Simbol hrabrosti i vođa do pobede! Na današnji dan rođen vojvoda Živojin Mišić
Podeli vest
Jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata i jedan od najvećih ako ne i najveći, u istoriji Srba, Živojin Mišić, rođen je u selu Struganik, desetak kilometara jugoistočno od Mionice, približno stotinu kilometara od Beograda, 7. jula po starom odnosno 19. jula po novom, zvaničnom kalendaru.
Zabeleženo je da je rođen kao trinaesto dete u porodici. Majka se zvala Anđelija, otac Radovan. Gimanziju je pohađao, s promenljivim uspehom, u Kragujevcu i u Beogradu.
Globalni tehnološki problemi sa softverom koji su pogodili avio-kompanije, banke i medije širom sveta, odrazili su se i na rad pojedinih aerodroma do kojih leti Er Srbija.
Tarina koža je toliko osetljiva, da usled najmanjih dodira kao i trenja kože nastaju oštećenja u vidu otvorenih rana.
19.07.2024
10:57
U Vojnu akademiju, Artiljerijsku školu, primljen je 1874. godine.
Zanimljivo je da u sećanjima, objavljenim pod naslovom "Moje uspomene" koje je pisao u poznim godinama i nije uspeo da ih uobliči, opisuje kako je kao dete bio pastir, a poljoprivrednim radovima se bavio i kao potomac vojne škole, pomažući svojima.
Nije, međutim, to prikazao, kako često biva sa velikim otklonom vremena, kao nekakvu idilu u prirodi, već kao mučne i zahtevne poslove, katkad i rizične, naprosto zbog svojeglavosti stoke.
U prva četiri meseca ove godine u Srbiji je prodato ukupno 43.290 polovnih automobila iz uvoza, što nije velika razlika u odnosu na podatke iz prethodnih godina kada je zabeležen generalni pad prodaje, pokazala je analiza sajta Polovni automobili.
Jedno "da" nedavno je produžilo četiri života. U Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, urađene su transplantacije srca, bubrega i jetre, a novi bubreg dobio je i pacijent u Dečjoj klinici u Tiršovoj.
19.07.2024
09:37
U rat je prvi put otišao još kao pitomac.
Učesnik je oba rata protiv Turske, počev od 1876, okončana 1878, i krunisana međunarodnim priznanjem Srbije na Berlinskom kongresu, uz teritorijalno proširenje, odnosno oslobođenje Niša, Pirota, Leskovca odnosno Dubočice, Vranja i Pčinjskog kraja, Toplice.
Komandovao je tada Kolubarskim bataljonom Valjevske brigade. Pohađao je potom dodatnu obuku pri vojsci Austrougarske.
Isto tako i generalštabnu školu u Srbiji. U vreme nesrećnog Srpsko bugarskog rata 1885, Živojin Mišić bio je komadant 5. puka Drinske divizije, u činu poručnika. Zanimljivo je da se nalazio u pratnji tragičnog kralja Aleksandra Obrenovića proleća 1896, u poseti Svetoj Gori.
Kralj Aleksandar je tada radio na povratku Hilandara u ruke srpskih monaha od Bugara, što je zahtevalo teške pregovore kao i otplatu velikih dugova napravljenih nesavesnim vođenjem manastirske ekonomije.
Predavao je na Vojnoj akademiji strategiju, od 1898, do 1904. Oteran je potom u penziju. Imao je u to vreme čin pukovnika.
Smatran je za pristalicu, poštovaoca, dinastije Obrenović, mada nije pripadao ni jednoj od kotegorija kakve su tada postojale među oficirima na temu za ili protiv prevrata maja/juna 1903. Nije se uopšte izjašnjavao na čisto političke teme, u čemu se dakle strogo držao propisanih normi obaveznih za oficire srpske kao i potonje Vojske Kraljevine SHS/Jugoslavije. Svejedno, ni takozvani crnorukci, zaverenici iz 1903, ni njihovi protivnici nisu mu verovali, pa je tako prevremeno penzionisan.
U jednoj stvari su zaista bili u pravu. Mišić je bio oličenje onog vojnog ustrojstva koje je utemeljio i oblikovao kralj Milan Obrenović, po visokim prusko-nemačkim uzorima, a koje je donelo sjajne rezultate u ratovima koje je Srbija pobedonosno vodila od 1912, do 1918, oba balkanska i Prvom svetskom. U kriznim momentima je međutim reaktiviran, kao tokom Aneksione krize 1909, kada je Austrija anektirala Bosnu. Aktiviranju su prethodili mučni gotovo dvogodišnji pregovori.
Uporan kakav je bio, u vojsku se vratio pod uslovima koje je zahtevao, uprkos postojećim zakonima. U tom periodu pomaže tada generalu potonjem vojvodi Radomiru Putniku izradu ratnih planova u slučaju sukoba s moćnom Dvojnom monarhijom.
U ratovima 1912/1913, Mišić je pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande. Posle pobedonosne Kumanovske bitke, dobio je čin generala. Njegove procene ispostavile su se kao dragocene i u vreme Boja na Bregalnici, u Drugom balkanskom ratu.
Svejedno, po okončanju balkanskih ratova ponovo je penzionisan. Potom, kada se Srbija našla u bezizlaznoj situaciju po napadu Austrougarske 1914, čime je, ispostaviće se, izazvan i Svetski rat, Živojin Mišić je nanovo aktiviran, opet u svojstvu pomoćnika načelnika štaba Vrhovne komande. Vrhunac njegove karijere bilo je rukovođenje
Prvom armijom tokom Kolubarske bitke. Njegovom zaslugom, rizičnom ali valjanom procenom, Mišić je dozvolio dublji prodor Austromađarskih trupa, kako bi ih pritom razvukao, a svojim jedinicima omogućio da se dobro odmore pre konačnog kontranapada. Tako je i bilo.
Mišić je tada izvojevao veličanstevnu pobedu a invazione trupe Austrougarske bile su primorane da, u neredu, s velikim gibicima u ljudstvu i materijalu, pobegnu iz Srbije. Za herojsku veličanstvenu pobedu na Kolubari dobio je čin vojvode.
Postoji jedno svedočanstvo, osobe koja mu je bila bliska, da je Živojin Mišić uoči Kolubarske bitke imao viziju, versko viđenje, koje mu je pomoglo da se odluči.
Učesnik je potom tragičnog povlačenja vojske i naroda od Kosova put Jadrana, preko planinskih vrleti i bespuća. Srbija je u jesen 1915, kada su se invazionim trupama priključili i Nemci, a Bugarska je napala s leđa, našla u bezizlaznoj situaciji. Mišićeva ideja otpora na Kosovu, te olovne jeseni 1915, odbačena je kao bezizgledna.
Na Solunskom frontu, po oporavku vojske na Krfu, vojvoda Mišić je aktiviran posle boravka u Francuskoj, avgusta te 1916. Autor je plana proboja Solunskog fronta septembra 1918.
Vojvoda Živojin Mišić, najodlikovaniji srpski vojnik u istoriji, umro je od kancera, 20. januara 1921. u Beogradu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Globalni tehnološki problemi sa softverom koji su pogodili avio-kompanije, banke i medije širom sveta, odrazili su se i na rad pojedinih aerodroma do kojih leti Er Srbija.
Bivši predsednik SAD Donald Tramp zvanično je na konvenciji Republikanske stranke prihvatio nominaciju za kandidata na predsedničkim izborima, ističući da se kandiduje da bude predsednik čitave Amerike, a ne samo polovine zemlje.
Član Predsedništva Srpske napredne stranke Zoran Đorđević bio je gost emisije "Info jutro" televizije Informer. On je komentarisao karikaturu "Radara" koja predstavlja predsednika Srbije Aleksandra Vučića izrešetanog i raskomadanog.
Profesor dr Uroš Šuvaković, profesor Beogradskog univerziteta i predsednik udruženja građana "NIT" Bojan Borovčanin gostovali su u "Info jutru". Oni su za Informer govorili o jučerašnjem terorističkom aktu u Loznici u kom je život izgubio jedan granični policajac, dok je drugi ranjen.
Uništen ukrajinski centar za daljinsko upravljanje dronovima. PVO sistemi raspoređeni oko Putinove rezidencije. Orban poručio: Evropa misli da može da pobedi Rusiju, ali nije tako! Zelenski kritikovao Orbana! Na ovu, ali i druge važne svetske teme, u emsiji "Rat uživo" govorili su filozof Boris Bratina i Đorđe Ančić, oficir RV i PVO. Uživo u program javio se i politikolog i publicistsa Andreja Lović koji je govorio o situaciji u Nemačkoj u odnosu na SAD.
Ko je izvršio teroristički napad i ubio jednog policajca i ranio drugog. Ilegalni kanali svakako postoje, tu se valja sve i svašta. Postoji dosta crnih ruta na našim prostorima. Srbija više nije toliko bezbedna od terorista. Na ovu temu u "Otvorenom studiju" govorili su advokat Nebojša Perović, bivši protivterorista Radomir Počuča i Avram Izrael, inženjer telekomunikacija.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova intenzivno tragaju za Fatonom Hajrizijem koji se sumnjiči da je preksinoć u Lipničkom Šoru usmrtio policijskog službenika Nikolu Krsmanovića i ranio policajca Vjekoslava Ilića.
Nakon vesti da je albanski državljanin Faton Hajrizi, inače odbegli robijaš u sredu uveče ubio srpskog policajca Nikolu Krsmanovića (34) i teško ranio njegovog kolegu Vjekoslava I. (50) tokom rutinske kontrole graničnog punkta u Loznici, na društvenoj mreži oglasio se sramnom izjavom savetnik ministra odbrane takozvane države Kosovo Rabit Konjufca.
Gordana Ilić supruga policajca Vjekoslava Ilića, koji je ranjen kada je njegov kolega Nikola Krsmanović ubije u Lipničkom Šoru kod Loznice ispriača je za medije da je muž pozvao i rekao joj da je ranjen i da pozove Hitnu pomoć.
Srbin (22), glavni osumnjičeni za ubistvo dizajnera Rols Rojsa u Nemačkoj prošle nedelje, uhapšen je u Francuskoj nakon međunarodne potere. Motiv napada još uvek nije poznat.
Selektori Engleske i Danske Geret Sautgejt i Kasper Hjulmand napustili su svoje funkcije nakon Evropskog prvenstva u Nemačkoj uprkos tome što su njihove ekipe igrale nokaut fazu takmičenja. Sa druge strane, selektor Srbije Dragan Stojković nije se odlučio na taj potez, uprkos tome što je naša ekipa doživela neuspeh na turniru u Nemačkoj.
Kakva je takva je - naša je i bolju nemamo! Danas kreće nova sezona fudbalske Superlige Srbije. I pre nego što prevrnete očima, brem vi koji ste ljubitelji fudbala, imajte u vidu da bolju nemamo i da nije sve tako crno kako se možda na prvi pogled čini.
Proslavljeni košarkaški stručnjak Željko Rebrača (52) poručuje da nacionalni tim Srbije nije pokazao realnu snagu u porazima od Australije i Amerike u Abu Dabiju, a veruje i da je selektor Svetislav Pešić (74) svesno skrivao adute pred početak Olimpijskih igara u Parizu!
Pre 17 godina fudbalski klub Partizan je ostvario jednu od dominantnijih pobeda u evropskim takmičenjima, ali je nakon toga drakonski kažnjen od strane UEFA.
Veliki problemi sa komunikacionim sistemima izazvali su prekide širom sveta. Veliki broj institucija širom planete, uključujući velike banke, telekomunikacione kompanije, medijske kuće, avio prevoznike i trgovine, ima problema nakon što ih je pogodio masovni tehnički kvar.
Politika Sjedinjenih Američkih Država o pomoći Ukrajini koju je američki predsednik Džozef Bajden stavio iznad unutrašnjih problema je „srednji prst“ Amerikancima, izjavio je američki novinar Taker Karlson.
Bivši predsednik SAD Donald Tramp zvanično je na konvenciji Republikanske stranke prihvatio nominaciju za kandidata na predsedničkim izborima, ističući da se kandiduje da bude predsednik čitave Amerike, a ne samo polovine zemlje.
Najmanje jedna osoba je poginula, a 10 ranjeno rano jutros u napadu jemenskih pobunjenika Huta dronom na centar Tel Aviva, saopštile su izraelske vlasti.
Posle julske pauze, Beogradsko dramsko pozorište će sa svojim hit predstavama Čovek slon, Budućnost, Laž i Švejk tokom avgusta gostovati na svim većim festivalima u regionu, dok će na Letnjoj sceni - BDP Millennium team Areni u okviru projekta Novi glasovi biti izvedene premijere dve predstave: Rake (24.8) i Kavez za ptice (30.8).
Na tradicionalnoj manifestaciji "Dani Dostojevskog u Optinoj pustinji", koja je održana sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijaha Moskovskog i sve Rusije Kirila u ovom jedinstvenom ruskom manastiru boravila je i naša glumica i rediteljka Ivana Žigon.
Kao neko ko je fantastično odglumio lik legendarnog Džeja Ramadanovskog u najgledanijem filmu u 2024. godini, Husein Alijević Husa dobio je priznanje za mušku ulogu godine.
Kada su vreli dana i noći, često se oslanjamo na ventilatore i klima uređaje kako bismo se osvežili. Međutim, važno je koristiti ih pravilno kako bismo izbegli moguće negativne posledice po zdravlje.
Nenad Aleksić Ša i Uroš Stanić nastavili su rat koji su započeli u "Eliti", a reperova bivša žena Vanja Ignjatović je jasno stala na stranu njegovog suparnika.
Paraćinac Zlatko Jovanović, profesor istorije i veliki humanitarac, koji je biciklom proputovao veći deo Evrope, ali i drugih kontinenata, danas je krenuo na poseban put, kako kaže, duhovnu ekspediciju u Jasenovac.
Dok cela Srbija s nestrpljenjem očekuje osveženje koje meteorolozi najavljuju, jedan Novosađanin podelio je putem društvenih mreža svoje iskustvo s visokim temperaturama.
Posle skoro šest sati, pripadnici Vatrogasno spasilačke brigade Sektora za vanredne situacije Kragujevac i meštani Bukorovca ugasili su požar koji je zahvatio veliku površinu na otvorenom prostoru.
Krajem 80-ih i početkom 90-ih Dom kulture u selu Kremna bio je mesto okupljanja tamošnje mladeži. Selo je bilo živo, bez mobilnih telefona, društenih mreža, slušala se dobra muzika, a njihovu diskoteku posećivali su i Užičani...
Aleksa Dragićević (14) iz Loznice postao je primer humanosti i saosećanja pošto je tri godine puštao kosu da bi je sada donirao za izradu perika deci koja se bore sa karcinomom!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.