ČIJI POSLOVI ĆE U BUDUĆNOSTI BITI SIGURNI?! NAŠI NE! Veštačka inteligencija preti da nas zameni! I sve se dešava previše brzo - stručnjaci pesimistični
Podeli vest
Najprodavaniji dnevni list u Evropi, tabloid "Bild" iz Nemačke, razmišlja da urednike, zamenike urednika, radnike za proizvodnju štampe, lektore i urednike fotografija, zameni veštačkom inteligencijom, čime bi uštedeli na godišnjem nivou 100 miliona evra.
Kompanija planira da potpuno reorganizuje novinsko poslovanje, tako da se pretpostavlja da će na stotine ljudi ostati bez posla. U emisiji "Uranak" na televiziji K1, programer Slaviša Avramović, pisac Aleksandar Ilić i socijalni psiholog Ljubiša Bojić, objašnjavaju koje poslove veštačka inteligencija može da zameni i čiji poslovi će biti sigurni u narednoj deceniji?
Neretko se može čuti kako mladi ljudi mahom sve manje žele da se bave teškim fizičkim poslovima i kako upravo ta uslužna zanimanja postaju deficitarna. Građani ponekad mesecima traže radnike koji bi im pokosili travu, sneli ili uneli nameštaj, porušili stari objekat.
20.06.2023
16:05
- Previše brzo se dešavaju napreci u modernim tehnologijama, svaki dan se uvodi nešto novo i regulativa ne može da stigne. Potrebno je mnogo vremena i kompromisa da se ona napravi, i upravo je u tome problem, jer se prave kompromisi između interesa kompanija i interesa društva. Potrebno je praviti regulativu dok se stvari dešavaju, dok se neka nova tehnologija pravi i ulaže veliki novac u nju, potrebno je raditi unapred agilno na kreiraju regulative, koja je u interesu građana, a ne kompanije – kaže Ljubiša Bojić i dodaje:
Foto: printscreen k1
Socijalni psiholog o veštačkoj inteligenciji
- Velike tehnološke kompanije žele da podignu vrednost svojih deonica tako što govore o tome da je veštačka inteligencija veoma moćna i da će napraviti veliku razliku. Međutim, ja mislim da postoje stvarne opasnosti i da je u budućnosti potrebno usmeriti veštačku inteligenciju da pomogne ljudima, a ne da služi nekom drugom interesu. Nažalost, ekonomija kod nas je takva, da će kompanije neminovno želeti da smanje broj zaposlenih i onda će dolaziti do problema i univerzalnog bazičnog dohotka. Ukoliko stvarno veštačka inteligencija nastavi da bude sofisticirana u kreiranju i uređivanju sadržaja, može da radi bolje od ljudi.
Ljubiša Bojić kaže, da je jako teško odrediti granicu između korisne upotrebe i zloupotrebe veštačke inteligencije
- Veoma je teško to uraditi i ovaj predlog EU da se detektuju sadržaji koje je kreirala veštačka inteligencija je nemoguće realizovati, jer su oni jako uverljivi, kao da ih je čovek kreirao. Mi imamo situaciju da se sada na velikim medijskim portalima, kao što je „Bild“, primenjuju algoritmi slični onima na društvenim mrežama, a to je izbor sadržaja za nas. Time će „Bild“ uštedeti, ali dobiće i bolje preporuke za svoje korisnike, tako što će oni dobiti individualizovan sadržaj za njih. Kompanija će na taj način ekonomski biti bolja, ali će neki ljudi ostati bez posla. Sa druge strane, novinari će morati što više tekstova da napišu, zato što je to sada mnogo lakše. To jako komplikuje stvari za medije, iako ih ima dosta komercijalnih, koji izumiru, jer se takmiče sa društvenim mrežama, zbog objavljivanja impulsivnih sadržaja. Teško je biti pozitivan u ovim trenucima za novinarstvo – dodao je.
Programer Slaviša Avramović smatra, da nisu su svi ljudi zamenljivi i da veštačka inteligencija treba da pomogne, a ne da zameni ljudske resurse
- Nisu svi ljudi zamenljivi, ali pokušaj da svako bude zamenljiv postoji. Ja sam iznenađen onim što se dešava u "Bildu", jer su editori brana nekih informacija, koji moderiraju takav sadržaj. Ukoliko razvijamo karakteristike poput znanja, integriteta i ličnog pečata, formiramo ukus onome što je svojstveno i što mi već znamo, a to će biti teško i za veštačku inteligenciju. Treba da se bavimo nama i veštine koje trebamo da razvijamo, da ne bi bili zamenljivi. Mislim da su te veštine u domenu kreativnosti, integriteta, ali sa druge strane mi se čini, da cela ta ideja, bilo koja vrsta te isključivosti, nije dobra. Najjača kombinacija je čovek plus tehnologija. Zrela budućnost bi trebala da bude, da na kraju izbor bude naš. Ti alati neka pomognu editorima "Bilda" da proces bude efikasniji. Ukoliko oni zaista postanu profitabilni i uštede sto miliona evra, onda će početi svi da primenjuju ovu vrstu tehnologije, ali mislim da neće, jer je pitanje da li ćemo mi želeti da konzumiramo sadržaj, koji je pravio neko ko nije čovek – ispričao je sagovornik u emisiji.
Foto: printscreen k1
Programer Avramović smatra da je veštačka inteligencija tu kao potpora, a ne zamena za čoveka
On je dodao da svakodnevno koristi ChatGBT.
- Što se tiče posla programera, ona jako dobro tumači kod, kodira brže od mene. Tehnologija sama po sebi nije ni dobra, a ni loša. Ključ je u tome kako je koristimo. U robotici, ukoliko koristiš da napraviš svoje ideje i napraviš nešto što si ti kreirao, ti si na dobroj strani tehnologije, ali ako pasivno konzumiraš informacije, nisi na dobroj strani. Nije stvar toliko crna, iako se i ja plašim svega. Na nama je da cenimo autorstvo i nešto što je ljudski sentiment. Možda ovoliki uticaj tehnologije u nama probudi maštu i neke stvari za koje mislim da ne može veštačka inteligencija – priča Avramović.
Aleksandar Ilić ističe, da postoji opasnost da će pomoću veštačke inteligencije specijalizovane poslove obavljati ljudi koji nemaju iskustva
- Ja nemam tako fatalistički pogled prema veštačkoj inteligenciji danas i ne mislim da će nas sve zameniti. U suštini to treba shvatiti kao bilo koji drugi alat. Cilj tehnologije je automatizacija i to je tako 300 godina unazad, automatizuju se procesi i to je isto sa veštačkom inteligencijom. Slučaj u „Bildu“, prvo će nestati delatnosti ili ljudi koji obavljaju najprostije delatnosti, poput istraživanja za koje vam trebaju sati, a veštačka inteligencija će to moći da uradi za par sekundi. Opasnost je u tome što će se pojaviti ljudi na tržištu rada, koji su obavljali neke prostije poslove, a počeće da obavljaju neke više specijalizovane poslove za koje nemaju iskustva. Biće mnogo veća konkurencija za poslove na kojima morate da budete stručnjak i da se prekvalifikujete – rekao je Ilić.
Foto: printscreen k1
I pisac je izneo svoj stav o veštačkoj inteligenciji
Ilić je dodaje da su se već pojavile knjige koje su napisane pomoću ChatGBT-a.
- Već sad mogu da se nađu knjige, koje su produkt ChatGBT-a. To se sve uradi u roku od jednog popodneva. Poslednje što sam video je da ljudi pišu knjige pomoću programa iz popularne psihologije. Ta knjiga nastane za nekoliko sati, prodaje se online i vi ne možete da znate da to nije napisao čovek. Ovo treba shvatiti kao alat, koji mnogo dobro imitira ljudsko ponašanje – zaključio je pisac Aleksandar Ilić u emisiji "Uranak" na televiziji K1.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Neretko se može čuti kako mladi ljudi mahom sve manje žele da se bave teškim fizičkim poslovima i kako upravo ta uslužna zanimanja postaju deficitarna. Građani ponekad mesecima traže radnike koji bi im pokosili travu, sneli ili uneli nameštaj, porušili stari objekat.
Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da je sudski proces protiv bivših lidera terorističke OVK u Specijalnom sudu u Hagu "farsa i teška nepravda, ne samo prema pojedincima već prema celom narodu Kosovu".
Prof. dr Vojislav Šešelj istakao je kako je siguran da u vezi sa slučajem "Generalštab" postoji ozbiljna zavera i da je neophodno da predsednik Srbije Aleksandar Vučić angažuje tim stručnjaka i podnese prijave.
Pukovnik Veselin Šljivančanin govorio je o svom učešću u ratu, geopolitičkoj situaciji u svetu, ali i o tome da li mu je bilo teže na ratištu ili Haškom tribunalu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostio je na večeri lidera Slovačke Republike Petera Pelegrinija koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj poseti Srbiji.
Jevto Jevtić, navodni vođa navijača "Taurunum bojs" iz Zemuna, koji je brutalno napadnut u sačekuši u petak oko 23 časa, kada je na njegovo vozilo ispaljen rafal metaka, od ranije je dobro poznat policiji.
Državljanin Srbije uhapšen je u okolini Bolonje zbog ilegalnog uzgajanja i prodaje čak 200 štenaca rase maltipu, mešanaca maltezera i pudlice, koje je prodavao po ceni od 800 evra po štenetu.
Na društvenim mrežama danas se pojavio snimak na kojem se vide ruski tenkovi koji u borbenim dejstvima u Ukrajini koriste dodatni oklop napravljen od transportnih kontejnera.
Izraelski ministar nacionalne bezbednosti Itamar Ben-Gvir izneo je novi radikalni predlog, navodeći da bi palestinski zatvorenici trebalo da budu smešteni u objektima okruženim - krokodilima.
Dokumenti otkrivaju da je FBI 1996. godine primio prijavu Marije Farmer, slikarke koja je radila za Džefrija Epstina, da je on ukrao gole fotografije njenih sestara i tražio slike devojčica pored bazena, ali da tada nije preduzeo značajne mere.
Dok hiljade turista i dalje posećuju Rovaniemi u potrazi za Deda Mrazom i vožnjama sa irvasima, finski grad u Laponiji postaje sve važnija lokacija za međunarodne vojne aktivnosti.
Ruski predsednik Vladimir Putin koristio je veze sa saudijskim prestolonaslednikom Mohamedom bin Salmanom kako bi Stiva Vitkofa odredio za svog preferiranog sagovornika iz Trampove administracije, objavio je Vol Strit Žurnal.
Još jedan video napravljen veštačkom inteligencijom na kome su prikazani setovi i glumci iz najpoznatijih domaćih filmova i serija postao je viralan na društvenim mrežama.
Holivud je u šoku nakon što su Rob Reiner i njegova supruga Mišel Singer Rajner brutalno ubijeni, a za zločin joptužen njihov sin Nik kome je dijagnostifikovana šizofrenija.
Tokom snimanja čuvene uvodne scene filma "Vrisak" glumica Dru Barimor je, ni ne znajući, pozvala 911, a policija ozbiljno poverovala da se odvija stvarni zločin.
Novo istraživanje otkriva da su najpoželjniji elementi u intimnim odnosima reči ohrabrenja, konkretno "sviđa mi se to", koje 76% ispitanika smatra najuzbudljivijima.
Na fan-stranici Svetlane Cece Ražnatović podeljen je snimak njenog gostovanja sa suprugom Željkom Ražnatovićem, koji je ostavio utisak na njihovu ćerku Anastasiju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar