BOŠNJACI, NA ČEMU STE VI?! BAJDEN DA VAM POTPIŠE NENAPLATIVE MENICE - TO NE BIVA! Srbi su prejaki, Hrvati neće ni da čuju za to, samo Sarajevo sanja "nemoguću misiju"!
Godine se nižu, sa svih strana odjekuju pozivi da u dejtonskoj Bosni i Hercegovini nešto konačno valja učiniti radi prevazilaženja opšte blokade i paralize političkog života, nagoveštavaju se nove inicijative, prizivaju spasitelji sa strane, obećava, zaklinje, optužuje, preti i… ništa. Ili takoreći ništa
Srbi zahtevaju dosledno poštovanje teksta (a ne volšebnog „duha") izvornog Dejtonskog sporazuma, Hrvati bi da se reši problem njihove realne diskriminacije u načinu na koji se tumači i primenjuje pravni, posebno izborni sistem zasnovan na „kreativnom pristupu" Dejtonu, dok Bošnjaci sporazum kao takav smatraju prevaziđenim i zrelim za korenitu reviziju koja bi, navodno, obezbedila istinsku građansku demokratiju, po principu „jedan čovek - jedan glas" i ukinula načelo konstitutivnosti triju naroda, kojim se obezbeđuje njihova ravnopravnost.
Ceo društveni i politički život zarobljen je i zamrznut u tom konfliktnom trouglu, a za stalno održavanje, pa i rast napetosti uredno brinu bošnjački političari (i poneki hrvatski i srpski) koji uporno odbijaju da shvate nemogućnost da se nesuglasice prevaziđu neuvažavanjem mišljenja drugih dvaju konstitutivnih naroda i nametanjem svog, kao jedinog i politički i moralno ispravnog.
Oni koče sve procese i donošenje odluka na nivou zajedničkih organa zakonodavne i izvršne vlasti, a povremeno daju zapaljive, pa i preteće izjave, molećivog pogleda uprtog ka Zapadu, očekujući odatle presudnu pomoć i intervenciju kojom bi bili nametnuta njihova vizija jedinstvene, a zapravo unitarne BiH.
Od pobede Džoa Bajdena na predsedničkim izborima u SAD i oglašavanja „zbora derviša" iz vremena kad su se problemi rešavali bombardovanjem Srba, hor zagovornika „preuzimanja odgovornosti" za BiH od strane tzv. „međunarodne zajednice" (čitaj: zapadnih zemalja na čelu sa ponovo intervencionističkom administracijom u Vašingtonu) - za nekoliko oktava je pojačao svoje zapevanje.
Probudili su i visokog predstavnika Incka, pa je i on pohrlio da opravda svoju, takođe visoku, platu, preteći konkretnim posledicama Skupštini RS, ako se ne povinuje nekim njegovim ponižavajućim nalozima, podgrevajući priču o donošenju zakona o kriminalizaciji poricanja „genocida u Srebrenici" i najavljujući „treću fazu", naravno robusniju, sprovođenja Dejtonskog sporazuma.
Svi nešto očekuju, predviđaju, pripremaju se za burne dane i… ništa, bar za sada.
Postavlja se pitanje: da li je 2020. godina, koja je protekla na opisani, površinski ustalasan, a zapravo monoton i dosadan, jalov način zamrznutog unutrašnjeg konflikta i opšte stagnacije dobijena ili izgubljena za BiH?
Foto: mediacentar.rs
Ako se posmatra i procenjuje merilom ostvarivanja stvarnih životnih interesa većine građana , bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost, i unapređivanja njihovog blagostanja, dileme ne može biti - izgubljena je, kao i tolike prethodne. Ali, to već odavno nije merilo kojim se rukovode politički predstavnici tih građana, pogotovo oni iz bošnjačkog nacionalnog korpusa.
Da vidimo, onda, kako to izgleda sa stanovišta političkih probitaka.
Pre tačno godinu dana, poznati britanski politikolog Timoti Les, koji često u svojim analizama balkanskih prilika pliva protiv glavne interpretacijske struje na Zapadu, objavio je na portalu „BalkanInsight" (28.02.2020), pod naslovom „Drugi kolaps Bosne počinje da se čini neizbežan", duži osvrt na situaciju u BiH i na njene razvojne trendove.
Posle razmatranja ponašanja domaćih i inostranih aktera i njihove interkacije, Les zaključuje da se, bez obzira na i dalje značajne prepreke, dobija utisak otvaranja jasnije i izglednije perspektive za srpske planove ojačavanja autonomije RS unutar BiH, kroz vraćanje na izvorne odredbe Dejtonskog sporazuma, a pod određenim povoljnim regionalnim uslovima čak i za aktualizovanje tebu teme izdvajanja iz zajedničke države sa Bošnjacima i Hrvatima.
Lesova predviđanja izazvala su očekivani gnev i odbacivanje na bošnjačkoj strani, pa mu je tako, recimo, mlađani politikolog anglo-američke škole Jasmin Mujanović na svom tviter nalogu već narednog dana oštro i arogantno presudio: „Vratio se, bez novih ideja, Timoti Les, opskurni britanski naučnik koji je tri poslednje godine potrošio na zagovaranje rastakanja/podjele Bosne (i Kosova). Postao je, međutim, u svojim pogledima izričitiji i radikalniji, što valja konstatovati".
A ko je, zapravo, autoritativni Jasmin Mujanović koji sebi dozvoljava da Timotija Lesa okarakteriše „opskurnim" i na šta je on utrošio svoje poslednje godine?
Ovaj tipični predstavnik mlade bošnjačke intelektualne garde obrazovane u zapadnom inostranstvu, a ne po univerzitetima islamskog sveta, čime uspostavlja protivtežu muslimanskom intelektualnom podmlatku, na Zapadu kredibilnije zastupajući identične stavove, na raznim portalima „slobodnog sveta" povremeno komentariše prilike u BiH i na Balkanu. Objavio je i knjigu „Glad i gnev: kriza demokratije na Balkanu" (2018), u kojoj je, inspirisan jednim grafitom na zidovima u vreme uličnih nereda u BiH (2014) - „Ako sejete glad, žnjećete bes"-, prognozirao bolje dane za bosansku demokratiju.
Uzdao se u socijalni bunt i neku varijatnu „obojenih revolucija", kojom će sadašnje, doduše demokratski izabrane, ali po njemu nedemokratske vlasti („elastični autoritarci" i predatorski režimi) u balkanskim državama biti počišćene sa istorijske scene.
Prođoše, eto, tri godine koje je Timoti Les verovatno protraćio na neke svoje opsesivne himere, a od Mujanovićevog buđenja naroda na Balkanu još uvek ništa, sem u Crnoj Gori, koju Mujanović, priželjkujući i prizivajući „obojene revolucije", jamačno nije imao u vidu.
Foto: Reuters
Pored brige za demokratiju na Balkanu, Mujanović se, za razliku od Timotija Lesa, bavio i drugim korisnim poslovima - isticanjem članstva BiH u NATO-u kao njenog apsolutnog prioriteta, nužnošću obuzdavanja antidejtonskog delovanja vođstva RS, suprotstavljanjem srpskom istorijskom revizionizmu, obnovljenim velikosrpskim hegemonističkim ambicijama i slično. Sve visokonaučni doprinosi!
Kao i svojevremeno izjave srpskih intelektualaca koji su se u tamošnjim prestonicama zalagali za bombardovanje Srbije i Beograda, određenim snagama na Zapadu ovakvi " sveži i beskompromisni" glasovi „prosvećenih" sinova zemlje koju su svojim grubim intervencionizmom upropastili dođu kao dobrodošli argumenti u prilog dokazivanja opravdanosti svojih pogrešnih odluka i politika. A kad im neko kao Timoti Les hladno i argumentovano ispostavi poražavajući bilans njihovog delovanja - nefunkcionalnu ili, tačnije, disfunkcionalnu dejtonsku BiH, onda je to gubljenje vremena u tendencioznim konstrukcijama.
Od Lesove dijagnoze i Mujanovićevog nadmoćnog tvita prošlo je godinu dana. Svašta se u međuvremenu izdogađalo i… ništa.
Sad su sve oči uprte u Vašington kome je BiH objektivno „ispod radara", iako će se svakako i njome do određene mere pozabaviti.
Hoće li se nešto, i koliko će se promeniti, ostaje da se vidi. Ali, da se mi, prateći dalji razvoj zbivanja bez prevelikih očekivanja, vratimo našem početnom pitanju.
Da li je 2020. godina za BiH politički bila dobitak ili gubitak?
Kako za koga.
Ipak, ako se može dati neki uopšteni sud, onda je to utisak da dobitnici svakako nisu oni koje se zalažu za opstanak složene države Bosne i Hercegovine, što je, prividno paradoksalno, u manjoj meri plod uspešnog zalaganja aktera kojima njeno održavanje po svaku cenu nije politički prioritet, a više učinak neodustajanja tzv. „probosanskih snaga"od pogrešnog metoda kojim žele da ostvare svoj krajnji, sebični, a neostvarljiv cilj.
Za to im ne mogu biti krivi „opskurni" Timoti Les i njegovo gubljenje vremena u svođenju računa za menice bez pokrića koje oni već odavno izdašno potpisuju.
Foto: Tanjug/Fotoilustracija
Ne verujemo da bi se Lesov ovogodišnji bilans, kad bi podvukao crtu, bitno razlikovao od prošlogodišnjeg.
Teško je poverovati da će čak i jedan Džo Bajden, sa svojim pristrasnim računovodstvom, biti spreman da umesto „bosanskih patriota" blanko potpiše baš sve nenaplative menice.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik kaže da Srbi nikad nisu bili svesniji svog identiteta i da to uverenje zasniva na zajedničkim stavovima većine po pitanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik kaže da Srbi nikad nisu bili svesniji svog identiteta i da to uverenje zasniva na zajedničkim stavovima većine po pitanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država produžiće za dodatnih 30 dana izuzeće od sankcija za rusku naftu koja se transportuje morskim putem, objavio je danas Rojters.
Komercijalne zalihe nafte u svetu troše se frapantnom brzinom i preostalo je goriva za svega nekoliko nedelja, upozorio je u ponedeljak Fatih Birol, šef Međunarodne agencije za energiju (IEA).
MIinistarstvo odbrane Belorusije saopštilo je danas da su oružane snage te zemlje započele vojne vežbe, a da će u saradnji sa ruskom stranom biti uvežbavana isporuka nuklearne municije i njena priprema za upotrebu.
Supruga Slobe Vasića, Jelena Lela Vasić, nastavila je sa vođenjem poslova u njihovoj privatnoj klinici jer pored privatnih problema, posao ne sme da trpi.
Generalni direktor Javnog servisa Moldavije, Vlad Curkanu, podneo je ostavku nakon reakcija koje je izazvalo glasanje moldavskog žirija na Evroviziji 2026, održanoj u Beču.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar