ŠTA SU I KAKO POSLUJU DOBROVOLJNI PENZIONI FONDOVI U SRBIJI!? Malo nas je skroz upućeno
Podeli vest
Kada su dobrovoljni penzioni fondovi počeli sa radom, verovalo se da će državni sistem biti značajno rasterećen, a akumulirana štednja mnogima omogućiti bezbrižnu starost. Međutim, od tog entuzijazma nije se daleko odmaklo...
Prikupljena sredstva uglavnom se ulažu u državne obveznice, što ne obezbeđuje stimulativan prinos, koji je dodatno umanjen visokim naknadama za upravljanje imovinom fondova. A ta imovina, relativno skromna, prvi put je 2022. zabeležila pad, dok su prinosi "u crvenom“ već treću godinu zaredom, što se nastavilo, istina sporije, i u prvom kvartalu 2023. Tek oko deset odsto zaposlenih odlučuje se za ugovor, ali je samo trećina njih aktivna.
Direktorka Beogradskog sajma Danka Selić izjavila je danas da će organizacija Međunarodne specijalizovane izložbe Ekspo 2027. mnogo značiti za privredni rast Srbije, jer će doneti nove investicije i radna mesta.
24.06.2023
14:27
Podrška preko olakšica
Kada već nije reformisan državni penzioni sistem, niti je uveden takozvani drugi stub kojim se poslodavac obavezuje da deo doprinosa za svoje zaposlene uplaćuje i u namenski privatni fond, očekivalo se da će mnogo značajniju ulogu na tržištu zauzeti bar treći stub sistema, dobrovoljni penzioni fondovi. Država je ideju podržala velikim poreskim olakšicama, nepristupačnim za banke i osiguravajuće kuće, iako i one imaju proizvode koji su po suštini vrlo slični modelima ovih fondova.
I pored toga, penzioni fondovi se sporo probijaju do korisnika i od 2006. kada su počeli da posluju u Srbiji, tek je na kraju prošle godine broj članova (215.500) obuhvatio deset odsto zaposlenih, ali je broj aktivnih, znači onih koji imaju bar jednu uplatu godišnje, tek nešto veći od trećine korisnika ili oko tri odsto od ukupnog broja zaposlenih.
U Narodnoj banci Srbije za magazin Biznis i finansije (B&F) ističu da iz godine u godinu fondovi imaju sve veći broj članova, te je na kraju 2021. bilo 4.770 aktivnih korisnika više nego na kraju 2020. godine, tokom 2022. broj ugovora je povećan za 2.312 korisnika, a na kraju prvog kvartala ove godine bilo je čak 18.097 aktivnih korisnika više nego na kraju istog perioda lane. Najveći broj uplata obavlja se preko poslodavaca koji uplaćuju sredstva u fond za svoje zaposlene, ali primetan je i rast individualnih uplata doprinosa, što je veliki potencijal za dalji rast broja članova penzijskih fondova, kažu u NBS.
Ukazuju i da je od osnivanja prvih fondova njihova ukupna neto imovina kontinuirano rasla, ali da je na kraju 2022. prvi put zabeležen pad.
- Neto imovina na kraju 2022. iznosila je 48,2 milijardi dinara, što je za 1,7 odsto manje nego na kraju 2021. Promena vrednosti neto imovine fondova zavisi od uplata članova, naplaćenih naknada, isplaćenih akumuliranih sredstava i prinosa od ulaganja. Do smanjenja vrednosti neto imovine fondova u 2022. došlo je usled negativnog prinosa od investiranja, koji je zabeležen prvi put, kao i privremenog rasta isplata, što je posledica negativnih okolnosti na globalnom finansijskom tržištu. Sa aspekta strukture ulaganja imovine fonda, na prinos utiču: prinos na državne dužničke instrumente u koje se ulaže najveći deo imovine fondova, promena vrednosti akcija, visine kamatnih stopa, promene kursa valuta i slično - naglašavaju u centralnoj banci.
Uporedni podaci
Dodaju da su dobrovoljni penzijski fondovi institucije kolektivnog investiranja sa dugoročnim horizontom ulaganja, "pa treba imati u vidu da je reč o jednokratnom i trenutnom poremećaju na tržištu. Dokaz za to je što se u prvom tromesečju ove godine beleži rast neto imovine na godišnjem nivou od 1,7 odsto, te da ova imovina na 31. mart 2023. godine iznosi 49,68 milijardi dinara”, odnosno oko 423,5 miliona evra.
Poređenja radi, osiguravajuća društva u kategoriji životnog osiguranja, što je sličan oblik akumulirane štednje kao i u penzionim fondovima, na kraju prvog tromesečja ove godine raspolagala su sa više od milijardu evra. Takođe, štednja u bankama u koju su uključeni i modeli slične funkcije kao u fondovima, na kraju prvog tromesečja iznosila je 14,7 milijardi evra i posledica je kontinuiranog rasta, iako smo u prethodne tri godine bili izloženi pandemijskoj, energetskoj i krizi izazvanoj ratom u Ukrajini, sa zajedničkom karakteristikom da su na globalnom nivou izazvali neizvesnost.
Nešto drugačija slika dobija se kod sagledavanja prinosa ostvarenog iz ulaganja, uglavnom u državne obveznice. U NBS podsećaju da je za praćenje rezultata "relevantno kretanje FONDex, indeksa koji predstavlja jedinstveni pokazatelj trenda kretanja sistema dobrovoljnih penzijskih fondova”, ali skreću pažnju da podaci o istoriji vrednosti indeksa ne predstavljaju garanciju budućih rezultata tog dugoročnog ulaganja, koji mogu biti viši ili niži.
- Na kraju 2021. godišnji prinos FONDex-a iznosio je 1,3 odsto, dok je njegov prinos od početka poslovanja bio 7,8 procenta. Na kraju 2022. godine godišnji prinos FONDex-a je bio -2,2 odsto, a od početka poslovanja 7,2 odsto, koliko i na kraju prvog tromesečja 2023. kada je godišnji prinos FONDex-a iznosio -0,3 procenta - ističu u NBS.
Raspored na tržištu
U Srbiji posluje sedam dobrovoljnih penzionih fondova čijom imovinom upravljaju četiri društva, zatim jedna kastodi banka, pet banaka posrednika i jedno društvo za osiguranje-posrednik. U društvima za upravljanje zaposleno su 124 ljudi. Prema visini imovine, po dva fonda se nalaze u grupi veliki i srednji i njihov udeo na tom tržištu iznosi 92 odsto. Najveći fond iz te dve kategorije ima tržišno učešće od 41 procenat. Preostala tri fonda svrstana su u male, a takav raspored konstantan je od 2015. godine.
Prinosi više nego skromni
Međutim, Fiskalni savet je početkom prošle godine, analizirajući 15 godina poslovanja dobrovoljnih penzionih fondova, naglasio da se od nominalne vrednosti prinosa mora oduzeti stopa inflacije koja kod takve vrste dugoročnog ulaganja tokom niza godina znatno obezvređuje štednju. Prema toj računici, prosečan prinos iznosio je oko tri procenta do 2019. godine, "što se može smatrati adekvatnim rezultatom, naročito imajući u vidu globalnu finansijsku krizu 2008”.
Naravno, u poslovanju fondova bilo je boljih i lošijih godina, pa je tako realna stopa prinosa u kriznoj 2008. bila u minusu za više od 15 odsto, dok je 2015. dostigla gotovo taj iznos, ali u plusu. U pandemijskoj 2020. prinos je posle dužeg vremena, ponovo u realnom minusu i to za 0,3 odsto, naredne godine je bio minus 6,1 procenat. Kako je prošle godine inflacija iznosila 15,1 odsto a minus u prinosu 2,2 procenta, realan prinos bio je -17,3 odsto što je najlošiji rezultat do sada.
Na skromne prinose koje ostvaruju sredstva uložena u penzione fondove nije bez uticaja i struktura ulaganja u kojoj dominiraju državne dužničke obveznice. One su na kraju prošle godine činile čak 76,6 odsto svih plasmana, svega 10,9 odsto uloženo je u akcije domaćih kompanija kojima se trguje na berzi, na oročenim depozitima u bankama nalazi se 9,3 odsto sredstava, dok je na kastodi računima 3,3 odsto.
Takav raspored plasiranja sredstava u kojoj je noseća uloga državnih hartija, nosi najmanji rizik ali je saobrazno tome i prinos niži, a nakon što su posle dužeg perioda počele da rastu kamate, jedan je od uzroka negativnog prinosa u fondovima. Naime, ranije kupljene obveznice sa nižom kamatom izgubile su tržišnu atraktivnost nakon emitovanja novih, sa višom stopom, pa su fondovi taj pad vrednosti morali da iskažu u svojim bilansima.
Naknade za upravljanje fondovima
Stručnjaci tvrde da bi fondovi bili uspešniji kada bi se ukinulo zakonsko ograničenje kojim se samo deset odsto sredstava može investirati u inostranstvu, gde je tržište kapitala daleko razvijenije. Fiskalni savet je ocenio da su se u sadašnjoj situaciji penzioni fondovi sveli na preprodavce državnih obveznica.
Posebna priča su naknade za upravljanje fondovima koje se isplaćuju iz imovine, a nesrazmerno su visoke i po pravilu na zakonskom maksimumu od 1,25 odsto, iako dominantna ulaganja u državne obveznice povlače najmanje operativnih troškova. Po tom osnovu je samo u prošloj godini isplaćeno gotovo 600 miliona dinara.
U međunarodnoj praksi tako visoke naknade naplaćuju društva sa diversifikovanim portfeljima i većim rizikom, namenjena mlađim populacijama gde je eventualni gubitak moguće ispraviti tokom dugogodišnjeg upravljanja. Kod fondova koji su pandan domaćim, sa sigurnim investiranjem u državne obveznice, obično visina naknade ne prelazi 0,4 odsto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktorka Beogradskog sajma Danka Selić izjavila je danas da će organizacija Međunarodne specijalizovane izložbe Ekspo 2027. mnogo značiti za privredni rast Srbije, jer će doneti nove investicije i radna mesta.
Nema dovoljno Ukrajinaca koji žive u inostranstvu dobrovoljno da prođu vojnu obuku kako bi se vratili kući i borili se za svoju zemlju, rekao je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš novinarima u petak. Samo oko 300 ljudi je pristalo da se pridruži za skoro tri meseca, rekao je ministar.
O oslobođenju Vugledara i zaplenjenim trofejima govorili su vojnici grupe trupa Vostok. Snimak napada na područje ovog grada objavilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Na listi čekanja za transplataciju organa u Srbiji je 2000 ljudi. Kako izgleda život nakon transplatacije organa, a kako dok se čeka donor? Na ovu temu u "Info jutru" govorile su Biljana Vesković, pacijentkinja na listi čekanja i Ivana Jović, iz organizacije "Donorstvo je herojstvo".
Ljudi koji idu od lekara do lekara i traže rešenje za telesne tegobe koje lekari ne mogu da prepoznaju. Ispostavlja se da je u pitanju maskirana depresija. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su psiholog Jovana Stojković, pedagog Biserka Jakovljević i Milorad Antić, Forum srednjih stručnih škola.
Ako postoji istorijski momenat kao prekretnica u istoriji jedne države, to je bio 5. oktobar. Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji. Nakon 5. oktobra okrenuta je nova stranica politike Srbije. 24 godine kasnije nameće se pitanje da li nam je trebao taj 5. oktobar! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su advokat Dragoljub Tomašević, Aleksandar Jerković iz pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" i bivši načelnik odeljenja za krvne delikte Žarko Popović.
Vanredna sednica o litijumu mogla je da se odloži da opozicija nije uložila 150 amandmana. Plan opozicije je krvoproliće i štrajkovi! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su bivši direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju Branislav Simonović i Jelena Trivan, generalni direktor M.tel-a.
Zoran Dimitrov Žuća (30), jedan od viđenijih pripadnika "voždovačkog klana" i blizak prijatelj sa pokojnim Goranom Vukovićem Majmunom, ubijen je pre 28 godina u beogradskom naselju Konjarnik. Ubistvo je izvršio jedan počinilac, koji nikada nije otkriven.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu i naložio novo suđenje četvoročlanoj kriminalnoj grupi, koja se tereti da je preprodavala psihoaktivne lekove.
Godinu dana je prošlo od ubistva Andreja Simića, kog je 5. oktobra prošle godine pretukao, a potom i ubio školski drug. Telo mališana pronađeno je tokom prepodneva u improvizovanoj teretani u potkrovlju kuće.
Rezultati najbolje leče krizu, mogu da budem zadovoljan, ali ovo je proces. Ova ekipa može mnogo bolje i imamo vremena da radimo, smatra strateg Partizana.
Izraelska vojska se priprema za vojni odgovor velikih razmera protiv Irana nakon što je Teheran pokrenuo masivan raketni napad ranije ove nedelje kao odgovor na ubistva lidera Hezbolaha i Hamasa, prenosi Anadolu.
Ruska vojska je uspela da oslobodi Ugledar i razbije ukrajinsku odbranu zahvaljujući bočnim manevrima koji se izvode da bi se došlo do pozadine ili boka neprijatelja, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Švedska klimatska aktivistkinja i lažna ekološkinja Greta Tunberg privedena je danas popodne u Briselu nakon što su ona i grupa drugih demonstranata blokirale raskrsnicu.
Bivši američki predsednik i republikanski predsednički kandidat Donald Tramp, održao je još jedan predizborni skup u američkoj državi Severnoj Karolini.
U prepunoj sali Kolarčeve zadužbine u Beogradu, sinoć je predstavljena knjiga "Srbi na Kosovu i Metohiji u 20. i 21. veku" autora prof. Dragoslava Ćetkovića u izdanju Obeležja plus i Fondacije Braća Karić a u prisustvu Njegovog Preosveštenstva Episkopa novobrdskog g. Ilariona, vikara Patrijarha srpskog g. Porfirija, mnogobrojnih uglednih zvanica, predstavnika srpskih kulturnih i javnih institucija, predstavnika medija i znamenitih građana Kosova i Metohije.
Advokat Toni Bazbi, koji planira da pokrene tužbu protiv uhapšenog Šona Didija Kombsa u ime 120 žrtava seksualnog zlostavljanja, tvrdi da je telefonska linija koju je uspostavio ranije ove nedelja bila preplavljena s neverovatnih 12 hiljada poziva za otprilike 24 sata.
Oktobar je pravo vreme za otkrivanje evropskih gradova u jesenjem duhu, sa manje gužvi i prijatnom klimom. Donosimo tri destinacije koje pružaju nezaboravno iskustvo ovog meseca.
Nova studija je otkrila da mnogi proizvodi od tamne čokolade koji se trenutno nalaze na američkom tržištu sadrže zabrinjavajuće nivoe toksičnih teških metala.
Na ovogodišnjem Sajmu automobila koji se održaava do 6. oktobra, u sporskoj Hali “Čair” kao i ispred nje, uveliko se prodaju automobili a prodat je jedan od najskupljih modela..
Jedna od najvažnijih pravoslavnih monaških zajadnica, posle Svete Gore, su Meteori, ali je srpskoj javnosti malo poznato da je najveći manastir, Velike Meteore, podigao jedan Nemanjić.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.