BOŠNJACI, NA ČEMU STE VI?! BAJDEN DA VAM POTPIŠE NENAPLATIVE MENICE - TO NE BIVA! Srbi su prejaki, Hrvati neće ni da čuju za to, samo Sarajevo sanja "nemoguću misiju"!
Podeli vest
Godine se nižu, sa svih strana odjekuju pozivi da u dejtonskoj Bosni i Hercegovini nešto konačno valja učiniti radi prevazilaženja opšte blokade i paralize političkog života, nagoveštavaju se nove inicijative, prizivaju spasitelji sa strane, obećava, zaklinje, optužuje, preti i… ništa. Ili takoreći ništa
Srbi zahtevaju dosledno poštovanje teksta (a ne volšebnog „duha") izvornog Dejtonskog sporazuma, Hrvati bi da se reši problem njihove realne diskriminacije u načinu na koji se tumači i primenjuje pravni, posebno izborni sistem zasnovan na „kreativnom pristupu" Dejtonu, dok Bošnjaci sporazum kao takav smatraju prevaziđenim i zrelim za korenitu reviziju koja bi, navodno, obezbedila istinsku građansku demokratiju, po principu „jedan čovek - jedan glas" i ukinula načelo konstitutivnosti triju naroda, kojim se obezbeđuje njihova ravnopravnost.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik kaže da Srbi nikad nisu bili svesniji svog identiteta i da to uverenje zasniva na zajedničkim stavovima većine po pitanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
23.02.2021
23:00
Ceo društveni i politički život zarobljen je i zamrznut u tom konfliktnom trouglu, a za stalno održavanje, pa i rast napetosti uredno brinu bošnjački političari (i poneki hrvatski i srpski) koji uporno odbijaju da shvate nemogućnost da se nesuglasice prevaziđu neuvažavanjem mišljenja drugih dvaju konstitutivnih naroda i nametanjem svog, kao jedinog i politički i moralno ispravnog.
Oni koče sve procese i donošenje odluka na nivou zajedničkih organa zakonodavne i izvršne vlasti, a povremeno daju zapaljive, pa i preteće izjave, molećivog pogleda uprtog ka Zapadu, očekujući odatle presudnu pomoć i intervenciju kojom bi bili nametnuta njihova vizija jedinstvene, a zapravo unitarne BiH.
Od pobede Džoa Bajdena na predsedničkim izborima u SAD i oglašavanja „zbora derviša" iz vremena kad su se problemi rešavali bombardovanjem Srba, hor zagovornika „preuzimanja odgovornosti" za BiH od strane tzv. „međunarodne zajednice" (čitaj: zapadnih zemalja na čelu sa ponovo intervencionističkom administracijom u Vašingtonu) - za nekoliko oktava je pojačao svoje zapevanje.
Probudili su i visokog predstavnika Incka, pa je i on pohrlio da opravda svoju, takođe visoku, platu, preteći konkretnim posledicama Skupštini RS, ako se ne povinuje nekim njegovim ponižavajućim nalozima, podgrevajući priču o donošenju zakona o kriminalizaciji poricanja „genocida u Srebrenici" i najavljujući „treću fazu", naravno robusniju, sprovođenja Dejtonskog sporazuma.
Svi nešto očekuju, predviđaju, pripremaju se za burne dane i… ništa, bar za sada.
Postavlja se pitanje: da li je 2020. godina, koja je protekla na opisani, površinski ustalasan, a zapravo monoton i dosadan, jalov način zamrznutog unutrašnjeg konflikta i opšte stagnacije dobijena ili izgubljena za BiH?
Ako se posmatra i procenjuje merilom ostvarivanja stvarnih životnih interesa većine građana , bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost, i unapređivanja njihovog blagostanja, dileme ne može biti - izgubljena je, kao i tolike prethodne. Ali, to već odavno nije merilo kojim se rukovode politički predstavnici tih građana, pogotovo oni iz bošnjačkog nacionalnog korpusa.
Da vidimo, onda, kako to izgleda sa stanovišta političkih probitaka.
Pre tačno godinu dana, poznati britanski politikolog Timoti Les, koji često u svojim analizama balkanskih prilika pliva protiv glavne interpretacijske struje na Zapadu, objavio je na portalu „BalkanInsight" (28.02.2020), pod naslovom „Drugi kolaps Bosne počinje da se čini neizbežan", duži osvrt na situaciju u BiH i na njene razvojne trendove.
Posle razmatranja ponašanja domaćih i inostranih aktera i njihove interkacije, Les zaključuje da se, bez obzira na i dalje značajne prepreke, dobija utisak otvaranja jasnije i izglednije perspektive za srpske planove ojačavanja autonomije RS unutar BiH, kroz vraćanje na izvorne odredbe Dejtonskog sporazuma, a pod određenim povoljnim regionalnim uslovima čak i za aktualizovanje tebu teme izdvajanja iz zajedničke države sa Bošnjacima i Hrvatima.
Lesova predviđanja izazvala su očekivani gnev i odbacivanje na bošnjačkoj strani, pa mu je tako, recimo, mlađani politikolog anglo-američke škole Jasmin Mujanović na svom tviter nalogu već narednog dana oštro i arogantno presudio: „Vratio se, bez novih ideja, Timoti Les, opskurni britanski naučnik koji je tri poslednje godine potrošio na zagovaranje rastakanja/podjele Bosne (i Kosova). Postao je, međutim, u svojim pogledima izričitiji i radikalniji, što valja konstatovati".
A ko je, zapravo, autoritativni Jasmin Mujanović koji sebi dozvoljava da Timotija Lesa okarakteriše „opskurnim" i na šta je on utrošio svoje poslednje godine?
Ovaj tipični predstavnik mlade bošnjačke intelektualne garde obrazovane u zapadnom inostranstvu, a ne po univerzitetima islamskog sveta, čime uspostavlja protivtežu muslimanskom intelektualnom podmlatku, na Zapadu kredibilnije zastupajući identične stavove, na raznim portalima „slobodnog sveta" povremeno komentariše prilike u BiH i na Balkanu. Objavio je i knjigu „Glad i gnev: kriza demokratije na Balkanu" (2018), u kojoj je, inspirisan jednim grafitom na zidovima u vreme uličnih nereda u BiH (2014) - „Ako sejete glad, žnjećete bes"-, prognozirao bolje dane za bosansku demokratiju.
Uzdao se u socijalni bunt i neku varijatnu „obojenih revolucija", kojom će sadašnje, doduše demokratski izabrane, ali po njemu nedemokratske vlasti („elastični autoritarci" i predatorski režimi) u balkanskim državama biti počišćene sa istorijske scene.
Prođoše, eto, tri godine koje je Timoti Les verovatno protraćio na neke svoje opsesivne himere, a od Mujanovićevog buđenja naroda na Balkanu još uvek ništa, sem u Crnoj Gori, koju Mujanović, priželjkujući i prizivajući „obojene revolucije", jamačno nije imao u vidu.
Pored brige za demokratiju na Balkanu, Mujanović se, za razliku od Timotija Lesa, bavio i drugim korisnim poslovima - isticanjem članstva BiH u NATO-u kao njenog apsolutnog prioriteta, nužnošću obuzdavanja antidejtonskog delovanja vođstva RS, suprotstavljanjem srpskom istorijskom revizionizmu, obnovljenim velikosrpskim hegemonističkim ambicijama i slično. Sve visokonaučni doprinosi!
Kao i svojevremeno izjave srpskih intelektualaca koji su se u tamošnjim prestonicama zalagali za bombardovanje Srbije i Beograda, određenim snagama na Zapadu ovakvi " sveži i beskompromisni" glasovi „prosvećenih" sinova zemlje koju su svojim grubim intervencionizmom upropastili dođu kao dobrodošli argumenti u prilog dokazivanja opravdanosti svojih pogrešnih odluka i politika. A kad im neko kao Timoti Les hladno i argumentovano ispostavi poražavajući bilans njihovog delovanja - nefunkcionalnu ili, tačnije, disfunkcionalnu dejtonsku BiH, onda je to gubljenje vremena u tendencioznim konstrukcijama.
Od Lesove dijagnoze i Mujanovićevog nadmoćnog tvita prošlo je godinu dana. Svašta se u međuvremenu izdogađalo i… ništa.
Sad su sve oči uprte u Vašington kome je BiH objektivno „ispod radara", iako će se svakako i njome do određene mere pozabaviti.
Hoće li se nešto, i koliko će se promeniti, ostaje da se vidi. Ali, da se mi, prateći dalji razvoj zbivanja bez prevelikih očekivanja, vratimo našem početnom pitanju.
Da li je 2020. godina za BiH politički bila dobitak ili gubitak?
Kako za koga.
Ipak, ako se može dati neki uopšteni sud, onda je to utisak da dobitnici svakako nisu oni koje se zalažu za opstanak složene države Bosne i Hercegovine, što je, prividno paradoksalno, u manjoj meri plod uspešnog zalaganja aktera kojima njeno održavanje po svaku cenu nije politički prioritet, a više učinak neodustajanja tzv. „probosanskih snaga"od pogrešnog metoda kojim žele da ostvare svoj krajnji, sebični, a neostvarljiv cilj.
Za to im ne mogu biti krivi „opskurni" Timoti Les i njegovo gubljenje vremena u svođenju računa za menice bez pokrića koje oni već odavno izdašno potpisuju.
Ne verujemo da bi se Lesov ovogodišnji bilans, kad bi podvukao crtu, bitno razlikovao od prošlogodišnjeg.
Teško je poverovati da će čak i jedan Džo Bajden, sa svojim pristrasnim računovodstvom, biti spreman da umesto „bosanskih patriota" blanko potpiše baš sve nenaplative menice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik kaže da Srbi nikad nisu bili svesniji svog identiteta i da to uverenje zasniva na zajedničkim stavovima većine po pitanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
Ruski stručnjaci su prvi put pokazali unutrašnju strukturu krstarećih raketa "storm šedou", a dopisnici RIA Novosti snimili su proces rastavljanja projektila.
U nestabilnom vremenu u kome se nalazi čitav svet, veoma je važno da na čelu Beograda bude srpski gradonačelnik koji će zastupati očuvanje srpskih nacionalih interesa, ne dozvolivši da bilo ko promoviše secesionističku i antisrpsku politiku, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Potrčko tajkuna i vođe prozapadne opozicije Dragana Đilasa Borko Stefanović govorio je na N1 o izbornim uslovima za izbore u Beograd gde je za debakl opozicije okrivio prostor u medijima, ali je odmah demantovan.
"Holidej" koalicija okupljena oko tajkuna Dragana Đilasa, koja je mesecima tražila neizostavno i hitno ponavljanje beogradskih izbora, održanih 17. decembra prošle godine, sada traži njihovo odlaganje. I to ni manje ni više nego za septembar ove godine.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Vladimir Putin ne želi da započne rat sa NATO - om! Moskva ne traži konfrontaciju sa američkim satelitima u istočnoj Evropi, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin. Više zapadnih zvaničnika pokušalo je da prikupi podršku za dodatnu pomoć Ukrajini tvrdeći da Moskva neće stati ako Kijev bude poražen na bojnom polju. Putin se osvrnuo na ove tvrdnje tokom posete vazduhoplovnoj bazi Toržok u Tverskoj oblasti i rekao da su besmislica! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su Vladan Dinić, novinar i Nenad Vuković, predsednik Udurženja lobista Srbije.
Ruski predsednik Vladimir Putin, nakon masakra u Moskvi, namerava da likvidira ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog, kao i šefove Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) i vojnoobaveštajne službe (GUR) Vasilija Maljuka i Kirila Budanova, piše ruska "Pravda". Da li predsednik države može da bude legitimna meta? Na ovo pitanje u "Info jutru" odgovorili su Ljubinka Milinčić, glavna urednica Sputnjika i Željko Šain, dopisnik Politike iz Severne Makedonije.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.
Danijel Simić, novinar i ratni reporter i prof. dr Svetislav Lutovac, specijalista za bezbednost i kontraterorizam gostovali su u emisiji "Rat uživo" Informer TV gde su komentarisali trenutno stanje na frontu u Ukrajini, cenzuru u medijima na Zapadu, kao i tekući sukob u Izraelu.
Osnovno javno tužilaštvo u Prokuplju je predložilo sudiji za prethodni postupak da odredi pritvor D. J. (30) iz okoline Stare Pazove, osumnjičenom da je bacio molotovljev koktel na jedan pansion za pse.
U Višem sudu u Beogradu danas je počeo treći parnični postak protiv dečaka ubice Koste K. (14) i njegovih roditelja i to po tužbi koju su podneli roditelji dečaka J. D. iz Osnovne škole "Vladislav Ribnikar" koji je u masakru bio ranjen.
U Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije Višeg tužilaštva u Beogradu saslušani su Slaven B. (34) i Marko M. (26) zbog sumnje da su u toku 2023. godine, kao odgovorna lica u firmi “Sirb kar” doo iz Aranđelovca po prethodno uspostavljenom poslovnom odnosu sa firmom “Dimnikar” i po ovlašćenju direktora “Dimnikara” iznajmljivali vozila od firme “Primero rent-a-kar” pa ih kasnije neovlašćeno prodavali za gotovinu, bez računa i bilo kakvog evidentiranja u poslovnim knjigama preduzeća.
Milenko Tomić (62) iz Bijeljine, bivši predsednik Bokserskog saveza Republike Srpske i generalni sekretar Bokserskog saveza BiH, optužen da je obljubio trinaestogodišnju devojčicu kojoj je bio trener, osuđen je na 12 godina zatvora, međutim, sumnja da je pobegao iz BiH.
Generalni direktor fudbalskog kluba Partizan Miloš Vazura oglasio se povodom vređanja predsednika Srbije Aleksandra Vučića od strane navijača crno-belih.
Najveći kritičar Novaka Đokovića, američki novinar Ben Rotenberg, oglasio se nakon što je najbolji teniser sveta raskniuo saradnju sa trenerom Goranom Ivaniševićem.
Reprezentativac plivačke reprezentacije Srbije i učesnik Olimpijskih igara u Tokiju Uroš Nikolić (27) pao je na doping testu tokom Svetskog prvenstva u Dohi proteklog meseca!
Od sjaja i nade u preokret na frontu do - očaja! Tako bi se moglo nazvati gorko priznanje uglednog Forbsa koji je u roku od manje od godinu dana potpuno promenio svoj sud o britanskom tenku "čelender 2" koji dejstvuje na ukrajinskom frontu.
Ruski stručnjaci su prvi put pokazali unutrašnju strukturu krstarećih raketa "storm šedou", a dopisnici RIA Novosti snimili su proces rastavljanja projektila.
Broj rođenih u Italiji je rekordno nizak u 2023. godini i pada već 15 godina zaredom, saopštio je danas državni zavod za statistiku ISTAT, dok broj stanovnika nastavlja da opada.
Nakon krvavog terorističkog napada na Krocus siti hol u Rusiji, ponovo je počela široka javna rasprava o vraćanju institucije smrtne kazne. Veliki broj Rusa na društvenim mrežama traži njegovu primenu na teroristima nakon sudske istrage.
Balkanska zvezda rešila je misteriju mlađeg muškarca sa kojim je nedavno uslikana, a nije ostala bez komentara ni na razvode njenih kolega Dragane Mirković i Harisa Džinovića.
Povodom 15 godina postojanja, užičko Udruženje "Roditelj" organizovalo je neobično takmičenje u disciplini povijanja beba, što je bio veliki izazov za tate!
Danijela Veljković (48) poslastičarka iz Niša od fondana i marcipana može da napravi bukvalno sve što zamisli a sa nedavno održanog Međunarodnog kulinarskog festivala "Biser mora” održanom na Braču vratila se sa zlatnim medaljama.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.