NEMCIMA I EU SU VEZANE RUKE, NE MOGU PROTIV SRBIJE JER ZAVISE OD RUSIJE! To nije pitanje emocija, već ekonomije, a MOSKVA NEĆE NI DA ČUJE ZA LAŽNU DRŽAVU!
Podeli vest
Srbija se,osim u sebe, uzda i u Rusija, kojoj nije jedini adut rezolucija 1244. Istina, bez ruskog amina u SB UN ništa što se tiče KiM ne može da se reši. Nemačka mora da uvažava ruski stav i zbog svog ekonomskog interesa, ne samo zbog "Severnog toka" i "Severnog toka 2", već i zato što je dobar deo industrije na istoku Nemačke orijentisan na saradnju sa Rusijom
Iako je stav Nemačke po pitanju Kosova i Metohije identičan američkom - da dijalog Beograda i Prištine mora da se okonča međusobnim priznanjem Srbije i Kosova - Berlin ne može da izvrši pritisak na ostatak EU tako da svi jedistveno brane tu poziciju
Amerikanci šire i pojačavaju svoje vojno prisustvo u Grčkoj. Najnovija verzija grčko-američkog sporazuma o vojnoj saradnji omogućava Pentagonu da u narednim godinama koristi desetine novih vojnih objekata na teritoriji Grčke
22.02.2021
21:33
Ovako dugogodišnji dopisnik srpskih medija iz Nemačke Miroslav Stojanović komentariše za Sputnjik izjavu nemačkog šefa diplomatije Hajka Masa povodom posete svog srpskog kolege Nikole Selakovića Berlinu. Mas je naglasio da je „američki Stejt department podvukao podršku Sjedinjenih Država dijalogu između Beograda i Prištine pod vođstvom EU, čiji je cilj normalizacija i sveobuhvatni sporazum sa uzajamnim priznanjem".
- Unija ne govori istim glasom, a takođe i sama Nemačka se nalazi u delikatnom političkom trenutku. Uz to, ona ne može da ignoriše stav Rusije. Zbog svega toga, nemačka u ovom momentu ne može da vrši pritisak ni na koga - kaže Stojanović.
Nije nepoznato da Nemačka zastupa ideju o takozvanom međusobnom priznanju nezavisnosti Beograda i Prištine - o tome smo mogli više puta da čujemo, kako iz usta poslanika Bundestaga, tako i iz usta drugih nemačkih zvaničnika, uključujući i samu kancelarku Angelu Merkel. Međutim, do sada, barem zvanično, Evropska unija se držala u statusno neutralnom položaju, koji je i prirodan za nekoga ko u nečemu posreduje.
Zašto Nemačka ne može da vrši pritisak na EU
Stojanović objašnjava i zašto Nemačka ne može ostatku Evropske unije da nametne soje viđenje rešenja kosovskometohijskog problema:
- Prvo, EU ne govori jednim glasom jer pet država nije priznalo nezavisnost Kosova. Dva predstavnika EU koji su angažovani u dijalogu dolaze iz zemalja koje nisu priznale Kosovo - Borelj dolazi iz Španije, a Lajčak iz Slovačke. Zbog toga je u Prištini od početka postojao otpor prema Lajčaku, koji se manifestuje na različite načine - objašnjava Stojanović i kako bi ilustrovao pokušaje Prištine da potkopa Lajčakov kredibilitet podseća na skorašnji protest kosovskih Albanaca zbog toga što se specijalni predstavnik za dijalog slikao sa mapom Evrope na kojoj nema nezavisnog Kosova.
Drugi razlog zbog koga, prema Stojanovićevom mišljenju, Nemačka ne može da utiče ma promenu statusno neutralne pozicije Brisela je insistiranje Prištine da glavnu i presudnu reč u dijalogu vodi Vašington, što Evropa neće dozvoliti.
- Evropa se, sa dolaskom Bajdenove administracije obradovala što neće biti isključena iz dijaloga. Sa Grenelom, Evropa je bila gotovo isključena iz dijaloga. Potreba da sada EU i SAD rade sinhronizovano deo je opšteg koncepta da se transatlantski odnosi vrate na neku bolju situaciju, iako nikada više neće biti kao što su bili. Evropi je stalo da vodi dijalog jer je kosovski problem, kako naglašavaju, u njenom dvorištu - naglašava Stojanović.
Ukoliko su strane zainteresovane za ulazak u EU, onda moraju prihvatiti da upravo EU bude posrednik, dodaje on.
Uvažavanje ruskog stava nije pitanje emocija, već ekonomije
Ne treba zaboraviti ni uticaj Rusije, kojoj nije jedini adut rezolucija 1244. Istina, bez ruskog amina u Savetu bezbednosti ništa što se tiče kosovskometohijskog problema, ne može da se reši. Ali, prema Stojanovićevim rečima, Nemačka mora da uvažava ruski stav i zbog svog ekonomskog interesa - ne samo zbog „Severnog toka" i „Severnog toka 2", već i zato što je dobar deo industrije na istoku Nemačke orijentisan na saradnju sa Rusijom.
Masove izjave u kojima je oštro kritikovao Rusiju nisu se dopale njegovim stranačkim kolegama iz Socijaldemokratske stranke, pogotovo onima sa istoka zemlje, te je nemački šef diplomatije morao da „spusti loptu".
- To nije pitanje emocija. Recimo, devedeset odsto onoga što prerađuje jedan veliki petrohemijski gigant u Lojni, gradu na istoku Nemačke, dolazi od nafte koja stiže iz Rusije - navodi Stojanović.
Formula „dve Nemačke" - mamac Beogradu
Takozvana „formula dve Nemačke", koja je lansirana još pre nekoliko godina, a koja podrazumeva rešenje kosovskometohijskog problema na način sličan onom kako su međusobne odnose rešile Istočna i Zapadna Nemačka tokom Hladnog rata, još je na stolu, ali je, prema Stojanovićevim rečima, takođe neprimenjiva.
- Dve Nemačke su ušle u UN kao odvojene države, kada je Istok prihvatio Zapad u političkoj trgovini. One su ušle u UN, ali nikada se međusobno nisu priznale. To je bio mamac Beogradu, kada su rekli da Srbija ne mora da prizna nezavisnost Kosova, ali da treba da pusti svoju južnu pokrajinu da postane članica UN, jer članstvo u toj organizaciji je ključ za ulazak u ostale glavne međunarodne organizacije - kaže Stojanović.
Nemačke mogućnosti da vrši pritisak na bilo koga, ograničene su i delikatnošću političkog trenutka u toj zemlji - Nemačku očekuje nekoliko važnih izbornih ciklusa - u martu u tri savezne države, a u septembru i izbori za Bundestag, kada se očekuje i konačni odlazak kancelarke Angele Merkel sa političke scene, napominje naš sagovornik.
- To je vreme kada se ne povlače radikalni potezi, kada svi nemački političari hodaju „na vrhovima prstiju", veoma obazrivo - objašnjava Stojanović dodajući da je i sam Mas morao, zbog kritika iz sopstvene partije da ublaži izjave davane povodom Rusije.
- Nemačka u ovom trenutku ne može da vrši pritisak ni na koga - zaključuje on.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.
28.03.2024
23:01
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Vaske
pre 3 godine
A jeli se neko zapitao gde ce Rusi da prodaju svoju naftu, plin i sirovine ako im otkaze EU??? Oni zavise jedni od drugih.....tako da kada Rusima bude bilo potrebno jednostavno ce nasu Srbiju da iskoriste kao monetu za potkusuravanje sa EU, nisu nam oni toliki prijatelji da zrtvuju svoju zaradu od EU za nas...
Amerikanci šire i pojačavaju svoje vojno prisustvo u Grčkoj. Najnovija verzija grčko-američkog sporazuma o vojnoj saradnji omogućava Pentagonu da u narednim godinama koristi desetine novih vojnih objekata na teritoriji Grčke
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Policajci, vatrogasci, komunalni policajci, zaposleni u niškoj Hitnoj pomoći i niškom Domu zdravlja podelili su u toku popodneva stanovnicima niškog naselja Stevan Sinđelić letke sa detaljnim uputstvima za evakuaciju.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Prvi osnovni sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Ž. M. i D. O., dvojici zaposlenih u Specijalističkoj lekarskoj ordinaciji u Beogradu, zbog sumnje da su prilikom intervencije uklanjanja zadebljanja kože stopala nestručnom intervencijom naneli teske telesne povrede A. I.
Direktor CIA Vilijam Berns upozorio je u četvrtak poslanike da bi Kijev, ukoliko ne prođe novi paket vojne pomoći u američkom Kongresu, mogao da izgubi rat do kraja godine, prenosi "Politiko".
Kolaps Sjedinjenih Država na pozadini pogoršanja kontradikcija između federalnog centra i država – Teksasa, Floride, Alabame – izgleda kao strašno, ali više ne tako nemoguće proročanstvo.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.