POBEDA OPŠTIH MESTA! Najnovija kolumna Ivana Radovanovića!
Podeli vest
Rat, politika i ljubav najbolji su dokaz da su reči kvarljiva i potrošna roba
Razlog tome je činjenica da su jezici zajedničko dobro, da, u svakom od njih, postoje izrazi kojima se imenuju određena stanja, događaji, stvari… i da nama nema druge nego da ih besomučno ponavljamo, čak i kada postanu krajnje otrcani i ne znače više ništa. “Volim te” može da se kaže samo jednom, svaki sledeći put je čist mimezis.
Emitovanjem besmislene emisije o Nebojši Krstiću (Junaci doba zlog), televizija N1 prestala je da bude televizija, i postala logor, jedan od onih iz GULAG edicije, koji su služili za prevaspitavanje neistomišljenika
03.03.2022
16:16
Mislim, kada bi svako od nas mogao da stvori novu reč za novi događaj, i opet novu, kada se taj događaj ponovi, svet bi možda bio bogatiji, u svom smislu, baš kao i mi s njim, jedino što se, međusobno, uopšte ne bi razumeli, i verovatno i konačno poubijali, što, možda, i nije loše rešenje. Ionako idemo ka njemu, nešto dužim putem.
Hoću da kažem, problem jeste nerešiv. I svaka nova besmislenost (rat), ubacuje nas u taj bezdan opštih mesta, u ponavljanje istih reči, fraza, “istina” koje, na kraju, služe tome da oni koji ih izgovaraju misle kako su pametni, dobri i “iznad situacije”. Istovremeno, u svoj toj graji jednog te istog, oveštalog, smrt mirno nastavlja ono što joj, čini mi se, i jeste osnovni posao - prekida, zauvek, naša laprdanja.
“Mir u svetu”, “Zaustavite rat”, “Spasite Ukrajinu”… sve to toliko puta bude ponovljeno da izgubi i svrhu i smisao, i jedino još može da služi raznim politikama, za opravdanje svih onih gluposti koje su, udružene, napravile i koje prave i dalje.
Mi svoje frustracije, bes, usamljenost i večnu zbunjenost uzrokovanu neznanjem (koje smo, uglavnom, sami odabrali), izražavamo tim opštim mestima, onda to dohvate mediji, od medija preuzme politika, i vrzino kolo može da počne, i da se nikada ne završi.
Posebnu draž svemu tome daju društvene mreže, na kojima se nalazi najveći saveznik opštih mesta - anonimnost. Udobna i bezbedna, ona nam dozvoljava da učestvujemo u stvaranju posledica, a da nam se pri tom čini da ih za nas neće biti.
Jeste glupo, ali zar nije gluplje to što će, kad tad, a možda i vrlo skoro, neka politika, opravdanje za to što je bacila “onu” bombu, naći u opštim mestima koje su, na mrežama, izgovorili (napisali), oni koji se potpisuju kao @čungalunga, @bungadunga, @malaodkužine, @theprophet… i slični, anonimni, “trend seteri”.
Bolje reći, “korisni idioti”, pošto se i te horde sa tvitera, i opšta mesta, tako lepo koriste, uklapaju u matrice, koje, opet, odgovaraju samo odmetnutim političkim elitama, postajući divan razlog i još divniji izgovor.
Što je svet besmisleniji, nekome je, makar se nadam, bolje.
Stvaraju se opšti narativi, opšti simboli, sve se pretvara u neprekidni marketing, u kojem i prave žrtve više ne znače ništa, osim što služe da pokažu u kom pravcu treba gurati priču, šta “pali”, koja tema je kurentna.
Principi modne industrije, postali su principi politike koja želi da bude uspešna.
Tragedije se dele na sezone, u kojima jedna “roba” izlazi iz mode, a druga stupa na scenu.
Simpsonovi su to najbolje pokazali, u epizodi u kojoj ona dva klinca dobiju sidu, pa zovu nekog selebritija (Džastina Bibera, na primer), sa molbom da održi koncert za njih, i tako skupe lovu za lečenje.
Odgovor je večan: “A, ne, ne sviram više za sidu, sada radim samo leukemiju”.
Ispala sida iz mode. Što se, recimo, danas dešava i nesrećnom Sarajevu, prestaje da bude narativ i simbol. Na redu je Kijev.
Nedelja mode u Milanu - nedelja rata u Sarajevu. Pa se sve to preseli. Nedelja mode u Parizu, nedelja rata u Harkovu. Požurite, karavan mode ide u Njujork, karavan rata, možda, u Berlin? Vilnjus? Krakov?
Odvratno, ali jeste tako. Upravo čitam kako je u terminologiju ukrajinskog sukoba uvrštena i reč “genocid”, uz napomenu da se “očekuje”, i mislim se kako će i Srebrenica ubrzo na policu na kojoj su sve one iskorištene i davno zaboravljene tragedije.
Posebno, u celoj toj lošoj predstavi, smeta činjenica da je toliki broj, onih koji se nazivaju intelektualcima, prilično lako odabrao da prati modu, da se uklopi u opšta mesta, bez trunke sumnje u to šta radi, i bez ikakve brige za krajnji ishod, reperkusije, takvog ponašanja.
S jedne strane, to je razumljivo. Mi se od svih ostalih vrsta na ovom svetu razlikujemo po tome što umemo da izreknemo svoj sud. Moj pas, kada ga dovedem iz šetnje, ne ume da kaže ko mu se sviđa a ko ne, od ljudi i kučića koje smo sreli. Ja o tome mogu da pričam do ujutru.
Neki put mi je to i potrebno, nastali smo, mi, homo sapiensi, sa tom željom da sve ocenjujemo, kvalifikujemo, da proveravamo šta se, ko i koliko uklapa u naše sisteme vrednosti (estetske, socijalne, moralne), ali ono što ostaje nejasno jeste toliki broj intelektualaca koji pristaje da ponavlja to “zajedničko mišljenje”, ta opšta mesta i floskule, što sve zajedno opet liči na ponašanje meni omiljenih domaćih životinja. Kada jedno kuče u komšiluku zalaje, krenu da laju svi. A šta to znači, nije bitno.
I tu je Vitgenštajn bio “u krivu”, kada je rekao da “i kada bi lav govorio, mi ga ne bi razumeli”. Ne, nego ne bi ni hteli da ga razumemo. Hteli bi samo da režimo, da imitiramo.
Rezultat je, naravno, porazan. Liberalni svet, koji je vrednosti proglasio za dovoljan razlog za svaku svinjariju, sve više postaje totalitarni svet, kojim vladaju opšta mesta, i to na isti onaj isprazni način, za koji su nas decenijama učili da je pogrešan.
Umesto da “prevaspitavanje”, zarad “pravih vrednosti”, odbaci jednom zauvek, liberalni svet je taj metod zdušno prihvatio, čak ga apgrejdovao, praveći, od svojih vrednosti, i tvrđavu i logor, istovremeno.
I ovaj vek će, po svemu sudeći, biti vek prevaspitavanja. Vek opštih mesta, koja ćemo, prevaspitani, morati da ponavljamo, svakog dana, po stotinjak puta. Vek odbacivanja, svakog drukčijeg mišljenja.
Hoću da kažem, ako niste primetli, da su i rat i GULAG, opet u modi. I u Njujorku, i u Milanu, ne samo u Kijevu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Emitovanjem besmislene emisije o Nebojši Krstiću (Junaci doba zlog), televizija N1 prestala je da bude televizija, i postala logor, jedan od onih iz GULAG edicije, koji su služili za prevaspitavanje neistomišljenika
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Aleks de Minor će u drugom kolu Mastersu u Madridu pokušati da drugi put uzastopno pobedi Rafaela Nadala, a ako uspe u svojoj nameri biće jedan od retkih igrača koji je Španca pobedio dva puta u jednoj sezoni na šljaci.
U Grčkoj se od jula uvodi šestodnevna radna nedelja, a ova obaveza će se odnositi na državne službe, komunalna preduzeća, banke, privredna društva, organizacije i poljoprivredna gazdinstva koja su do sada praktikovala petodnevni nedeljni sistem rada.
Tri osobe su povređene u okrugu Lankaster u američkoj državi Nebraska kada se zbog tornada urušio industrijski objekat u kojem je bilo 70 ljudi, a svi su evakuisani, saopštile su vlasti.
Teretni voz koji je prevozio gorivo iskočio je iz šina i zapalio se u blizini granične linije između američkih saveznih država Novi Meksiko i Arizona, a u incidentu nije bilo povređenih, saopštili su železnički operater BNSF i policija.
Kina nije dovela do ukrajinske krize niti je njen deo i stoga Sjedinjene Države treba da prekinu da neselektivno uvode jednostrane sankcije kineskim preduzećima, rekao je šef Odseka kineskog MIP za Severnu Ameriku i Okeaniju Jan Tao.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Nekoliko dana pre nego što je Miloš Obrenović u Takovu sa narodnim prvacima podigao Drugi sprski ustanak, u gružanskom selu Konjuša, Milošev veliki prijatelj i najbliži saradnik, Sima Milosavljević Paštrmac zvani Amidža silno se naljutio...
Grad Beograd uspeo je da obezbedi više od 120 miliona evra za brojne socijalne mere, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Miodrag Lazić, ratni hirurg i nekadašnji direktor Urgentnog centra Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu dobiće svoj dokumentarni film, saopštila je uoči godišnjice njegove smrti niška producentska “Citi grupa”.
Na delu teritorije gradova Čačak i Kraljevo ponovo je proglašena opasnost od zarazne bolesti afričke kuge svinja. Kritična situacija je u selima Tavnik u Kraljevu i Bresnica u Čačku. Ova odluka o proglašenju zaraženog područja, doneta je na osnovu rešenja, koje je donelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za veterinu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.