Severnoj Koreji, jednoj od najskrivenijih država na svetu, nije strano ni da gradi podzemne vojne objekte. Bilo da je tunel iskopan ispod demilitarizovane zone dizajniran da prođe hiljade vojnika na sat, ili bunkere za smeštaj rukovodstva režima, Severna Koreja je izgradila opsežne podzemne objekte dizajnirane da joj daju prednost u ratu
Jedan od najranijih primera severnokorejskog podzemnog inženjerstva bilo je otkricěe nekoliko tunela koji su vodili iz Severne Koreje ispod demilitarizovane zone u Južnu Koreju. Prvi tunel lociran je 1974. godine, protežucěi se kilometar južno od DMZ-a. Tunel je bio dovoljno velik da se pod njime krecěe do dve hiljade vojnika na sat. Tokom istrage tunela, minobacač je ubio oficira američke mornarice i desetara južnokorejskih marinaca. Zahvaljujucěi informaciji severnokorejskog prebega, 1978. godine otkriven je još vecěi tunel, dug kilometar i širok gotovo sedam stopa.
Od tada su otkrivena najmanje četiri tunela, sa armiranobetonskim pločama, električnom energijom za osvetljenje i proizvodnjom svežeg vazduha, i uskim železničkim kolosecima za vracěanje prljavštine i kamena do ulaza u tunel. Zajedno, četiri tunela verovatno bi mogla da premeštaju trupe brigade na sat vremena pod odbranom Južne Koreje.
Teško je utvrditi koliko tunela postoji. U jednom izveštaju se kaže da je Kim Il-sung, osnivač severnokorejske države i deda Kim Džong-una, naredio svakoj od deset borbenih divizija na frontu da iskopaju dva tunela. Ako se završi, to bi teoretski značilo da još desetak tunela ostane neotkriveno. Bivši južnokorejski general, Han Sung-ču, tvrdi da postoje najmanje osamdeset i četiri tunela - neki koji sežu čak do centra Seula. Južnokorejska vlada ne veruje da su Han-ovi brojevi - niti navodna sposobnost da stigne do Seula - verodostojni. Kopanje tunela od 60 kilometara navodno bi stvorio hrpu smecěa od sedam stotina hiljada tona, koju satelit nije snimio. Uprkos upozorenjima, poslednji vecěi tunel otkriven je 1990. godine i čini se da Južna Koreja veruje da je opasnost od tunela prošla.
Ako je prošlo, možda je to zato što je Severna Koreja odlučila da tunelira na različite načine. Veruje se da vazduhoplovstvo Narodnooslobodilačke vojske Severne Koreje ima tri različite podzemne vazduhoplovne baze u Vonsanu, Jangjinu i Onchunu. Podzemna baza u Vonsanu navodno uključuje pistu dugačku 5.900 stopa i široku devedeset stopa koja prolazi kroz planinu. Prema rečima prebega, tokom ratnih vremena avioni NK PLAAF, uključujucěi lovce MiG-29 i avione za kopneni napad Su-25 Frogfut, poleteli bi iz konvencionalnih vazdušnih baza, ali bi se vratili u podzemne vazdušne baze. To je verovatno, jer bi se moglo očekivati da severnokorejske vazdušne baze budu brzo uništene tokom rata.
Još jedan podzemni razvoj je serija bunkera trupa u blizini DMZ-a. Severnokorejski prebeg otkrio je da je, počev od 2004. godine, Severna Koreja počela da gradi bunkere sposobne da sakriju između 1.500 i dve hiljade potpuno naoružanih borbenih trupa u blizini granice. Izgrađeno je najmanje osam stotina bunkera, sa ciljem da se sakriju jedinice poput lakih pešadijskih brigada i odmore do početka invazije.
Veruje se da su i drugi podzemni objekti izgrađeni da bi zaklonili vođstvo Severa. Prema južnokorejskom vojnom časopisu, Sjedinjene Države veruju da postoji između šest hiljada i osam hiljada takvih skloništa rasutih širom zemlje. Ove informacije su navodno prikupljene od prebega kako bi se lovili pripadnici režima u slučaju rata ili propasti vlade.
Veruje se da Severna Koreja ima stotine pecěina koje skrivaju artiljeriju, severno od DMZ-a. Poznata pod nazivom Hardened Artillery Sites (HARTS), obično su tunelom obrubljena planinama. Artiljerijski komad, poput 170-milimetarskog topa Koksan ili 240-milimetarskog raketnog sistema sa više lansiranja, može pucati iz usta pecěine, a zatim se povucěi u sigurnost planine da se ponovo napuni. Ova mesta se koriste za pružanje artiljerijske podrške invaziji na Južnu Koreju ili za direktnu vatru na sam Seul. Od 1986. godine, i procenjuje se da postoji dvesta do pet stotina HARTS-a.
Prema izveštaju Instituta Nautilus, takođe se smatra da Severna Koreja ima "radarske lokacije u oknima dizala koja se mogu podicěi poput podmorskog periskopa; baze podmornica i raketnih patrolnih čamaca u tunelima tesanim u steni; tuneli dužine kilometar i više za skladištenje vozila i zaliha ili za sakrivanje stanovništva obližnjeg grada."
Kako bi se Sjedinjene Države i Južna Koreja nosile sa ovim podzemnim objektima u ratno vreme? Prvo, moralo bi da locira objekte. Te objekte je teško uočiti preko satelita, a prikupljanje informacija od prebega možda je najbolji način da se o njima sazna u miru. Jednom kada rat započne, signalne obaveštajne službe pokupicěe radio prenose od ranije nepoznatog podzemljad lokacije, neprijateljske trupe cěe sa skrivenih položaja ili ulaza u tunele, a artiljerijski radari protiv-baterija popravljacěe položaje HARTS-a. Verovatno je da cěe, uprkos prethodnim pripremama, mnoge od ovih pozicija iznenaditi Vašington i Seul.
Jednom kada se lociraju, postoje tri načina za rešavanje web lokacija. Prvi i najsigurniji način da se sa njima izađe na kraj je bombardovanje odozgo. Ovo predstavlja najmanji rizik za savezničke snage, ali takođe cěe biti teško utvrditi da li su vazdušni ili artiljerijski udari imali dobar efekat. Upotreba bombi ili artiljerijskih granata može prouzrokovati provale koji sprečavaju savezničke snage da uđu u podzemni kompleks i iskoriste sve obaveštajne podatke pronađene u njemu.
Druga opcija je jednostavno stacioniranje trupa van tunela i pucanje na svakoga ko izađe napolje. Iako je takođe sigurnija opcija, podzemni kompleks cěe uvek imati više izlaza - tuneli koje je Kim Il-sung naredio svojim kopovima da kopaju da bi svaka imala po četiri ili pet izlaznih tačaka. Najtemeljitiji način rešavanja tunela bio bi ulaz u njih. Ovo bi bio ubedljivo najefikasniji način za rešavanje zadržavanja režima, ali i najopasniji.
Eventualni poraz Pjongjanga u bilo kom ratnom scenariju je dat, ali njegovo podzemno sedište, utvrđenja i depoi trupa mogu ne samo da poboljšaju sposobnost Korejske narodne armije da izvede iznenadni napad, vecě i da produže rat, zbunjujucěi visokotehnološke tehnologije oružane snage svojih protivnika. Takva podzemna skloništa, ma gde se nalazila, verovatno cěe biti mesto završne faze rata, jer režim pod zemljom vode brzo napredujucěe savezničke snage. Tek tada cěemo otkriti pravi opseg severnokorejskog opsežnog podzemnog carstva.
Severnokorejski lider na vojnoj paradi u Pjongjangu predstavio novi balistički projektil, koji se lansira sa podmornice. Preti da će ga upotrebiti protiv SAD ukoliko Džo Bajden bude vodio agresivnu politiku prema njegovoj zemlji
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Severnokorejski lider na vojnoj paradi u Pjongjangu predstavio novi balistički projektil, koji se lansira sa podmornice. Preti da će ga upotrebiti protiv SAD ukoliko Džo Bajden bude vodio agresivnu politiku prema njegovoj zemlji
Ruski mediji preneli su izjavu nosioca liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandra Vučića, koji je ocenio da dogovor američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela predstavlja strateški preokret u svetskoj politici.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Takmičari Exatlona Mensur Ajdarpašić i Veljko Milićević progovorili su odmah nakon prikazanog snimka incidenta te su izneli svoje verzije događaja koji je šokirao i Plavi i Crveni tim.
Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga donosi više prava za građane, a stroža pravila za banke. Niz pravila odnosi se na poslovanje banaka, lizing kuća, platnih institucija i drugih pružalaca finansijskih usluga.
Prva hladna jutra često otkrivaju slabosti akumulatora, zbog kojih automobil odbija da upali baš kada vam se najviše žuri. Ipak, uporno verglanje i pogrešni potezi mogu dodatno oštetiti motor i starter, zato je važno da znate kako pravilno reagovati.
Na današnji dan pre četvrt veka, 12. oktobra 2001. godine, Saborna crkva u Nišu izgorela je u požaru, a Nišlije koji žive u neposrednoj blizini i dan danas se sa užasom prisećaju vatrene stihije koja je pred njihovim očima gutala hram.
Kruševljanin Janko B. (32) koji je 11. februara ove godine brutalno ubio svoju majku Biljanu B. (59) izbegao je dugogodišnju zatvorsku kaznu, jer je zločin počinio u neuračunljivom stanju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je Višem sudu u Beogradu optužni predlog protiv Miloša M. (50) zbog postojanja opravdane sumnje da je kao kriminalistički inspektor iz PS Zemun izvršio produženo krivično delo o tajnosti podataka.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu zaustavili su 11. oktobra na auto-putu Niš-Beograd 67-godišnjeg muškarca iz okoline Niša koji je vozio moped u traci namenjenoj za saobraćaj vozila iz suprotnog smera.
Žena koja je bila za volanom "tojote", teško je povređena tokom proteklog vikenda kada je voz udario u njen automobil u mestu Vitanovići, na području Brčko distrikta u BiH.
Direktor crnogorske Uprave policije Lazar Šćepanović saopštio je danas da su međunarodno traženi Nikola Drecun, Andrej Tanaskovski i Miloš Medenica zajedno boravili u jednom od štek-stanova u Herceg Novom, u kojem je pronađen arsenal oružja.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je u Evropskom parlamentu da cene gasa u EU od kraja februara porasle za 140 odsto. Italija je trenutno zemlja EU koja je najteže pogođena ovim naglim rastom.
Ukrajinska i evropska delegacija ostale su zatečene nakon što su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner saopštili da administracija predsednika Donalda Trampa namerava da ublaži sankcije na izvoz ruskog dizela.
Petnaestogodišnji dečak je poginuo, a oko 20 je povređeno u eksploziji za koju se veruje da je izazvana neeksplodiranom bombom tokom školske ekskurzije u blizini Mitzpe Pe'era, duž severne granice Izraela.
Kopredsednica nemačke stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel je kritikovala kancelara Fridriha Merca zbog novih obećanja vojne i finansijske pomoći Ukrajini, poručivši da time ugrožava bezbednost sopstvene zemlje.
Slavna holivudska glumica Amanda Sajfred šokirala je filmsku javnost priznanjem da je bez razmišljanja odbila glavnu ulogu u novoj velikoj seriji i to samo iz razloga jer nije želela da snima brojne eksplicitne scene seksa.
Glumac Nikola Pejaković kaže da onaj ko nema biološku ili usvojenu decu ne može da se bavi politikom i da vodi državu jer ne razume život na pravi način.
Heroin je potpuno uništio život i karijeru glumca Lazara Strugara, a čuveni Avaks iz filma "Kad porastem biću kengur" jedva je ostao živ nakon desetogodišnje konzumacije droge.
Na norveškom ostrvu Somaroj, smeštenom duboko iznad Arktičkog kruga, leto ne poznaje mrak. Zahvaljujući fenomenu ponoćnog sunca, granica između dana i noći ovde potpuno nestaje.
Žućkaste naslage na kapcima i oko očiju nisu samo estetska mana. Nova istraživanja pokazuju da mogu biti rani pokazatelj povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.
Pop zvezda Kristina Agilera (45) ponovo je dospela u centar medijske pažnje svojim upečatljivim i odvažnim modnim izborom na humanitarnom događaju zdravstvene platforme MISTR u Los Anđelesu
Baterija je već sada jedno od najvećih ograničenja modernih pametnih telefona. Ograničavanjem punjenja na 80 odsto, korisniku je na raspolaganju približno 3.440 mAh.
Jutjuber Baka Prase oglasio se putem prenosa uživo i otkrio detalje o pretnjama koje su mu stizale i kako su uticale na njegov raskid sa Milenom Stamenković.
Pevačica Sanja Maletić progovorila je o porodičnoj kući u Tuzli, u kojoj je odrasla, otkrila zašto je već decenijama prazna, a potom se prisetila detinjstva i objasnila zbog čega smatra da bi javnost trebalo više da zanima ono što zaista vredi.
U porodici Đogani danas postoji poseban razlog za slavlje - rođendan Gagija Đoganija. Njegova ćerka Luna Đogani, oglasila se na društvenoj mreži Instagram kako bi ocu javno uputila emotivnu čestitku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.