Još uvek se ne vidi rešenje! Zaduženja članica EU previsoka!
Podeli vest
Zaduženja članica Evropske unije su previsoka, a ministri finansija još nemaju recept za njihovo smanjenje. To je jedna od tema dvodnevnog sastanka (8. i 9. novembra) nadležnih ministara država-članica evrozone.
Prema statističkoj agenciji Eurostat, dug država u evrozoni iznosio je 91,4 odsto ekonomske proizvodnje u 2022. godini. U odnosu na 2021. godinu, to je smanjenje duga od četiri procentna poena. I to jeste mnogo, ali prema analizi Evropske centralne banke (ECB) to se može pripisati jednokratnom efektu zbog ekonomskog oporavka nakon pandemije, piše DW.
Ukrajina neće biti spremna da se pridruži Evropskoj uniji sve dok se u ovoj zemlji ne uspostavi mir, a eventualno članstvo ove zemlje u EU, donelo bi Briselu i članicama - rat, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Evropska komisija preporučila je otvaranje pregovora o pristupanju sa Ukrajinom i Moldavijom.
08.11.2023
12:49
U svojoj najnovijoj prognozi, ECB za ovu godinu očekuje nivo duga od 89 odsto. Sledeće godine će on verovatno blago pasti na 88,6 procenata.
Sve u svemu, nivo duga je znatno iznad maksimalne granice od 60 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP) koja je predviđena u takozvanom Paktu za stabilnost i rast EU. Pakt je posebno važan za zemlje evrozone, odnosno 20 članica EU koje imaju evro kao zajedničku valutu. Na kraju krajeva, to bi trebalo da garantuje stabilnost valute.
Pakt i njegovi strogi kriterijumi suspendovani su na četiri godine zbog pandemije i visokih cena energije kao posledica ruskog napada na Ukrajinu. Evropska komisija nije pokretala nikakve postupke prema članicama zbog prevelikog državnog duga.
Predsednik Aleksandar Vučić sastao se danas u Palati Srbija sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Nakon sastanka predsednik se obratio okupljenim novinarima.
Bivši specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel poručio je danas da Evropska unija treba da prestane dopušta predsednici privremenih prištinskih institucija Vjosi Osmani i premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju da ignorišu ranije sporazume.
26.10.2023
18:34
Jedanaest država EU je iznad granice od 60 odsto. Najzaduženije zemlje su Grčka sa 171 odsto BDP-a i Italija sa 144 procenta. Nemačka se i dalje dobro drži sa 66 odsto. Visoko zadužene zemlje će sledeće godine morati ponovo da se uozbilje i krenu u smanjenje dugova, preporučuje Evropski fiskalni odbor, nezavisno savetodavno telo Evropske komisije.
- Trenutno imamo neviđeno visok nivo duga. Pritom sam nivo možda i nije toliki problem, ali nas zabrinjavaju izgledi da dug neće pasti bez drastičnih reformi u prezaduženim zemljama - kaže Nils Tuzen (Niels Thygesen), penzionisani profesor ekonomije iz Danske i predsednik savetodavnog tela Fiskalnog odbora.
Foto: Reuters
- Ne može se očekivati da će finansijska tržišta jednostavno prihvatiti da su nivoi duga trajno iznad 100 odsto - ocenjuje Tuzen za DW. Refinansiranje duga postaje sve skuplje za visoko zadužene zemlje zbog visokih kamatnih stopa. Sve je veći jaz između pouzdanih nemačkih i rizičnijih italijanskih državnih obveznica. Rejting-agencija Mudis već je snizila kreditni rejting Italije.
Visoke kamate koje povećavaju cenu duga sada svom silinom pogađaju ministre finansija, odnosno budžete njihovih zemalja. Nemački ministar finansija Kristijan Lindner (Christian Lindner) nedavno je najavio da će servisiranje duga ove godine da košta 40 milijardi evra. Prethodne godine iznosilo je samo četiri milijarde, a sada se udesetostručilo.
Prema Ministarstvu finansija u Rimu, Italija će sledeće godine morati da izdvoji ogromnih sto milijardi evra za refinansiranje svojih dugova.
Ekonomista Nils Tuzen poziva zemlje da već sada usvoje dugoročni plan za smanjenje duga, pre nego što problem, poput grčke krize pre devet godina, izmakne kontroli i dovede do bankrota država.
- Činjenica da sada imamo veće kamate od očekivanih trebalo bi da nas podseti da bi problem zaista trebalo da se shvati ozbiljno i da će razlike između zaduženih zemalja nastaviti da rastu, ako se ništa ne preduzme - upozorava Tuzen za DW.
Desničarska vlada Đorđe Meloni (Giorgia Meloni) u Italiji suočava se s najvećim problemima, ali nije jedina. Francuska, Španija, Portugalija, Grčka i Kipar, takođe, bi morale da konsoliduju svoje budžete, ukazali su savetnici za budžetsku politiku Evropskog fiskalnog odbora u svom godišnjem izveštaju.
A kako bi to trebalo da funkcioniše bez toga da se guši privreda ili uvode programi „ratne štednje“ – to je predmet velike debate među ministrima finansija Evropske unije.
Uprkos višemesečnim pregovorima, oni nisu uspeli da se dogovore oko koncepta. Dva tabora su međusobno nepomirljivo suprotstavljena.
Foto: Reuters
Jedna grupa, predvođena Nemačkom, zalaže se za jasne budžetske ciljeve koji bi trebalo da važe za sve zemlje i da dovedu do brzog smanjenja duga.
Druga, predvođena Francuskom i Italijom, oslanja se na pojedinačne puteve za smanjenje duga koji uzimaju u obzir specifične okolnosti u Parizu, Rimu ili Atini. I koji ne predviđaju kazne.
Nemački ministar finansija Kristijan Lindner savetuje restrukturiranje javnih budžeta s fokusom na ulaganja u modernizaciju i digitalizaciju. „To je ono što trenutno radimo u Nemačkoj – vodimo umereno restriktivnu fiskalnu politiku. To nam je potrebno i u borbi protiv inflacije, inače bi naše akcije bile u suprotnosti s merama Evropske centralne banke“, rekao je Lindner za DW, ukazujući na visoke kamatne stope ECB-a.
Visoka državna potrošnja bi, dodaje, podstakla inflaciju, koja je trenutno u padu. Manje dugova i u isto vreme više investicija – to se, kako kaže nemački ministar, može postići samo ako se postave prioriteti. „Ali, za to je potrebna hrabrost – da se ponekad kaže ono što nije moguće ostvariti.“
Francuski ministar finansija Bruno Le Mer 8Bruno Le Maire) na to gleda drugačije. On smatra da bi štednja i prebrzo smanjenje duga onemogućili državama da dišu i sprečili ulaganja u budućnost.
Italijanski ministar finansija Đankarlo Đorđeti (Giancarlo Giorgetti), ali i ekonomisti iz te zemlje, smatraju da bi određene investicije, poput onih u zelenu energiju ili odbranu, trebalo isključiti iz obračuna nacionalnog duga, odnosno odnosa duga prema BDP. „Potrošnja povezana s evropskim prioritetima služi ciljevima strateške politike i ne može se samo tako zanemariti u fiskalnim pravilima“, poručio je Đorđeti na sastanku ministara finansija EU u oktobru.
Nemačka striktno odbacuje to „zlatno“ pravilo investiranja, jer smatra da to slabi Pakt stabilnosti. A italijanski ministar finansija je pod pritiskom, jer Evropska centralna banka smanjuje svoje spasonosne kupovine obveznica italijanske vlade i od 2006. u Italiju neće više priticati novac iz programa EU za oporavak od korone.
Ukoliko se ministri finansija EU i Evropska komisija do kraja godine ne usaglase o novim pravilima o dugu, ponovo bi se primenjivao stari pakt stabilnosti sa svojim strogim ograničenjima novog duga od tri odsto BDP-a i rigidnim zahtevima za brzo smanjenje duga.
Tada bi Evropska komisija verovatno morala da pokrene postupak protiv Italije i Francuske jer će, prema nacrtima njihovih budžeta, te zemlje 2024. imati novi dug koji će biti daleko iznad četiri odsto. To zapravo niko ne želi da rizikuje, a i Nils Tuzen iz Evropskog fiskalnog odbora, takođe, ne vidi rešenje u starom paktu stabilnosti. Pakt ima jasna i stroga pravila, ali ona se, smatra, nikada ne bi mogla sprovesti u praksi, jer bi kazne gurnule zadužene države još dublje u fiskalni ponor.
-Potrebna nam je dugoročna strategija za smanjenje duga, a ne jednogodišnji ciljevi kao do sada. Treba nam četvorogodišnji plan, na primer, u kojem bi trebalo da se opiše put ka konsolidaciji javnih budžeta. Plan koji u najmanju ruku daje pravac i smernice ka smanjenju duga koje bi taj proces činile verovatnim - preporučuje ekonomista Tuzen, koji je inače ranih 1990-ih radio na razvoju zajedničke valute, evra. Strogi godišnji ciljevi, smatra, nisu efikasni. Neophodni su pojedinačni ciljevi koji bi se primenjivali tokom dužeg vremenskog perioda. A potrebno je, dodaje, i strpljenje.
Inače, na evropskom nivou pojavljuje se još jedan budžetski problem. Evropska unija se, naime, po prvi put zajednički zadužila za program rekonstrukcije nakon korona-krize.
Finansiranje tog duga od oko 400 milijardi evra – koji se distribuira u vidu kredita i grantova državama-članicama, a pre svega Italiji – zbog visokih kamatnih stopa postaje mnogo skuplje nego što se prvobitno računalo. Budžet EU je pod značajnim pritiskom, ali članice odbijaju da pokriju dodatne troškove. Na pomolu je sledeća bitka za preraspodelu na nivou Evropske unije.
Čips s ukusom dimljene slanine biće zabranjen u celoj Evropskoj uniji nakon što je Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) otkrila da popularne veštačke arome dima mogu da izazovu ozbiljne zdravstvene probleme.
U poslednjih nekoliko godina u Srbiji je postalo gotovo nemoguće da se izbegne plaćanje poreskog duga, kažu upućeni.
29.05.2024
14:17
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina neće biti spremna da se pridruži Evropskoj uniji sve dok se u ovoj zemlji ne uspostavi mir, a eventualno članstvo ove zemlje u EU, donelo bi Briselu i članicama - rat, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Izraelski zvaničnici predali su američkim poslanicima spisak oružja za koje žele da se brzo pronađu tokom posete premijera Benjamina Netanjahua Vašingtonu, izvestio je u četvrtak Politiko.
SAD su odavno postale „imperija laži“ jer nastavljaju da guraju lažne narative o Kini i drugim zemljama kako bi osigurale svoju poziciju na globalnom nivou, rekao je Žang Ksiaogang, portparol Ministarstva odbrane u Pekingu.
Pentagon je utvrdio da su u obračunu za municiju, rakete i drugu opremu poslatu Ukrajini počinjene greške u iznosu od dve milijarde dolara, što je omogućilo pronalaženje dodatnih dve milijarde dolara za oružje za Ukrajinu.
Oružane snage Ukrajine našle su se u taktičkom opkoljenju pod Progresom u DNR, a cela komanda četa je poginula, rekao je bivši zamenik komandanta bataljona Azov* Igor Mosijčuk u intervjuu za Jutjub kanal Politeka.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.