Zadarska kristalna noć ili Progon zadarskih Srba je naziv za krvničnki pohod ustaša u Zadru 2. maja 1991. godine, kada je više od 2.000 Hrvata naoružanih palicama, motkama, kamenicama, šipkama, flašama krenulo u uništavanje i pljačkanje imovine našeg naroda.
Danas je godišnjica Zadarske kristalne noći. Odigrala se istog dana kada se dogodio i sukob u Borovu Selu, kada je pri pokušaju ustaške policije da napadne srpski narod na svom ognjištu, stradalo 12 njihovih policajaca, a 21 ranjen.
Ujutro, 1. maja 1991. godine na brdu Štikovača u blizini mesta Polača, poginuo je pripadnik specijalne policijske jedinice „Poskoci” Franko Lisica (23). Prema službenoj verziji u Hrvatskoj, Lisicu su ubili pobunjeni Srbi iz Knina. Iako postoji velika sumnja u ovu informaciju, pošto je hrvatskoj propagandi „bila potrebna žrtva”, kao i razlog za uništavanje i pljačku srpske imovine i progon Srba sa zadarskog područja.
Tako su tvrdile hrvatske vlasti, koje su odmah to upotrebile u propagandne svrhe. Stoga se na prvi pogled čini da nikakve veze drugomajski događaji u Zadru nisu imali sa istovremenim zbivanjima u Borovu Selu, barem ne direktne; indirektne je svakako moralo biti jer se ništa nije dešavalo odjednom, uslovi za sve ove događaje unazad su neko vreme stvarali ekstremisti na obe strane, a pritom su postojale i vesti. Naravno, tok i priroda ovog događaja isključuju svaku mogućnost spontanosti, pošto deluje da je sve bilo dobro organizovano.
Za početak, policije nije bilo ni od korova. Oko 10 sati ujutru formirala se kolona automobila sa ljudima naoružanim palicama, štanglama, sa čarapama na glavama, ponekim vatrenim oružjem, koji su pevali ustaške pesme i uzvikivali njihova parole, i naravno pretili Srbima, a onda je u Zadar stiglo desetak autobusa krcatih slično naoružanim mladićima koji su po izlasku napolje počeli da lome lokale, da ih pljačkaju, pale i ruše lokale i kuće koje su bile u vlasništvu Srba.
Foto: sites.google.com
Porušene srpske kuće u Zadru
Porušeno je ili oštećeno i opljačkano 470 privatnih kuća, te 136 srpskih radnji, koliko je bilo prijavljeno jednom hrvatskom osiguravajućem preduzeću, koje se navodno složilo da ispuni svoje obaveze i kompenzuje štetu; imajući u vidu da niko nikada za ovo nije odgovarao, da tamošnje sudske vlasti nisu čak imale ni spis o tom događaju, mada se sve dešavalo usred bela dana pred očima hiljada i hiljada ljudi, ne znamo da li je do isplaćivanja odštete zaista i došlo.
Upotrebljena je i velika količina eksploziva, a policija je tog 2. maja 1991. bila povučena iz grada. Sve to samo potvrđuje da je ovaj pohod bio dobro organizovan i nedeljama ranije planiran. Jer veću količinu eksploziva poseduje samo MUP Hrvatske. Prema izjavama Ljubimira Barešića, srpska imovina je bila minirana od strane organizovanih grupa hrvatskih policajaca, i hrvatskih paravojnika.
Foto: sites.google.com
Porušene srpske kuće u Zadru
Dan kasnije, 3. maja 1991. godine Zadar je bio opustošen grad, a u njemu su bile bande koje su i dalje vršili pljačkanje imovine Srba. Nakon ovog rušilačkog pohoda i pljačkanja, veliki broj Srba iz Zadra i okoline nije se više osećao sigurno i mnogi se odlučuju na iseljavanje. Otišlo je više od 80 % Srba koji su do 1991. živeli i radili u Zadru. A to je i bila želja lokalnog rukovodstva HDZ.
Zanimljivo je da za ovaj rušilački pohod i pljačkanje niko još nije odgovarao, i da hrvatsko Tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu, iako se sve odigralo po danu, pa su hiljade ljudi mogli da vide šta se dešava.
Godine 1992. je Okružni sud u Zadru čitav predmet o krivičnom delu uništenja i otuđenja tuđe imovine u Zadru 2. maja 1991. prosledio na Županijski sud u Splitu, a odatle je opet sve prosleđeno Vojnom Tužilaštvu Hrvatske u Zagreb, gde je 2002. godine slučaj zatvoren. Što znači da niko neće odgovarati za organizovanje i izvršenje ovog ustaškog divljanja koje je imalo za posledicu proterivanje Srba sa vekovnih ognjišta.
Dana 15.04. 1999. godine, NATO bombarderi pogodili su kolonu Albanaca, a Amerikanci su kasnije krivili srpsku vojsku za ovaj vazdušni napad i stradanje civila.
Od 14. do 19. aprila zaustavljeni su dalji napadi i prodori vojnika OVK na srpsku teritoriju, a naša vojska je na današnji dan krenula u kontranapad da povrati okupirane teritorije.
U jeku NATO agresije na SR Jugoslaviju, besneo je sukob između terorističke OVK i pripadnika srpske policije i vojske. Pored svega toga narod na KiM je morao da se suočava i sa nasiljem od strane stranih "mirovnih" vojnika.
Proleća 1945.godine kreće velika grupa četnika zajedno s velikim brojem izbeglica put Slovenije, kako bi našli utočište, nakon što je bilo izvesno da će komunistički poredak zavladati Jugoslavijom. Među njima bio je i vojvoda Pavle Đurišić.
Posle više od dve decenije, svetlost dana ugledale su fotografije iz vremena ratnog vihora, koje potvrđuju da nije bilo bombardovanja Starog grada, a to je bila glavna osnova ustaške propagande, jer su se Srbi predstavljali kao primitivni rušitelji kulturnog blaga.
Imena majora Milana Tepića, Zorana Karlice, Veljka Milankovića, Boška Perića Peše i drugih srpskih junaka su imena kojima se naš narod ponosi, a među njima je i večni potporučnik Milodrag Mića Stanojević.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dana 15.04. 1999. godine, NATO bombarderi pogodili su kolonu Albanaca, a Amerikanci su kasnije krivili srpsku vojsku za ovaj vazdušni napad i stradanje civila.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je jutros u Peking, a na aerodromu ga je dočekala ministarka nauke i tehnologije NR Kine Jin Heđun. On je nakon toga obišao Kineski zid i obratio se najpre kineskim, a zatim i srpskim medijima.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da je tokom incidenata nakon skupa u subotu, 23. maja, u Beogradu povređeno 17 policijskih službenika, kao i da je 47 lica dovedeno u prostorije MUP-a, od čega je jedno lice imalo diplomatsku ličnu kartu.
To što je srpski predsednik prepoznat u Kini i što mu je među ljudima dat nadimak, mnogi ne vide samo kao kuriozitet, već kao još jednu potvrdu čeličnog prijateljstva Srbije i Kine. Odnosa koji odavno prevazilazi diplomatiju i ulazi u prostor ličnog, gotovo narodnog povezivanja. A kod Kineza ništa nije slučajno i sve ima snažnu simboliku.
Javnost u Srbiji šokirana je detaljima o delovanju Miloša Kovačevića iz Novog Sada, koji stoji iza ekstremističke stranice „Slobodna Vojvodina“, a koji je javno pozivao na bombaške napade dronovima-kamikazama na ključne institucije i svetinje u zemlji.
Šest mladića koji su iz Crne Gore došli u manastir Svetih Arhangela kod Prizrena na Kosovu i Metohiji povodom tradicionalne Dečije smotre folklora privedeni su nakon što su razvili zastavu Srbije. Nakon izrečenih kazni, pušteni su na slobodu.
Nasilnička vožnja spada u najteže oblike kršenja saobraćajnih pravila i obuhvata ponašanja koja direktno ugrožavaju živote drugih učesnika u saobraćaju, govori za Informer.rs predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović.
Policija je tokom opsežne pretrage terena u močvarnom području kod Tutina pronašla pištolj za koji se sumnja da je korišćen u krvavom sukobu zbog spora oko međe, u kojem je teško povređen muškarac Z.A.
Predsednik Finske Aleksandar Stub izjavio je da ne isključuje mogućnost svog ličnog učešća u potencijalnim mirovnim pregovorima između Evropske unije i Ruske Federacije.
Nezadovoljni migracionom politikom, birači u Zapadnoj Australiji masovno su podržali desničarsku partiju "Jedna nacija", poznatu po oštrom protivljenju migrantima ali je potom usledio potpuni preokret.
Dečja internet zvezda i kreator popularnog edukativnog programa Danijel Kolman, poznat kao Danny Go saopštio je da je njegov sin Azjak preminuo u 14. godini.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da neki saveti koje smo godinama slušali više ne pružaju pravu zaštitu i da je vreme da se pristup lozinkama promeni.
Demi Mur ponovo je uspela da bude u centru pažnje na zatvaranju festivala. Glamuroznu zelenu haljinu ukrašenu draguljima upotpunila je neobičnim, predimenzioniranim šalom koji je izgledom podsećao na vreću za spavanje.
Pevač Bane Mojićević godinama je ćutao o odnosu koleginice Slavice Ćukteraš i Žike Jakšića, a tek kasnije je otkrio da je učestvovao u prikrivanju njihove romanse od očiju javnosti.
Jelena bin Drai, Mis Jugoslavije 1998. godine, otkrila je da, uprkos uvreženom mišljenju, nije promenila veru nakon udaje za milijardera Saida bin Draia.
Tekstopisac Ljiljana Jevremović prisetila se agonije kroz koju je prolazila sa pevačem Draganom Kojićem Kebom, sa kojim ima ćerku Inu, ali i pritisaka i pretnji koje je dobijala od njegove supruge Olje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar