisao čovek. Ovo treba shvatiti kao alat, koji mnogo dobro imitira ljudsko ponašanje – zaključio je pisac Aleksandar Ilić u emisiji "Uranak" na televiziji K1.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Neretko se može čuti kako mladi ljudi mahom sve manje žele da se bave teškim fizičkim poslovima i kako upravo ta uslužna zanimanja postaju deficitarna. Građani ponekad mesecima traže radnike koji bi im pokosili travu, sneli ili uneli nameštaj, porušili stari objekat.
Fenomen odlazaka blokadera u Hrvatsku, kao da je tamo "sigurno tlo za Srbe", uočljiv je i kod opozicije i kod blokadera, a stručnjaci su to komentarisali za Informer.
Dok Zapad raspravlja o novim merama protiv Moskve, Kina je pažnju usmerila na potpuno drugi trend: eksplozivan rast vrednosti ruskog zlata, koje je probilo istorijski prag od više od 300 milijardi dolara.
Blokader siledžija Miša Bačulov podelio je na društvenoj mreži Iks video-snimak u kom je priznao da je deo revolucije u Srbiji, otkrivši pritom koja je njegova uloga u tim događajima, ali i naglasivši da je svestan da ga studenti blokaderi ne podržavaju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najoštrije je danas osudio napad na jevrejsku zajednicu u Sidneju, izvršen tokom okupljanja povodom jevrejskog praznika Hanuke, u kojem je ubijeno najmanje deset osoba.
Perjanica tajkuna Dragana Đilasa, Marinika Tepić iz Stranke slobode i pravde (SSP), ostrvila se na nekadašnju ministarku Zoranu Mihajlović, spominjuću čak i zatvor, ali stigao joj je žestok odgovor kojim joj je očitana bukvica.
Tijana Perić Diligenski, bivša poslanica Srbija centra (SRCE), stranke Zdravka Ponoša, ismejala je njegov nedavni napad na Ćacilend, a istovremeno i poručila da opozicijom upravljaju drugi.
Osumnjičeni za pokušaj ubistva vođe "kavačkog klana", Radoja Zvicera, već pet godina se nalaze u istražnom pritvoru u zatvoru u Ukrajini, a kako nadležni organi Ukrajine u tom sudskom postupku nisu doneli presudu, Evropski sud za ljuska prava je naložio Vladi Ukrajine da isplati 11,7 hiljada evra odštete na ime Stefana Đukića, Milana Brankovića i Petra Jovanovića.
Heroj Ahmed, 43-godišnji vlasnik prodavnice voća, bez oklevanja je jurnuo na naoružanog napadača tokom terorističkog napada na plaži Bondi u Sidneju, uspeo da mu otme pištolj i spreči dalji masakr.
Ukrajina je spremna da odustane od zahteva za pristupanje NATO ukoliko Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ponude dovoljno snažne bezbednosne garancije u okviru tekućih pregovora o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da ta zemlja mora biti spremna na svaki mogući razvoj događaja u vezi s održavanjem izbora i dodao da bi parlament Ukrajine, Vrhovna rada, u najskorijem roku trebalo da pripremi opcije za njihovo sprovođenje.
Holivudski glumac Hju Džekman šest puta se suočio sa rakom kože i izlečio, ali i otvoreno priznao da je ignorisao lekarska upozorenja i nastavio sa sunčanjem.
Ako želite da na prazničnoj trpezi ponudite nešto drugačije od klasičnih belolučenih paprika, ova salata od pečenih paprika sa renom biće pravo osveženje.
Na krajnjem severu Evrope, gde hladnoća caruje, a irvasi slobodno lutaju, nalazi se Norveška zemlja koja izgleda kao da je izašla iz stare nordijske legende.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar