Prosečna starost penzionera u Srbiji je 72 godine, pokazuju zvanični godišnji podaci Fonda PIO za 2022. Prema njima, muškarci u penziji provedu 17 godina, a žene nešto više - 21 godinu. Ali, među različitim kategorijama osiguranika i razlike su velike, i po godinama provedenim u penziji, a još više - po iznosu koji primaju.
Penziju u Srbiji najduže koriste – poljoprivredne penzionerke, u proseku – 23 godine. Međutim, ono što se statistike Fonda PIO ne vidi odmah je da ove penzionerke žive sa znatno manjim prihodima od žena koje su u penziju otišle iz radnog odnosa, ili kao preduzetnice. Dok prosečna starosna penzija penzionera koji su ovaj status stekli kao nekadašnji zaposleni iznosi 43.626 dinara (septembar 2023), prosečna poljoprivredna starosna penzija, isplaćena za isti mesec – iznosi tek 16.900 dinara.
Poređenja radi, dok među osiguranicima ima 902.817 nekadašnjih zaposlenih, poljoprivrednika oba pola je tek deveti deo toga – 108.008 (starosna penzija). Kada je reč o penzionerima koji, mereno godinama, najkraće primaju penziju, tu prednjače preduzetnici kojima naknada iz Fonda PIO pristiže, u proseku, tokom 12 godina (starosna penzija). Preduzetnice tek nešto duže primaju penzije – tokom 13 godina (starosna penzija).
Kada je reč o prosečnim iznosima penzija (samo starosne, bez invalidskih) koje su primali preduzetnici (osnov osiguranja – samostalne delatnosti), one su u septembru ove godine iznosile, u proseku – 39.979 dinara. Penzionera koji su penzije stekli obavljajući samostalnu delatnost u Srbiji trenutno ima manje nego poljoprivrednih penzionera – svega 74.858 (starosna penzija).
Najmanje i najveće penzije - Osiguranici iz kategorije zaposlenih
Ukupan broj ovih penzionera, po svim osnovama (starosna, invalidska, porodična penzija) je 1.398.634, a prosečan iznos penzije 40.081 dinara (septembar 2023). Najniži iznos penzije 20.631,53 dinara (ima je 124.121 penzionera), a najviši 190.023,75 dinara (62 penzionera). Penziju manju od najniže u septembru 2023. primilo je 164.975 penzionera.
Osiguranici iz samostalne delatnosti
Ukupan broj penzionera iz kategorije preduzetnika, po svim osnovama (starosna, invalidska, porodična penzija) je 110.489, a prosečan iznos penzije 35.532 dinara (septembar 2023)
Najniži iznos penzije 20.631,53 primilo je 11.893 penzionera, a najviši iznos od 190.023,75 dinara – samo jedan penzioner. Penziju manju od najniže u septembru 2023. primilo je 15.185 nekadašnjih preduzetnika. Ukupan broj poljoprivrednih penzionera, po svim osnovama (starosna, invalidska, porodična penzija) je 137.106, a prosečan iznos penzije 16.324 dinara (septembar 2023).
Najniži iznos penzije od 16.220,04 dinara primilo je 96.180 ovih penzionera što čini 70,15 odsto svih poljoprivrednih penzionera (starosna, invalidska, porodična penzija). Penziju manju od najniže u septembru 2023. primilo je 24.000 ovih penzionera.Nijedan poljoprivredni penzioner nema penziju veću od 118.918 dinara, koliko iznosi prosečna bruto zarada u avgustu 2023. na nivou Srbije.U Srbiji je u septembru 2023. ukupno 1.646.229 penzionera u celoj Srbiji imalo – u proseku – 37.797 dinara.
Nažalost mnogi penzioneri nasednu na priče veštih trgovaca, potpišu ugovor i kupe "magične" prostirke, dušeke i posteljine i to po ceni nekad i većoj od 100.000 dinara!
Penzioneri su često zaboravljeni od strane društva međutim svakodnevne izazove sa kojim se naši stariji građani susreću, komentarisale su gošće emisije Pre večere Nena Šantić iz Udruženja penzionera "Stari grad" i Nadežda Satarić iz Udruženja "Amiti".
Račun možete umanjiti po tri osnova - ako štedite struju, imate penziju do 21.074 dinara ili vam prihodi po članu domaćinstva ne prelaze određeni iznos.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje upozorio je penzionere da su se pojavili lažni leci kojima se nudi navodna kupovina penzionerskih kartica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nažalost mnogi penzioneri nasednu na priče veštih trgovaca, potpišu ugovor i kupe "magične" prostirke, dušeke i posteljine i to po ceni nekad i većoj od 100.000 dinara!
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Operativni štab iranskih oružanih snaga Hatam al Anbija saopštio je danas, nakon lansiranja raketa na Izrael, da Izrael mora da zaustavi napade na Liban ili će se suočiti sa "daljim razornim udarcima".
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar