ČIJI POSLOVI ĆE U BUDUĆNOSTI BITI SIGURNI?! NAŠI NE! Veštačka inteligencija preti da nas zameni! I sve se dešava previše brzo - stručnjaci pesimistični
Podeli vest
Najprodavaniji dnevni list u Evropi, tabloid "Bild" iz Nemačke, razmišlja da urednike, zamenike urednika, radnike za proizvodnju štampe, lektore i urednike fotografija, zameni veštačkom inteligencijom, čime bi uštedeli na godišnjem nivou 100 miliona evra.
Kompanija planira da potpuno reorganizuje novinsko poslovanje, tako da se pretpostavlja da će na stotine ljudi ostati bez posla. U emisiji "Uranak" na televiziji K1, programer Slaviša Avramović, pisac Aleksandar Ilić i socijalni psiholog Ljubiša Bojić, objašnjavaju koje poslove veštačka inteligencija može da zameni i čiji poslovi će biti sigurni u narednoj deceniji?
Neretko se može čuti kako mladi ljudi mahom sve manje žele da se bave teškim fizičkim poslovima i kako upravo ta uslužna zanimanja postaju deficitarna. Građani ponekad mesecima traže radnike koji bi im pokosili travu, sneli ili uneli nameštaj, porušili stari objekat.
20.06.2023
16:05
- Previše brzo se dešavaju napreci u modernim tehnologijama, svaki dan se uvodi nešto novo i regulativa ne može da stigne. Potrebno je mnogo vremena i kompromisa da se ona napravi, i upravo je u tome problem, jer se prave kompromisi između interesa kompanija i interesa društva. Potrebno je praviti regulativu dok se stvari dešavaju, dok se neka nova tehnologija pravi i ulaže veliki novac u nju, potrebno je raditi unapred agilno na kreiraju regulative, koja je u interesu građana, a ne kompanije – kaže Ljubiša Bojić i dodaje:
- Velike tehnološke kompanije žele da podignu vrednost svojih deonica tako što govore o tome da je veštačka inteligencija veoma moćna i da će napraviti veliku razliku. Međutim, ja mislim da postoje stvarne opasnosti i da je u budućnosti potrebno usmeriti veštačku inteligenciju da pomogne ljudima, a ne da služi nekom drugom interesu. Nažalost, ekonomija kod nas je takva, da će kompanije neminovno želeti da smanje broj zaposlenih i onda će dolaziti do problema i univerzalnog bazičnog dohotka. Ukoliko stvarno veštačka inteligencija nastavi da bude sofisticirana u kreiranju i uređivanju sadržaja, može da radi bolje od ljudi.
Ljubiša Bojić kaže, da je jako teško odrediti granicu između korisne upotrebe i zloupotrebe veštačke inteligencije
- Veoma je teško to uraditi i ovaj predlog EU da se detektuju sadržaji koje je kreirala veštačka inteligencija je nemoguće realizovati, jer su oni jako uverljivi, kao da ih je čovek kreirao. Mi imamo situaciju da se sada na velikim medijskim portalima, kao što je „Bild“, primenjuju algoritmi slični onima na društvenim mrežama, a to je izbor sadržaja za nas. Time će „Bild“ uštedeti, ali dobiće i bolje preporuke za svoje korisnike, tako što će oni dobiti individualizovan sadržaj za njih. Kompanija će na taj način ekonomski biti bolja, ali će neki ljudi ostati bez posla. Sa druge strane, novinari će morati što više tekstova da napišu, zato što je to sada mnogo lakše. To jako komplikuje stvari za medije, iako ih ima dosta komercijalnih, koji izumiru, jer se takmiče sa društvenim mrežama, zbog objavljivanja impulsivnih sadržaja. Teško je biti pozitivan u ovim trenucima za novinarstvo – dodao je.
Programer Slaviša Avramović smatra, da nisu su svi ljudi zamenljivi i da veštačka inteligencija treba da pomogne, a ne da zameni ljudske resurse
- Nisu svi ljudi zamenljivi, ali pokušaj da svako bude zamenljiv postoji. Ja sam iznenađen onim što se dešava u "Bildu", jer su editori brana nekih informacija, koji moderiraju takav sadržaj. Ukoliko razvijamo karakteristike poput znanja, integriteta i ličnog pečata, formiramo ukus onome što je svojstveno i što mi već znamo, a to će biti teško i za veštačku inteligenciju. Treba da se bavimo nama i veštine koje trebamo da razvijamo, da ne bi bili zamenljivi. Mislim da su te veštine u domenu kreativnosti, integriteta, ali sa druge strane mi se čini, da cela ta ideja, bilo koja vrsta te isključivosti, nije dobra. Najjača kombinacija je čovek plus tehnologija. Zrela budućnost bi trebala da bude, da na kraju izbor bude naš. Ti alati neka pomognu editorima "Bilda" da proces bude efikasniji. Ukoliko oni zaista postanu profitabilni i uštede sto miliona evra, onda će početi svi da primenjuju ovu vrstu tehnologije, ali mislim da neće, jer je pitanje da li ćemo mi želeti da konzumiramo sadržaj, koji je pravio neko ko nije čovek – ispričao je sagovornik u emisiji.
On je dodao da svakodnevno koristi ChatGBT.
- Što se tiče posla programera, ona jako dobro tumači kod, kodira brže od mene. Tehnologija sama po sebi nije ni dobra, a ni loša. Ključ je u tome kako je koristimo. U robotici, ukoliko koristiš da napraviš svoje ideje i napraviš nešto što si ti kreirao, ti si na dobroj strani tehnologije, ali ako pasivno konzumiraš informacije, nisi na dobroj strani. Nije stvar toliko crna, iako se i ja plašim svega. Na nama je da cenimo autorstvo i nešto što je ljudski sentiment. Možda ovoliki uticaj tehnologije u nama probudi maštu i neke stvari za koje mislim da ne može veštačka inteligencija – priča Avramović.
Aleksandar Ilić ističe, da postoji opasnost da će pomoću veštačke inteligencije specijalizovane poslove obavljati ljudi koji nemaju iskustva
- Ja nemam tako fatalistički pogled prema veštačkoj inteligenciji danas i ne mislim da će nas sve zameniti. U suštini to treba shvatiti kao bilo koji drugi alat. Cilj tehnologije je automatizacija i to je tako 300 godina unazad, automatizuju se procesi i to je isto sa veštačkom inteligencijom. Slučaj u „Bildu“, prvo će nestati delatnosti ili ljudi koji obavljaju najprostije delatnosti, poput istraživanja za koje vam trebaju sati, a veštačka inteligencija će to moći da uradi za par sekundi. Opasnost je u tome što će se pojaviti ljudi na tržištu rada, koji su obavljali neke prostije poslove, a počeće da obavljaju neke više specijalizovane poslove za koje nemaju iskustva. Biće mnogo veća konkurencija za poslove na kojima morate da budete stručnjak i da se prekvalifikujete – rekao je Ilić.
Ilić je dodaje da su se već pojavile knjige koje su napisane pomoću ChatGBT-a.
- Već sad mogu da se nađu knjige, koje su produkt ChatGBT-a. To se sve uradi u roku od jednog popodneva. Poslednje što sam video je da ljudi pišu knjige pomoću programa iz popularne psihologije. Ta knjiga nastane za nekoliko sati, prodaje se online i vi ne možete da znate da to nije napisao čovek. Ovo treba shvatiti kao alat, koji mnogo dobro imitira ljudsko ponašanje – zaključio je pisac Aleksandar Ilić u emisiji "Uranak" na televiziji K1.
Mnogim radnicima u Srbiji mesečna plata od 1.000 evra je još uvek san, ali ne mogu da se zanemare oni kojima se taj san već ostvario. Ministar finansija Siniša Mali nedavno je najavio da je plan da do kraja godine prosečna plata dostigne 920-930 evra, a do kraja sledeće godine čak 1.000.
27.04.2024
21:27
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Neretko se može čuti kako mladi ljudi mahom sve manje žele da se bave teškim fizičkim poslovima i kako upravo ta uslužna zanimanja postaju deficitarna. Građani ponekad mesecima traže radnike koji bi im pokosili travu, sneli ili uneli nameštaj, porušili stari objekat.
„Tenkovi-kornjače“ ili „car-mangali“ sve češće se pojavljuju na frontu sa ruske strane i igraju važnu ulogu, kako kad je u pitanju pratnja tehnike, tako i u borbi protiv dronova, ističu stručnjaci za Biznis insajder i Forbs.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Sednica Skupštine Srbije prošla relativno očekivano. Miloš Vučević izneo je ko će biti ministri u novoj Vladi. Ipak, kao po običaju, pripadnici opozicije pokušali su da naprave skandal i od ove sednice. Na ovu, ali i druge važne teme govorili su gosti "Info večeri" govorili su novinari Dejan Vukelić i Vlado Dimić, a putem vajber uključenja uživo u program javio se i Božo spasić, bivši operativac SDB.
U Glavnom dnevniku gošća je bila Nevena Đurić, narodna poslanica. Ona je prisustvovala današnjem ekspozeu u Skupštini Srbije, a u studiju Informera prenela je svoje utiske o sastavu nove Vlade.
U parku pobede u Moskvi otvorena izložba oružja zaplenjenog oružja. Iz ugla zapadnih medija, Rusi ismevaju NATO. Za to vreme, rat u Ukrajini intenzivno se vodi bez nade za skorašnji mir. Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i politički filozof Dragoljub Kojčić. Putem vajber uključenja, uživo u program uključio se i novnar i ratni reporter Danijel Simić koji je govorio o tome kako trenutno izgleda front kod Časovog Jara.
Svakog maja se setimo Tita. Neki se sete 1. maja, neki 4. maja, a neki 25. maja. Gosti "Info dana" Titov unuk Joška Broz i istoričar Nebojša Dimitrijević govorili su o tome ko je zapravo bio Josip Broz Tito. Šta je veća misterija: njegov identitet ili istorijska uloga.
Joksim Dragomirović, pradeda Danke Ilić (2) oglasio se rekavši da su u prethodnom periodu bili uznemireni, a da su sada više zbunjeni, te da je "moguće da se telo Danke ilić nikad ne pronađe".
Muškarac čiji identitet nije saopšten teško je povređen u tuči koja se danas oko 17 časova dogodila na izletištu u selu Ravna Dubrava u opštini Gadžin Han.
Specijalista Opšte hirurgije u Opštoj bolnici u Sremskoj Mitrovici Nikola R. saslušan je danas u Višem tužilaštvu i njemu je zbog sumnje da je počinio krivično delo teško delo protiv zdravlja ljudi, određen kućni pritvor uz elektronski nadzor, pišu portali.
Rolat od krušaka, badema i maka idealna je poslastica za specijalne prilike kada dolaze gosti, ali i kada god želite da uživate u bombastičnom ukusu koji ovaj kolač donosi.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.