Humanost na delu! Država omogućila lečenje deteta u inostranstvu – majka se javno zahvalila predsedniku Vučiću (FOTO)
Podeli vest
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, zajedno sa najvišim državnim rukovodstvom, učinio je za lečenje dece u Srbiji više nego što su sve prethodne blokaderske vlasti pre 2012. godine mogle čak i da zamisle.
Prvi ovogodišnji izveštaj o gripu Instututa za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" ukazuje da je aktivnost virusa i dalje iznad epidemijskog praga, iako je trend opadajući u odnosu na prethodni izveštaj.
Ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević prisustvovala je Globalom forumu o podršci roditeljima i starateljima u Madridu, gde je najavila nove Strategije demografskog razvoja i Strategije za zaštitu dece od nasilja, kao i rad na novom Porodičnom zakonu.
- Sama podrška je pre svega važna. Kada razmislim, sve ove godine unazad, koje su iza nas i samo to lečenje, finansije, odlazak u inostranstvo i lečenje u Srbiji jeste jako važno, ali negde je takođe važna i ta podrška, da znamo da nismo sami. Da imamo podršku pre svega i predsednika Vučića, njegovog tima, svih ljudi, ministarstava i negde su oni svima nama na neko način i pristupačni i to je jednostavno od velikog značaja. Država brine o svom narodu i mogućnost lečenja u inostranstvu nam je trenutna vlast i stvorila - rekla je Mina.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ona je čitaocima malo približila šta je to Stardž-Verbergov sindrom i sa čime se sve borila, kao i sa čime se i dalje bori tokom lečenja svog sina.
- Stardž-Verbergov sindrom su, ukratko rečeno, anomalije krvnih sudova na mozgu. To je retka bolest, javlja se kod 1 od 50.000 rođenih. Tu bolest nije moguće izlečiti, to su mnogobrojni dobroćudni tumori nervnih tkivnih završetaka. Dakle, sama bolest kao bolest ne može da se leči, ne postoji lek za tu bolest. preko 35 godina, jedan naučno-istraživački centar istražuje tu bolest i radi na pronalaženjeu leka, ali još uvek nema rezultata vezano za to - navela je Mina, pa dodala:
- Pored same te dijagnoze, ta bolest donosi i mnoge druge probleme. Pre svega, težak oblik epilepsije koji ne može da se kontroliše lekovima, tu su i drugi neurološki problemi, tj. problemi sa vidom, sa govorom, postoji mogućnost i razvojnog kašljanja i sve su to negde bile prognoze za Luku do njegove treće godine, pošto je on u prve tri godine imao, odnosno, imali smo katastrofalan život, sve nam se svodilo na te napade kojih je bilo po 15-20 dnevno, nekad i te terapije koje je dobijao ovde i koje su često bile menjane jer nisu mogle da mu pomognu, tada smo iscrpeli sve mogućnosti lečenja ovde i dobili smo predlog od doktora da nas pošalju u inostranu kliniku gde će se taj problem rešiti operacijom. Kada je Luka operisan 2020. godine u januaru, njemu je tada odstranjeno 75 posto moždanog tkiva koji je pravio problem, al nije odstranjeno sve pošto nije bilo moguće. Da je to urađeno, došlo bi do nekih komplikacija, ali nakon te operacije on i dalje ima tu bolest, i dalje boluje od toga, ali su ti njegovi problemi koji su izazvani samom tom bolešću stavljeni pod kontrolu. Znači tom operacijom je odstranjen veći deo problema, a nakon toga terapije koje i dan danas pije mu tu bolest drže pod kontrolom.
Mama-ratnica je pomenula da je u komunikaciji i sa drugim porodicama koje biju istu ili sličnu bitku kao ona.
- Vrlo sam često u komunikaciji sa drgim porodicama koji imaju obolelog od Stardž-Verberg sindroma i zaista svi su različiti, povezuje ih ista stvar, odnosno dijagnoza, neki su u jako lošem stanju, neki u relativno dobrom stanju, neki su pod kontrolom, odnosno bolest je pod kontrolom, ali generalno nema leka. Danas se susrećemo sa raznim pritiscima, kada govorimo o tome koliko se ulaže i koji lekovi su dostupni, na koji način se leči. Ne mogu ja da tražim i da insistiram bilo kakav novac za bilo kakvo lečenje, kada konkretan lek za njegovu bolest ne postoji. Kada se lek bide pojavio, onda ćemo raditi na tome, naravno kao i ceo svet, da svaka država donese taj lek u svoju zemlju - izjavila je.
Mina nam je rekla i kakav je život sa detetom koje ima retku bolest.
- Vrlo često većina roditelja ne zna kako zapravo izgleda briga o bolesnom detetu. Mi ovde ne pričamo o običnim prehladama, virusima, jakim upalama, visokim temperaturama, nego kada znate da retka bolest pogađa jednu od 2.000 ljudi i onda kada si tamo i slišamo o svemu tome, to je sve negde statistika, šta je retko, šta je retka bolest, šta je teška bolest, ali opet iz ugla roditelja je to potpuno drugačije. Retka bolest je za nas kada smo provodili rođendane, Božiće, sve značajne datume u našoj kalendarskoj godini na bolničkom lečenju u bolnici, ali je negde i bitno da pre svega mi kao roditelji budemo svesni problema, da prihvatimo izazov i da budemo najpre podrška svom detetu, jer smatram da mi roditelji dokle god smo pozitivni i dokle god prihvatamo te činjenice i te situacije i borimo se sa tim i ne odustajemo, onda i deca uz nas tako pozitivno i rastu - navela je ona.
Mina Mijailović je opisala kako je izgledao njihov put od kad su saznali za Lukinu dijagnozu, do današnjeg dana.
- Evo mi smo juče obeležili šest godina nakon operacije, i ja sam na svom instagram profilu objavila video sa fotografijama kako je to sve teklo i gde nikada nisam predstavila svom detetu da ti njegovi ožiljci i taj njegov problem predstavlja tugu i bol, nego snagu i hraborst i svaki naš odlazak u te ustanove i inostrane bolnice nama predstavlja jednu avanturu, a ne neku tugu i bol. Tako da jako je bitno kako roditelj pristupa problemu, ali suočavanje sa samom dijagnozom je jako teško. Pre sedam godina kada sam se suočila sa tim i kada sam na pretraživaču ukucala tu dijagnozu, našla sam samo dve rečenice o samoj bolesti. Onda, kada je Luki urađena tačna ta dijagnostika i kada su ustanovili, bilo je jako teško i imala sam dve opcije, ili da sedim i da plačem, ili da ustanem i da se borim. Izabrala sam ovo drugo - rekla je ona, pa dodala:
- Što se tiče same operacije, pre svega, tokom prve tri godine njegovog života, kao što sam već rekla, bila je katastofa, a i sama ta operacija i tih 10 sati, ako ne i više, koliko je proveo na operacionom stolu, a kasnije su bile i neke komplikacije koje smo isto preživeli nekako. Posle te prve operacije, Lukino stanje se jako zakomplikovalo i bilo je u planu da se radi druga operacija koja je bila znatno teža i nepovoljna za njega, ne bi bio sposoban u levoj polovini tela, to je bilo zagarantovano nakon te druge operacije. Međutim, lekari su to pokušavali da izbegnu, ali njegovi napadi su se i dalje ponavljali i nekako za svaku sledeću kontrolu kada smo odlazili, uvek je bila u opticaju da druga operacija koja nas je na neki način plašila. On se od deteta kojem su pisane jako loše prognoze, on je sad dete koje je pre nekoliko dana napunilo devet godina, koje priča dva jezika, aktivan je kao spajdermen, neverovatnu snagu i energiju ima, jako je inteligentan, nije pto je moje dete, ali prosto tako je. To kažu i siholozi, tako kažu i svi drugi stručnjaci, da je potpuno neverovatno da je on prosto takav i da smo konačno dočekali da lekari više ne razmatraju tu drugu operaciju, to je za nas bio jedan veliki uspeh. Sve nas to motiviše da nastavimo dalje da se borimo i da ne posustajemo i da znamo da imamo podršku u svakom trenutku, što od svog okruženja, lokalne samouprave, do samog državnog vrha.
Mina je govorila i o tome kako je lečenje izgledalo pre pomoći države i nakon pomoći.
- Naš odlazak na lečenje u inostranstvo je u početku bio samostalan, nakon čega nam je naš doktor rekao da nema potrebe da na takav način idemo zato što, na žalost i na sreću, ispunjava te uslove za odlazak u inostranstvo. Nakon svih ovih godina uspeha i javnog pričanja o tim stvarima koje država stvarno radi za našu decu svu, a podršku od predsednika sam svakako dobila i ne samo ja, nego i svaka majka, svaka porodica koja se bori. Konkretno, ovo su stvari koje država zapravo radi još odavno, od 2012. godine čini mi se je to krenulo. Od osmoro koji su bili poslati u inostranstvo, sada već imamo, čini mi se, preko 1.130 osoba koje se leče u inostranstvu. Tako da, podrška samog predsednika je ta od pre 12 godina, od kako su te promene krenule, da je na vrhu agende su retke bolesti dece koja se leče. Tako da ne možemo da kažemo da država ne leči decu, država i te kako leči decu, samo što određene dijagnoze koje su iscrpele mogućnosti lečenja u Srbiji, odlaze u inostranstvo - izjavila je.
Mina je posavetovala i druge roditelje da javno govore o svom problemu i da nema mesta sramoti.
- Retko ko želi da govori o svom probelemu javno, ali ja sam negde od samog starta govorila da što više pričamo o tome, više će se znati o tome i više ćemo pomoći drugima. Ne može ni predsednik, ni ministar, ni republički fond, niti bilo ko drugi da zna naš problem ako ga ne kažemo. Tu nema mesta za sramotu, niti za stid, to je prosto naš život i naša borba i treba da bidemo ponosni na to - zaključila je ona.
Velika ulaganja za decu obolelu od retkih bolesti
Država je u poslednjih nekoliko godina izdvajala ogromne količine novca za lečenje retkih bolesti, i to kako kod dece, tako i kod odraslih, tako da je taj rast od 2012. godine veći za čak 90 puta. Naime, dok je pre 13 godina ta brojka bila 130 miliona, u 2026. je dostigla neverovatnih 10 milijardi i 200 miliona dinara.
Kada su u pitanju retke bolesti, i kod dece i kod odraslih, pre 2012. godine lečeno je, verovali ili ne, 0 pacijenata i to danas niko od blokadera ne spominje. U 2012. je ta brojka porasla na 8, a danas iznosi 930. Osim toga, postoji tendencija njenog daljeg rasta.
Foto: informer.rs
A koliko je predsednik Srbije uradio za lečenje dece u inostranstvu, najbolje pokazuje naredni grafikon. Od 2013. do 2025. godine 5.873 deteta, naspram 440 dece u periodu od 2008. do 2012. Rast veći od 13 puta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prvi ovogodišnji izveštaj o gripu Instututa za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" ukazuje da je aktivnost virusa i dalje iznad epidemijskog praga, iako je trend opadajući u odnosu na prethodni izveštaj.
Top otkriće Gledalačko obaveštajne službe Informera (GOSI) o studentu Vanji Berić, prvom na blokaderskoj listi "Kladovo ima nas - vreme je za promene", našlo se na udaru cenzorskih makaza blokadera kojima su puna usta slobode govora.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Banka Engleske sprovodi veliki program dobrovoljnih odlazaka, pri čemu će više od 400 zaposlenih napustiti posao, a mnogi od njih očekuju značajne otpremnine, uključujući i najviše rukovodioce.
Predsedniku i osnivaču kompanije "AutoČačak", Milenku Kostiću, uručena je "Laurin & Klement" nagrada za životno delo, prestižno priznanje koje kompanija Škoda Auto dodeljuje svojim najuspešnijim saradnicima.
Tokom večernjih sati na području Zlatiborskog okruga kiša je prešla u susnežicu i sneg, a saobraćaj se odvija bez problema jer su na teren odmah upućene dežurne putarske ekipe.
Nenad K. (58) čije je telo pronađeno u luksuznoj zgradi u Čačku ubijen je zbog neraščišćenih poslovnih odnosa sa osumnjičenim Milanom M. kojem je zbog toga zapalio kuću.
Petorica Srba ubijena su u Južnoafričkoj Republici u periodu od 2013. do 2019. godine. Poslednji koji je likvidiran bio je Jugoslav Smiljkić (51) iz Beograda.
Marokanac Hamza O. (33), koji je krajem juna prošle godine pretukao policajku na Autobuskoj stanici u Zagrebu, u ponedeljak je osuđen na godinu dana zatvora, uslovno na pet godina, pred Opštinskim krivičnim sudom u Zagrebu.
Dečak koji je u Ribnikaru ubio devetoro vršnjaka i radnika obezbeđenja, 25. marta trebalo bi da svedoči u sudskom postupku koji se vodi protiv njegovih roditelja. Ranije su stručnjaci analizirali njegovo ponašanje i napomenuli da je bilo preciznih znakova da će počiniti zločin.
Peruanska premijerka Denis Mirales podnela je danas ostavku, manje od mesec dana od opštih izbora koji su u toj zemlji zakazani za 12. april, saopštio je danas kabinet predsednika te zemlje Hozea Balkazara.
Rumunsko Ministarstvo nacionalne odbrane saopštilo je danas da je izdato upozorenje stanovništvu zbog drona koji je primećen blizu rumunskog vazdušnog prostora na severu zemlje, zbog kojeg su podignuta dva aviona ratnog vazduhoplovstva.
Vrhovni sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani je ubijen, potvrdili su iranski mediji koji se pozivaju na saopštenje iz njegovog kabineta.
Šefica evropske diplomatije, Kaja Kalas, odbacila je predlog belgijskog premijera Barta de Vevera za normalizaciju odnosa sa Rusijom i obnavljanje pristupa jeftinoj ruskoj energiji.
Producent filma "Žetva" kaže da je tokom snimanja ovog ostvarenja o zločinima u "Žutoj kući" trpeo velike pritiske i da se mnogima nije svidela ova tema.
Pun Mesec koji će se pojaviti u znaku Vage 25. marta 2026. godine donosi snažnu emotivnu energiju i razotkriva pitanja vezana za odnose među ljudima, a najviše će uticati na Blizance, Vage i Vodolije.
Ovogodišnja dodela Oskara u Los Anđelesu pretvorila se u pravi spektakl, ali ne samo zbog nagrada, već i zbog modnih ispada koji su mnoge ostavili bez teksta.
Kris Mejdžor, britanski stjuard sa 25 godina iskustva, otkriva zašto nošenje crnih čarapa u avionu može predstavljati problem i kako naizgled bezazlena navika ponekad dovodi do nepredviđenih situacija.
Meta je najavila da će od 8. maja 2026. godine ukinuti opciju "end-to-end" enkripcije u Instagram porukama, navodeći kao razlog to što ju je koristio mali procenat korisnika.
Ako vam se kosa brzo masti, suvi šampon je često prvo rešenje. Ipak, Zion Ko Lam tvrdi da postoji jednostavan trik koji može još bolje osvežiti koren kose, micelarna voda.
Pevačica Mia Borisavljević progovorila je o braku sa suprugom Bojanom Grujićem i otkrila kako je sve u životu neizvesno, pa da tako i oni imaju trzavice.
Pevač Marko Gačić otvoreno je progovorio o braku sa koleginicom Gogom Gačić i priznao da ju je prevario, ali i objasnio razloge koji su doveli do kraha njihove zajednice.
Pevačica Ana Nikolić ponovo je uzburkala javnost objavljivanjem privatnih dokumenata o razvodu Gorana Ratkovića Raleta i njegove prve žene Slavice na svom Instagram profilu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar