ČIJI POSLOVI ĆE U BUDUĆNOSTI BITI SIGURNI?! NAŠI NE! Veštačka inteligencija preti da nas zameni! I sve se dešava previše brzo - stručnjaci pesimistični
Podeli vest
Najprodavaniji dnevni list u Evropi, tabloid "Bild" iz Nemačke, razmišlja da urednike, zamenike urednika, radnike za proizvodnju štampe, lektore i urednike fotografija, zameni veštačkom inteligencijom, čime bi uštedeli na godišnjem nivou 100 miliona evra.
Kompanija planira da potpuno reorganizuje novinsko poslovanje, tako da se pretpostavlja da će na stotine ljudi ostati bez posla. U emisiji "Uranak" na televiziji K1, programer Slaviša Avramović, pisac Aleksandar Ilić i socijalni psiholog Ljubiša Bojić, objašnjavaju koje poslove veštačka inteligencija može da zameni i čiji poslovi će biti sigurni u narednoj deceniji?
Neretko se može čuti kako mladi ljudi mahom sve manje žele da se bave teškim fizičkim poslovima i kako upravo ta uslužna zanimanja postaju deficitarna. Građani ponekad mesecima traže radnike koji bi im pokosili travu, sneli ili uneli nameštaj, porušili stari objekat.
20.06.2023
16:05
- Previše brzo se dešavaju napreci u modernim tehnologijama, svaki dan se uvodi nešto novo i regulativa ne može da stigne. Potrebno je mnogo vremena i kompromisa da se ona napravi, i upravo je u tome problem, jer se prave kompromisi između interesa kompanija i interesa društva. Potrebno je praviti regulativu dok se stvari dešavaju, dok se neka nova tehnologija pravi i ulaže veliki novac u nju, potrebno je raditi unapred agilno na kreiraju regulative, koja je u interesu građana, a ne kompanije – kaže Ljubiša Bojić i dodaje:
Foto: printscreen k1
Socijalni psiholog o veštačkoj inteligenciji
- Velike tehnološke kompanije žele da podignu vrednost svojih deonica tako što govore o tome da je veštačka inteligencija veoma moćna i da će napraviti veliku razliku. Međutim, ja mislim da postoje stvarne opasnosti i da je u budućnosti potrebno usmeriti veštačku inteligenciju da pomogne ljudima, a ne da služi nekom drugom interesu. Nažalost, ekonomija kod nas je takva, da će kompanije neminovno želeti da smanje broj zaposlenih i onda će dolaziti do problema i univerzalnog bazičnog dohotka. Ukoliko stvarno veštačka inteligencija nastavi da bude sofisticirana u kreiranju i uređivanju sadržaja, može da radi bolje od ljudi.
Ljubiša Bojić kaže, da je jako teško odrediti granicu između korisne upotrebe i zloupotrebe veštačke inteligencije
- Veoma je teško to uraditi i ovaj predlog EU da se detektuju sadržaji koje je kreirala veštačka inteligencija je nemoguće realizovati, jer su oni jako uverljivi, kao da ih je čovek kreirao. Mi imamo situaciju da se sada na velikim medijskim portalima, kao što je „Bild“, primenjuju algoritmi slični onima na društvenim mrežama, a to je izbor sadržaja za nas. Time će „Bild“ uštedeti, ali dobiće i bolje preporuke za svoje korisnike, tako što će oni dobiti individualizovan sadržaj za njih. Kompanija će na taj način ekonomski biti bolja, ali će neki ljudi ostati bez posla. Sa druge strane, novinari će morati što više tekstova da napišu, zato što je to sada mnogo lakše. To jako komplikuje stvari za medije, iako ih ima dosta komercijalnih, koji izumiru, jer se takmiče sa društvenim mrežama, zbog objavljivanja impulsivnih sadržaja. Teško je biti pozitivan u ovim trenucima za novinarstvo – dodao je.
Programer Slaviša Avramović smatra, da nisu su svi ljudi zamenljivi i da veštačka inteligencija treba da pomogne, a ne da zameni ljudske resurse
- Nisu svi ljudi zamenljivi, ali pokušaj da svako bude zamenljiv postoji. Ja sam iznenađen onim što se dešava u "Bildu", jer su editori brana nekih informacija, koji moderiraju takav sadržaj. Ukoliko razvijamo karakteristike poput znanja, integriteta i ličnog pečata, formiramo ukus onome što je svojstveno i što mi već znamo, a to će biti teško i za veštačku inteligenciju. Treba da se bavimo nama i veštine koje trebamo da razvijamo, da ne bi bili zamenljivi. Mislim da su te veštine u domenu kreativnosti, integriteta, ali sa druge strane mi se čini, da cela ta ideja, bilo koja vrsta te isključivosti, nije dobra. Najjača kombinacija je čovek plus tehnologija. Zrela budućnost bi trebala da bude, da na kraju izbor bude naš. Ti alati neka pomognu editorima "Bilda" da proces bude efikasniji. Ukoliko oni zaista postanu profitabilni i uštede sto miliona evra, onda će početi svi da primenjuju ovu vrstu tehnologije, ali mislim da neće, jer je pitanje da li ćemo mi želeti da konzumiramo sadržaj, koji je pravio neko ko nije čovek – ispričao je sagovornik u emisiji.
Foto: printscreen k1
Programer Avramović smatra da je veštačka inteligencija tu kao potpora, a ne zamena za čoveka
On je dodao da svakodnevno koristi ChatGBT.
- Što se tiče posla programera, ona jako dobro tumači kod, kodira brže od mene. Tehnologija sama po sebi nije ni dobra, a ni loša. Ključ je u tome kako je koristimo. U robotici, ukoliko koristiš da napraviš svoje ideje i napraviš nešto što si ti kreirao, ti si na dobroj strani tehnologije, ali ako pasivno konzumiraš informacije, nisi na dobroj strani. Nije stvar toliko crna, iako se i ja plašim svega. Na nama je da cenimo autorstvo i nešto što je ljudski sentiment. Možda ovoliki uticaj tehnologije u nama probudi maštu i neke stvari za koje mislim da ne može veštačka inteligencija – priča Avramović.
Aleksandar Ilić ističe, da postoji opasnost da će pomoću veštačke inteligencije specijalizovane poslove obavljati ljudi koji nemaju iskustva
- Ja nemam tako fatalistički pogled prema veštačkoj inteligenciji danas i ne mislim da će nas sve zameniti. U suštini to treba shvatiti kao bilo koji drugi alat. Cilj tehnologije je automatizacija i to je tako 300 godina unazad, automatizuju se procesi i to je isto sa veštačkom inteligencijom. Slučaj u „Bildu“, prvo će nestati delatnosti ili ljudi koji obavljaju najprostije delatnosti, poput istraživanja za koje vam trebaju sati, a veštačka inteligencija će to moći da uradi za par sekundi. Opasnost je u tome što će se pojaviti ljudi na tržištu rada, koji su obavljali neke prostije poslove, a počeće da obavljaju neke više specijalizovane poslove za koje nemaju iskustva. Biće mnogo veća konkurencija za poslove na kojima morate da budete stručnjak i da se prekvalifikujete – rekao je Ilić.
Foto: printscreen k1
I pisac je izneo svoj stav o veštačkoj inteligenciji
Ilić je dodaje da su se već pojavile knjige koje su napisane pomoću ChatGBT-a.
- Već sad mogu da se nađu knjige, koje su produkt ChatGBT-a. To se sve uradi u roku od jednog popodneva. Poslednje što sam video je da ljudi pišu knjige pomoću programa iz popularne psihologije. Ta knjiga nastane za nekoliko sati, prodaje se online i vi ne možete da znate da to nije napisao čovek. Ovo treba shvatiti kao alat, koji mnogo dobro imitira ljudsko ponašanje – zaključio je pisac Aleksandar Ilić u emisiji "Uranak" na televiziji K1.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Neretko se može čuti kako mladi ljudi mahom sve manje žele da se bave teškim fizičkim poslovima i kako upravo ta uslužna zanimanja postaju deficitarna. Građani ponekad mesecima traže radnike koji bi im pokosili travu, sneli ili uneli nameštaj, porušili stari objekat.
Tajkunska novinarka Žaklina Tatalović morala bi da dobije otkaz na televiziji N1 nakon što je otkriveno da je godinama lagala da joj je poznati srpski akademik i arhitekta Nikola Hajdin deda.
Sjedinjene Američke Države danas ujutru počinju operaciju pratnje brodova kroz Ormuski moreuz, što je dan ranije najavio američki predsednik Donald Tramp.
Naim Leo Beširi, poznati lobista premijera privremenih institucija u Prištini Aljbina Kurtija i ideolog srpske opozicije, govorio je o "Oluji" tokom svog gostovanja i praktično optužio Srbe da su odgovorni za to što su proterani.
U jučerašnjoj emisiji "Utisak nedelje" na tajkunskoj televiziji Nova S, došlo je do neočekivanog obrta kada su gosti iz redova opozicionih blokadera izneli tvrdnje koje bacaju novo svetlo na pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Visoki savet tužilaštva (VST) doneo je na današnjoj sednici važnu odluku - tužiteljka Gordana Janićijević ponovo je upućena kao tužilac za vezu pri Evrodžastu.
Politički analitičar Uroš Piper na račun tajkuna Dragana Đilasa, postavljajući pitanje koje je, kako kaže, otvorilo ozbiljnu dilemu u javnosti - šta je Đilas zapravo priznao svojim poslednjim izjavama?
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako se za izbore sprema političar blokader Miroslav Aleksić, sa kime se druži pretendent na studentsku listu, profesor Milo Lompar, kakav je javni debakl doživela Đilasova uzdanica Marinika Tepić, na koji način se opušta lažni poliglota, opozicionar Đorđe Stanković, gde se šeta advokat blokader Rodoljub Šabić… i još mnogo toga!
Tačno tri godine je prošlo od stravičnog masovnog ubistva u Malom Orašju i Duboni, kada je krvnik Uroš Blažić ubio devetoro mladih i ranio 12 osoba. Danas porodice žrtava obeležavaju pomen najmilijima na mestima stadanja.
Krvnik iz Dubone i Malog Orašja, Uroš Blažić, sa 40 godina biće na slobodi, a protiv toga se kao društvo moramo boriti pre svega izmenom zakona, saglasni su stručnjaci za Informer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu pokrenulo je istragu protiv četiri osobe zbog sumnje da je izvršeno više krivičnih dela, među kojima su zloupotreba službenog položaja, trgovina uticajem, zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom, poreska utaja i pranje novca.
Putnici na luksuznom kruzeru "MV Hondijus" proživljavaju pravu dramu na otvorenom moru kod Zelenortskih Ostrva u Africi. Nakon što je potvrđeno da je troje ljudi preminulo od posledica zaraze hantavirusom, lokalne vlasti su zabranile iskrcavanje, ostavljajući stotine ljudi u neizvesnosti.
Armando Mema, član partije "Finski savez slobode", upozorio je javnost da bi korišćenje finskog vazdušnog prostora od strane Ukrajine moglo izazvati direktan odgovor Rusije.
Glumica Kameron Dijaz (53) dobila je treće dete sa suprugom, muzičarem Bendžijem Madenom, čime je njihova porodica postala bogatija za još jednog člana.
Aleksandra Dadario je glumica koja se, prema analizi filmskih ocena, najčešće pojavljuje u najužasnijim filmovima, što je svrstava na sam vrh ove neslavne liste.
Serije poput "Urgentnog centra", "Igre sudbine" i "Istine i laži" nastale su po uzoru na strane hit serije koje su bile veoma gledane u svojim zemljama.
Zbog simptoma koji mogu da budu blagi, ljudi ponekad godinama žive sa ovim poremećajem i nose se sa pojačanom nervozom, umorom i drugim simptomima, a da ni ne znaju da imaju insulinsku rezistenciju.
Salčići su starinski kolači koji nas vraćaju u detinjstvo. Hrskavi spolja, punjeni pekmezom koja se topi u ustima, spajaju jednostavnost sastojaka sa bogatstvom ukusa.
Baba Vanga proročica iz Bugarske, poznata je po svojim predviđanjima ali i praktičnim savetima za privlačenje prosperiteta i finansijskog blagostanja u dom.
Reper Mihajlo Veruović Vojaž priznao je da prati šta radi njegova bivša devojka i koleginica Anđela Ignjatović Breskvica, ali je istakao da mu smetaju pitanja o njoj.
Ljubavna priča kompozitora Aleksandra Milića Milija i njegove 10 godina mlađe supruge Nine počela je 2004. godine dok je ona bila u vezi sa drugim muškarcem.
Zadrugarka Sofija Janićijević otvorila je dušu o odnosu sa sedamdesetogodišnjim Danetom, te je priznala da joj je žao što se igrala sa njegovim emocijama.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar