Zaduženja članica Evropske unije su previsoka, a ministri finansija još nemaju recept za njihovo smanjenje. To je jedna od tema dvodnevnog sastanka (8. i 9. novembra) nadležnih ministara država-članica evrozone.
Prema statističkoj agenciji Eurostat, dug država u evrozoni iznosio je 91,4 odsto ekonomske proizvodnje u 2022. godini. U odnosu na 2021. godinu, to je smanjenje duga od četiri procentna poena. I to jeste mnogo, ali prema analizi Evropske centralne banke (ECB) to se može pripisati jednokratnom efektu zbog ekonomskog oporavka nakon pandemije, piše DW.
U svojoj najnovijoj prognozi, ECB za ovu godinu očekuje nivo duga od 89 odsto. Sledeće godine će on verovatno blago pasti na 88,6 procenata.
Sve u svemu, nivo duga je znatno iznad maksimalne granice od 60 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP) koja je predviđena u takozvanom Paktu za stabilnost i rast EU. Pakt je posebno važan za zemlje evrozone, odnosno 20 članica EU koje imaju evro kao zajedničku valutu. Na kraju krajeva, to bi trebalo da garantuje stabilnost valute.
Pakt i njegovi strogi kriterijumi suspendovani su na četiri godine zbog pandemije i visokih cena energije kao posledica ruskog napada na Ukrajinu. Evropska komisija nije pokretala nikakve postupke prema članicama zbog prevelikog državnog duga.
Jedanaest država EU je iznad granice od 60 odsto. Najzaduženije zemlje su Grčka sa 171 odsto BDP-a i Italija sa 144 procenta. Nemačka se i dalje dobro drži sa 66 odsto. Visoko zadužene zemlje će sledeće godine morati ponovo da se uozbilje i krenu u smanjenje dugova, preporučuje Evropski fiskalni odbor, nezavisno savetodavno telo Evropske komisije.
- Trenutno imamo neviđeno visok nivo duga. Pritom sam nivo možda i nije toliki problem, ali nas zabrinjavaju izgledi da dug neće pasti bez drastičnih reformi u prezaduženim zemljama - kaže Nils Tuzen (Niels Thygesen), penzionisani profesor ekonomije iz Danske i predsednik savetodavnog tela Fiskalnog odbora.
Foto: Reuters
- Ne može se očekivati da će finansijska tržišta jednostavno prihvatiti da su nivoi duga trajno iznad 100 odsto - ocenjuje Tuzen za DW. Refinansiranje duga postaje sve skuplje za visoko zadužene zemlje zbog visokih kamatnih stopa. Sve je veći jaz između pouzdanih nemačkih i rizičnijih italijanskih državnih obveznica. Rejting-agencija Mudis već je snizila kreditni rejting Italije.
Visoke kamate koje povećavaju cenu duga sada svom silinom pogađaju ministre finansija, odnosno budžete njihovih zemalja. Nemački ministar finansija Kristijan Lindner (Christian Lindner) nedavno je najavio da će servisiranje duga ove godine da košta 40 milijardi evra. Prethodne godine iznosilo je samo četiri milijarde, a sada se udesetostručilo.
Prema Ministarstvu finansija u Rimu, Italija će sledeće godine morati da izdvoji ogromnih sto milijardi evra za refinansiranje svojih dugova.
Ekonomista Nils Tuzen poziva zemlje da već sada usvoje dugoročni plan za smanjenje duga, pre nego što problem, poput grčke krize pre devet godina, izmakne kontroli i dovede do bankrota država.
- Činjenica da sada imamo veće kamate od očekivanih trebalo bi da nas podseti da bi problem zaista trebalo da se shvati ozbiljno i da će razlike između zaduženih zemalja nastaviti da rastu, ako se ništa ne preduzme - upozorava Tuzen za DW.
Desničarska vlada Đorđe Meloni (Giorgia Meloni) u Italiji suočava se s najvećim problemima, ali nije jedina. Francuska, Španija, Portugalija, Grčka i Kipar, takođe, bi morale da konsoliduju svoje budžete, ukazali su savetnici za budžetsku politiku Evropskog fiskalnog odbora u svom godišnjem izveštaju.
A kako bi to trebalo da funkcioniše bez toga da se guši privreda ili uvode programi „ratne štednje“ – to je predmet velike debate među ministrima finansija Evropske unije.
Uprkos višemesečnim pregovorima, oni nisu uspeli da se dogovore oko koncepta. Dva tabora su međusobno nepomirljivo suprotstavljena.
Foto: Reuters
Jedna grupa, predvođena Nemačkom, zalaže se za jasne budžetske ciljeve koji bi trebalo da važe za sve zemlje i da dovedu do brzog smanjenja duga.
Druga, predvođena Francuskom i Italijom, oslanja se na pojedinačne puteve za smanjenje duga koji uzimaju u obzir specifične okolnosti u Parizu, Rimu ili Atini. I koji ne predviđaju kazne.
Nemački ministar finansija Kristijan Lindner savetuje restrukturiranje javnih budžeta s fokusom na ulaganja u modernizaciju i digitalizaciju. „To je ono što trenutno radimo u Nemačkoj – vodimo umereno restriktivnu fiskalnu politiku. To nam je potrebno i u borbi protiv inflacije, inače bi naše akcije bile u suprotnosti s merama Evropske centralne banke“, rekao je Lindner za DW, ukazujući na visoke kamatne stope ECB-a.
Visoka državna potrošnja bi, dodaje, podstakla inflaciju, koja je trenutno u padu. Manje dugova i u isto vreme više investicija – to se, kako kaže nemački ministar, može postići samo ako se postave prioriteti. „Ali, za to je potrebna hrabrost – da se ponekad kaže ono što nije moguće ostvariti.“
Francuski ministar finansija Bruno Le Mer 8Bruno Le Maire) na to gleda drugačije. On smatra da bi štednja i prebrzo smanjenje duga onemogućili državama da dišu i sprečili ulaganja u budućnost.
Italijanski ministar finansija Đankarlo Đorđeti (Giancarlo Giorgetti), ali i ekonomisti iz te zemlje, smatraju da bi određene investicije, poput onih u zelenu energiju ili odbranu, trebalo isključiti iz obračuna nacionalnog duga, odnosno odnosa duga prema BDP. „Potrošnja povezana s evropskim prioritetima služi ciljevima strateške politike i ne može se samo tako zanemariti u fiskalnim pravilima“, poručio je Đorđeti na sastanku ministara finansija EU u oktobru.
Nemačka striktno odbacuje to „zlatno“ pravilo investiranja, jer smatra da to slabi Pakt stabilnosti. A italijanski ministar finansija je pod pritiskom, jer Evropska centralna banka smanjuje svoje spasonosne kupovine obveznica italijanske vlade i od 2006. u Italiju neće više priticati novac iz programa EU za oporavak od korone.
Ukoliko se ministri finansija EU i Evropska komisija do kraja godine ne usaglase o novim pravilima o dugu, ponovo bi se primenjivao stari pakt stabilnosti sa svojim strogim ograničenjima novog duga od tri odsto BDP-a i rigidnim zahtevima za brzo smanjenje duga.
Tada bi Evropska komisija verovatno morala da pokrene postupak protiv Italije i Francuske jer će, prema nacrtima njihovih budžeta, te zemlje 2024. imati novi dug koji će biti daleko iznad četiri odsto. To zapravo niko ne želi da rizikuje, a i Nils Tuzen iz Evropskog fiskalnog odbora, takođe, ne vidi rešenje u starom paktu stabilnosti. Pakt ima jasna i stroga pravila, ali ona se, smatra, nikada ne bi mogla sprovesti u praksi, jer bi kazne gurnule zadužene države još dublje u fiskalni ponor.
-Potrebna nam je dugoročna strategija za smanjenje duga, a ne jednogodišnji ciljevi kao do sada. Treba nam četvorogodišnji plan, na primer, u kojem bi trebalo da se opiše put ka konsolidaciji javnih budžeta. Plan koji u najmanju ruku daje pravac i smernice ka smanjenju duga koje bi taj proces činile verovatnim - preporučuje ekonomista Tuzen, koji je inače ranih 1990-ih radio na razvoju zajedničke valute, evra. Strogi godišnji ciljevi, smatra, nisu efikasni. Neophodni su pojedinačni ciljevi koji bi se primenjivali tokom dužeg vremenskog perioda. A potrebno je, dodaje, i strpljenje.
Inače, na evropskom nivou pojavljuje se još jedan budžetski problem. Evropska unija se, naime, po prvi put zajednički zadužila za program rekonstrukcije nakon korona-krize.
Finansiranje tog duga od oko 400 milijardi evra – koji se distribuira u vidu kredita i grantova državama-članicama, a pre svega Italiji – zbog visokih kamatnih stopa postaje mnogo skuplje nego što se prvobitno računalo. Budžet EU je pod značajnim pritiskom, ali članice odbijaju da pokriju dodatne troškove. Na pomolu je sledeća bitka za preraspodelu na nivou Evropske unije.
Ukrajina neće biti spremna da se pridruži Evropskoj uniji sve dok se u ovoj zemlji ne uspostavi mir, a eventualno članstvo ove zemlje u EU, donelo bi Briselu i članicama - rat, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Predsednik Aleksandar Vučić sastao se danas u Palati Srbija sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Nakon sastanka predsednik se obratio okupljenim novinarima.
Bivši specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel poručio je danas da Evropska unija treba da prestane dopušta predsednici privremenih prištinskih institucija Vjosi Osmani i premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju da ignorišu ranije sporazume.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina neće biti spremna da se pridruži Evropskoj uniji sve dok se u ovoj zemlji ne uspostavi mir, a eventualno članstvo ove zemlje u EU, donelo bi Briselu i članicama - rat, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Međunarodna rejting agencija "Fič Rejtings" (Fitch Ratings) potvrdila je danas kreditni rejting Republike Srbije na nivou BB+ sa pozitivnim izgledima za njegovo dalje povećanje, čime je još jednom potvrđena snažna makroekonomska pozicija Srbije, otpornost domaće ekonomije i kredibilitet vođenja ekonomskih i fiskalnih politika.
Tokom skupštinske rasprave u Narodnoj skupštini Republike Srbije, šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandar Vučić, i poslanica SNS-a, Biljana Pantić Pilja, uputili su pitanja novoizabranom predsedniku Skupštine, Aleksandru Čupiću, u vezi sa njegovom imovinom.
Na društvenim mrežama pojavio se video-snimak sa jučeranjeg zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije koji je pokrenuo brojne komentare i pitanja o načinu vođenja sednice i donošenju odluka tokom rasprave.
Predsednik Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav Šešelj uključio se danas u program televizije Informer, gde je otkrio da je dobio poziv da se javi u policiju u terminu kada je bilo planirano njegovo gostovanje, a osvrnuo se i na trodnevnu konstitutivnu sednicu 15. saziva Narodne skupštine.
Kenan S., bivši blagajnik u poslovnici Bosna Bank International (BBI) u Zenici, prvostepeno je osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i prisvajanja novca sa računa 11 klijenata banke.
Policija u Subotici rasvetlila je dve teške krađe i, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Subotici, podneće krivične prijave protiv trojice osumnjičenih.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Najmanje tri osobe su poginule, 60 je povređeno, a hiljade kuća su uništene ili teško oštećene u razornoj oluji koja je pogodila grad Tupansireta, u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Sul.
Ukrajina bi mogla da pokrene dve velike operacije protiv ruskih snaga, uključujući pokušaj zauzimanja Zaporoške nuklearne elektrane i novi prodor prema Kurskoj oblasti, upozoravaju ruski vojni komentatori, koji tvrde da se na pojedinim delovima fronta već primećuju pripreme za nove napade.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je oborila američku vojnu bespilotnu letelicu MQ-9 Riper iznad Ormuskog moreuza, tvrdeći da je reč o čak 58. dronu ovog tipa koji su iranske snage uništile od početka sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ruska vojska izvela je tokom noći snažne napade bespilotnim letelicama na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pomorske transportne pravce, pogodivši termoelektranu, trafostanicu i teretni brod koji je, prema tvrdnjama Moskve, prevozio robu namenjenu ukrajinskoj vojsci.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Ovo je jedan od onih recepata koji uvek dobro dođu, posebno kada se priprema slavska trpeza. Mekana, sočna i dekorativna kada se iseče na kocke, odlično se uklapa među slavska predjela, a gosti joj teško odolevaju.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.