Zdravlje najmlađih u Srbiji alarmantno! "Batut" upozorio: Deca su nam sve deblja
Podeli vest
Lekari Instituta Dr Milan Jovanović Batut upozoravaju da problemi sa povišenom telesnom težinom ili gojaznost sve više hvataju maha među decom u Srbiji i da se iz godine u godinu povećava broj dece koja imaju ovaj problem, dok se beleži pad broja dece koja su fizički aktivna.
Specijalista higijene i subspecijalista dijetoterapije dr Snežana Dejanović je rekla da rezultati poslednjeg istraživanja ispitivanja zdravlja stanovništva Srbiji pokazuju da postoji trend porasta broja dece sa gojaznošću i prekomernom telesnom masom.
Dečak iz Odžaka pio je sedam litara soka dnevno, zbog čega je morao da bude lečen zbog prekomerne težine u Specijalnoj bolnici "Čigota" na Zlatiboru, otkriva direktorka ove ustanove dr Snežana Lešović. Da je situacija sa viškom kilograma kod mališana zabrinjavajuća, ukazuju zvanični podaci "Batuta" da je svako treće dete u Srbiji gojazno, a svako peto ima prekomernu težinu.
Želja da svojoj ćerki pruži zdravu majku, bila je presudna na putu ove žene ka gubitku kilograma.
07.04.2024
16:10
- Rezultati najnovijeg istraživanja, koje je rađeno 2019. godine, pokazuju da je procenat dece sa gojaznošću u uzrastu od sedam do 14 godina 10,5 odsto, dok je isti procenat 2013. i 2006. godine bio 4,9 odsto, odnosno 2,6 odsto - rekla je ona.
Doktorka objašnjava da na gojaznost utiču kako genetski tako i epigenetski (spoljni ) poremećaji.
- Gojaznost kod dece može da se javi i u sklopu endokrinih metaboličkih bolesti, bolesti centralnog nervnog sistema, kao posledica upotrebe nekih lekova za lečenje osnovne bolesti. Međutim, genetski poremećaji odgovorni su za tek nekih pet posto od ukupne gojaznosti kod dece i to teških oblika gojaznosti u ranom detinjstvu. Dok sekundarna gojaznost izazvana ovim bolestima ili atrogena gojaznost čini nekih tri do pet posto svih slučajeva gojaznosti - objašnjava Dejanović.
Gojaznost je uzrok oko 200 bolesti, ali najviše zabrinjava to što je sve više gojazne dece. Istraživanja pokazuju da je svaki peti Srbin gojazan i da će za 10 godina svaki treći patiti od ove bolesti, ako nešto ne učinimo.
U Srbiji više od 50 odsto građana živi sa prekomernom telesnom masom, više od 20 odsto živi sa gojaznošću, a zabrinjava što na godišnjem novu raste incidenca pojave gojaznosti kod dece. Poručeno je danas na konferenciji povodom Evropskog i Svetskog dana gojaznosti 4. marta.
29.02.2024
15:34
Kako je istakla, dominantni faktori koji utiču na pojavu gojaznosti su nepravilan način ishrane i nedovoljno kretanje.
- Prekomeran unos hrane bogate mastima, od ranog detinjstva, namirnica sa visokim sadržajem šećera, sa jedne strane, a sa druge strane, nedovoljna fizička aktivnost, dovode do tog energetskog disbalansa u smislu energetskog suficita. Taj energetski suficit se deponuje u vidu masnog tkiva. Uvećano, prekomerno i disfunkcionalno masno tkivo je odgovorno za sve komplikacije gojaznosti u dečjem uzrastu - rekla je ona.
Dejanović dodaje da sa preventivom treba početi što ranije i da je porodično okruženje baza zdravog života jednog deteta.
- Smatra se da je verovatnoća pojave gojaznosti kod dece ukoliko su oba roditelja gojazna oko 80 odsto. Porodica je to primarno mesto gde se formiraju pravilne navike u ishrani. Kasnije tu ulogu preuzimaju institucije - navela je doktorka
Dodaje da, ukoliko se ne promene navike u ishrani, postoji mogućnost da se razvije dijabetes tipa 2 u ranijem životnom periodu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dečak iz Odžaka pio je sedam litara soka dnevno, zbog čega je morao da bude lečen zbog prekomerne težine u Specijalnoj bolnici "Čigota" na Zlatiboru, otkriva direktorka ove ustanove dr Snežana Lešović. Da je situacija sa viškom kilograma kod mališana zabrinjavajuća, ukazuju zvanični podaci "Batuta" da je svako treće dete u Srbiji gojazno, a svako peto ima prekomernu težinu.
Ugledni ruski bloger Pavliv objavio je informaciju da je novac koji je Mađarska zaplenila u Budimpešti, a koji je navodno tranzitirao iz Austrije u Ukrajinu, bio zapravo novac nemačke službe BND koji je trebalo da završi u Srbiji, namenjen za rušenje vlasti.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsednik Pokreta Sigurna Srpska, ponovo je danas zadržan na Graničnom prelazu Gradina između BiH i Hrvatske, na ulazu u Hrvatsku.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Književnik Dragoslav Bokan i marketinški stručnjak Nebojša Krstić gostovali su u emisiji "Info jutro" na televiziji Informer. Oni su govorili o nabavci supersoničnih raketa iz Kine, kao i o Hrvatskoj i blokaderima.
Jak vetar koji duva u Beogradu otkačio je jedan splav na Dunavu kod 25. maja, i počeo nekontrolisano da se kreće niz vodu zbog čega su evakuisani ljudi iz susednog objekta.
Teška saobraćajna nezgoda, u kojoj su učestvovala najmanje dva vozila, dogodila se večeras oko 23.15 časova na auto-putu u smeru ka Novom Beogradu, malo posle Beoradske arene.
Porodice i prijatelji dvoje tinejdžera, Mihaila S. (18) i Nede P. (19), koji su 12. marta poginuli u stravičnoj saobraćajnoj nesreći kod Busija i dalje su van sebe i ne mogu da se pomire sa velikom tragedijom koja ih je zadesila, a koja je potresla čitav kraj.
Bart de Vever, premijer Belgije, uputio je dramatičan poziv Evropskoj uniji da pod hitno započne direktne pregovore sa Rusijom, uz priznanje da Evropa više nema čime da preti Vladimiru Putinu.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu uputio je zvaničan zahtev Ukrajini za održavanje hitnih pregovora povodom presretanja iranskih bespilotnih letelica.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da u odnosima sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom vidi određenu dinamiku „oca i sina“, govoreći o njihovoj komunikaciji u intervjuu za francuski radio Frans enter.
Gledaoci širom Srbije prikovani su za ekrane uz hit seriju "Katarina Velika" na Informer TV, prateći neverovatan životni put najmoćnije žene u istoriji Rusije.
Na žurci nakon dodele Oskara 2023, koji je tradicionalno jedan od najočekivanijih događaja u Holivudu, pevačica Sijera je izazvala veliku pažnju medija i javnosti svojim modnim izborom.
Gabi Svjerževski ima naviku da grize nokte još od svoje osme godine, a ove godine joj se desila neverovatna komplikacija, koja je umalo koštala života.
Supruga pevača Tonija Cetinskog Dubravka Cetinski oglasila se nakon što je otkazan njegov koncert u novosadskoj dvorani Spens, preuzimajući odgovornost za odluku koja je izazvala burne reakcije u javnosti.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar