BOŠNJACI, NA ČEMU STE VI?! BAJDEN DA VAM POTPIŠE NENAPLATIVE MENICE - TO NE BIVA! Srbi su prejaki, Hrvati neće ni da čuju za to, samo Sarajevo sanja "nemoguću misiju"!
Podeli vest
Godine se nižu, sa svih strana odjekuju pozivi da u dejtonskoj Bosni i Hercegovini nešto konačno valja učiniti radi prevazilaženja opšte blokade i paralize političkog života, nagoveštavaju se nove inicijative, prizivaju spasitelji sa strane, obećava, zaklinje, optužuje, preti i… ništa. Ili takoreći ništa
Srbi zahtevaju dosledno poštovanje teksta (a ne volšebnog „duha") izvornog Dejtonskog sporazuma, Hrvati bi da se reši problem njihove realne diskriminacije u načinu na koji se tumači i primenjuje pravni, posebno izborni sistem zasnovan na „kreativnom pristupu" Dejtonu, dok Bošnjaci sporazum kao takav smatraju prevaziđenim i zrelim za korenitu reviziju koja bi, navodno, obezbedila istinsku građansku demokratiju, po principu „jedan čovek - jedan glas" i ukinula načelo konstitutivnosti triju naroda, kojim se obezbeđuje njihova ravnopravnost.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik kaže da Srbi nikad nisu bili svesniji svog identiteta i da to uverenje zasniva na zajedničkim stavovima većine po pitanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
23.02.2021
23:00
Ceo društveni i politički život zarobljen je i zamrznut u tom konfliktnom trouglu, a za stalno održavanje, pa i rast napetosti uredno brinu bošnjački političari (i poneki hrvatski i srpski) koji uporno odbijaju da shvate nemogućnost da se nesuglasice prevaziđu neuvažavanjem mišljenja drugih dvaju konstitutivnih naroda i nametanjem svog, kao jedinog i politički i moralno ispravnog.
Oni koče sve procese i donošenje odluka na nivou zajedničkih organa zakonodavne i izvršne vlasti, a povremeno daju zapaljive, pa i preteće izjave, molećivog pogleda uprtog ka Zapadu, očekujući odatle presudnu pomoć i intervenciju kojom bi bili nametnuta njihova vizija jedinstvene, a zapravo unitarne BiH.
Od pobede Džoa Bajdena na predsedničkim izborima u SAD i oglašavanja „zbora derviša" iz vremena kad su se problemi rešavali bombardovanjem Srba, hor zagovornika „preuzimanja odgovornosti" za BiH od strane tzv. „međunarodne zajednice" (čitaj: zapadnih zemalja na čelu sa ponovo intervencionističkom administracijom u Vašingtonu) - za nekoliko oktava je pojačao svoje zapevanje.
Probudili su i visokog predstavnika Incka, pa je i on pohrlio da opravda svoju, takođe visoku, platu, preteći konkretnim posledicama Skupštini RS, ako se ne povinuje nekim njegovim ponižavajućim nalozima, podgrevajući priču o donošenju zakona o kriminalizaciji poricanja „genocida u Srebrenici" i najavljujući „treću fazu", naravno robusniju, sprovođenja Dejtonskog sporazuma.
Svi nešto očekuju, predviđaju, pripremaju se za burne dane i… ništa, bar za sada.
Postavlja se pitanje: da li je 2020. godina, koja je protekla na opisani, površinski ustalasan, a zapravo monoton i dosadan, jalov način zamrznutog unutrašnjeg konflikta i opšte stagnacije dobijena ili izgubljena za BiH?
Foto: mediacentar.rs
Ako se posmatra i procenjuje merilom ostvarivanja stvarnih životnih interesa većine građana , bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost, i unapređivanja njihovog blagostanja, dileme ne može biti - izgubljena je, kao i tolike prethodne. Ali, to već odavno nije merilo kojim se rukovode politički predstavnici tih građana, pogotovo oni iz bošnjačkog nacionalnog korpusa.
Da vidimo, onda, kako to izgleda sa stanovišta političkih probitaka.
Pre tačno godinu dana, poznati britanski politikolog Timoti Les, koji često u svojim analizama balkanskih prilika pliva protiv glavne interpretacijske struje na Zapadu, objavio je na portalu „BalkanInsight" (28.02.2020), pod naslovom „Drugi kolaps Bosne počinje da se čini neizbežan", duži osvrt na situaciju u BiH i na njene razvojne trendove.
Posle razmatranja ponašanja domaćih i inostranih aktera i njihove interkacije, Les zaključuje da se, bez obzira na i dalje značajne prepreke, dobija utisak otvaranja jasnije i izglednije perspektive za srpske planove ojačavanja autonomije RS unutar BiH, kroz vraćanje na izvorne odredbe Dejtonskog sporazuma, a pod određenim povoljnim regionalnim uslovima čak i za aktualizovanje tebu teme izdvajanja iz zajedničke države sa Bošnjacima i Hrvatima.
Lesova predviđanja izazvala su očekivani gnev i odbacivanje na bošnjačkoj strani, pa mu je tako, recimo, mlađani politikolog anglo-američke škole Jasmin Mujanović na svom tviter nalogu već narednog dana oštro i arogantno presudio: „Vratio se, bez novih ideja, Timoti Les, opskurni britanski naučnik koji je tri poslednje godine potrošio na zagovaranje rastakanja/podjele Bosne (i Kosova). Postao je, međutim, u svojim pogledima izričitiji i radikalniji, što valja konstatovati".
A ko je, zapravo, autoritativni Jasmin Mujanović koji sebi dozvoljava da Timotija Lesa okarakteriše „opskurnim" i na šta je on utrošio svoje poslednje godine?
Ovaj tipični predstavnik mlade bošnjačke intelektualne garde obrazovane u zapadnom inostranstvu, a ne po univerzitetima islamskog sveta, čime uspostavlja protivtežu muslimanskom intelektualnom podmlatku, na Zapadu kredibilnije zastupajući identične stavove, na raznim portalima „slobodnog sveta" povremeno komentariše prilike u BiH i na Balkanu. Objavio je i knjigu „Glad i gnev: kriza demokratije na Balkanu" (2018), u kojoj je, inspirisan jednim grafitom na zidovima u vreme uličnih nereda u BiH (2014) - „Ako sejete glad, žnjećete bes"-, prognozirao bolje dane za bosansku demokratiju.
Uzdao se u socijalni bunt i neku varijatnu „obojenih revolucija", kojom će sadašnje, doduše demokratski izabrane, ali po njemu nedemokratske vlasti („elastični autoritarci" i predatorski režimi) u balkanskim državama biti počišćene sa istorijske scene.
Prođoše, eto, tri godine koje je Timoti Les verovatno protraćio na neke svoje opsesivne himere, a od Mujanovićevog buđenja naroda na Balkanu još uvek ništa, sem u Crnoj Gori, koju Mujanović, priželjkujući i prizivajući „obojene revolucije", jamačno nije imao u vidu.
Foto: Reuters
Pored brige za demokratiju na Balkanu, Mujanović se, za razliku od Timotija Lesa, bavio i drugim korisnim poslovima - isticanjem članstva BiH u NATO-u kao njenog apsolutnog prioriteta, nužnošću obuzdavanja antidejtonskog delovanja vođstva RS, suprotstavljanjem srpskom istorijskom revizionizmu, obnovljenim velikosrpskim hegemonističkim ambicijama i slično. Sve visokonaučni doprinosi!
Kao i svojevremeno izjave srpskih intelektualaca koji su se u tamošnjim prestonicama zalagali za bombardovanje Srbije i Beograda, određenim snagama na Zapadu ovakvi " sveži i beskompromisni" glasovi „prosvećenih" sinova zemlje koju su svojim grubim intervencionizmom upropastili dođu kao dobrodošli argumenti u prilog dokazivanja opravdanosti svojih pogrešnih odluka i politika. A kad im neko kao Timoti Les hladno i argumentovano ispostavi poražavajući bilans njihovog delovanja - nefunkcionalnu ili, tačnije, disfunkcionalnu dejtonsku BiH, onda je to gubljenje vremena u tendencioznim konstrukcijama.
Od Lesove dijagnoze i Mujanovićevog nadmoćnog tvita prošlo je godinu dana. Svašta se u međuvremenu izdogađalo i… ništa.
Sad su sve oči uprte u Vašington kome je BiH objektivno „ispod radara", iako će se svakako i njome do određene mere pozabaviti.
Hoće li se nešto, i koliko će se promeniti, ostaje da se vidi. Ali, da se mi, prateći dalji razvoj zbivanja bez prevelikih očekivanja, vratimo našem početnom pitanju.
Da li je 2020. godina za BiH politički bila dobitak ili gubitak?
Kako za koga.
Ipak, ako se može dati neki uopšteni sud, onda je to utisak da dobitnici svakako nisu oni koje se zalažu za opstanak složene države Bosne i Hercegovine, što je, prividno paradoksalno, u manjoj meri plod uspešnog zalaganja aktera kojima njeno održavanje po svaku cenu nije politički prioritet, a više učinak neodustajanja tzv. „probosanskih snaga"od pogrešnog metoda kojim žele da ostvare svoj krajnji, sebični, a neostvarljiv cilj.
Za to im ne mogu biti krivi „opskurni" Timoti Les i njegovo gubljenje vremena u svođenju računa za menice bez pokrića koje oni već odavno izdašno potpisuju.
Foto: Tanjug/Fotoilustracija
Ne verujemo da bi se Lesov ovogodišnji bilans, kad bi podvukao crtu, bitno razlikovao od prošlogodišnjeg.
Teško je poverovati da će čak i jedan Džo Bajden, sa svojim pristrasnim računovodstvom, biti spreman da umesto „bosanskih patriota" blanko potpiše baš sve nenaplative menice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik kaže da Srbi nikad nisu bili svesniji svog identiteta i da to uverenje zasniva na zajedničkim stavovima većine po pitanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Posle jedne od borbi na Exatlonu Crveni tim, a posebno Radojica Lazić, provocirao je Sanju Kalinović, na šta je ona uzvratila sarkastičnim poljupcima i lažnom zahvalnošću.
Takmičar Crvenih u najvećem sportskom rijalitiju na svetu, Jovan Radulović Jodžir, sapleo se i povredio nogu. Zbog pada je odmah reagovao lekarski tim.
Pravo niotkuda došlo je do svađe između Marka Nikolića i Nemanje Radovanovića. Mesar je potpuno izgubio živce, pa čak i krenuo na saigrača. Srećom, ceo Plavi tim se umešao i sprečio eventualnu tuču.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Mladići rođeni 2008. godine, kao i oni stariji koji do sada nisu "uvedeni u tefter" vojske, imaju rok do 27. februara da se jave lokalnim centrima Ministarstva odbrane. Ukoliko to ne urade, slede ogromne kazne.
Posle više od 50 godina, "mercedes benz" se vratio na tron evropske automobilske industrije, pošto je model "CLA" na sajmu automobila u Briselu proglašen za Evropski automobil godine.
Desetine uginulih svinja bačenih u sneg zatekli su veterinarski inspektori u selu Metković kod Bogatića i naložili hitno uklanjanje i transport u kafileriju.
Za Bogojavljensko plivanje za časni krst u Kragujevcu prijavilo se 108 učesnika, među kojima su i šest žena i devet pliavača koji još nemaju 18 godina.
U pojedinim opštinama, ako potraje vanredna situacija zbog vremenskih nepogoda, plan je da se uvede onlajn nastava na početku drugog polugodišta, najavio je ministar prosvete Dejan Vuk Stanković.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre tačno 26 godina u beogradskom hotelu "Interkontinental", a tim povodom čitulje u novinama dali su Aca Mandić sin ubijenog Milenka Mandića Mande, koji je ubijen zajedno sa Arkanom, kao i Srpska dobrovoljačka garda.
Navijači Partizana masovno se opraštaju od muškarca Aleksandra A., koji je, kako se sumnja, juče pao sa sprata jedne zgrade u baštu kafića u centru Beograda.
Željko Ražnatović Arkan ubijen je na današnji dan pre 26 godina. Na Novom groblju održava se pomen kome će kao i svake godine do sada prisustvovati najbliži članovi porodice i prijatelji.
Jovan P. (42), otac Dušana P. (16), uhapšen je po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu zbog sumnje da je izvršio krivično delo zapuštanje i zlostavljanje maloletnog lica.
Grenlandska ministarka spoljnih poslova Vivijan Mocfeldt bila je vidno potresena tokom intervjua uživo za grenlandsku televiziju KNR, neposredno nakon sastanka sa američkim zvaničnicima u Vašingtonu.
Odluka predsednika SAD Donalda Trampa da još prošle jeseni prebaci značajne američke snage na Karibe, u okviru pritiska na tadašnjeg venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, sada ograničava vojne opcije Vašingtona u slučaju eskalacije sukoba sa Iranom.
Pentagon premešta nosač aviona iz Južnog kineskog mora na Bliski istok, u zonu odgovornosti Američka Centralna komanda, usred naglog rasta tenzija između administracije predsednika Donald Tramp i Iran.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Španska vlada razmatra mogućnost da oduzme medalju za likovnu umetnost koju je pevač Hulio Iglesijas (83) dobio 2010. godine, nakon što su ga bivše zaposlene u njegovom timu optužile za seksualno uznemiravanje.
Skup sećanja na nedavno preminulog muzičara Ljubu Ninkovića (1950-2026) održan je danas u Radio Beogradu u prisustvu članova porodice, prijatelja, saradnika i brojnih poštovalaca.
Prvi znaci leta usred zime već se naziru, jer u bioskope širom Srbije uskoro stiže novo ostvarenje reditelja Gvozdena Đurića, osvežavajuća letnja dramedija "Biće novih leta", inspirisana istinitim događajima.
Nova studija otkriva da jutarnji intimni odnosi utiču na dobro na hormonsku ravnotežu, raspoloženje i radni učinak, pogotovo kod muškaraca, za čak 70 odsto.
Porodica i prijatelji obeležili su danas 26. godišnjicu smrti Željka Ražnatovića Arkana na Novom groblju ovoga puta bez njegove dece Veljka i Anastasije.
Danas se navršava 26 godina od ubistva Željka Ražnatovića Arkana, a pomenu je prisustvovala i njegova supruga Svetlana Ceca Ražnatović sa porodicom i prijateljima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar