• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Tanjug

19.04.2021

07:27

OSAM GODINA OD POTPISIVANJA BRISELSKOG SPORAZUMA! Đurić: Taj dokument je omogućio godine mira i stabilnosti! Video

Politika

OSAM GODINA OD POTPISIVANJA BRISELSKOG SPORAZUMA! Đurić: Taj dokument je omogućio godine mira i stabilnosti! Video

Podeli vest

Osam godina nakon potpisivanja Briselskog sporazuma ambasador Srbije u Vašingtonu, donedavni direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Ðurić. ističe da je taj dokument omogućio godine mira i stabilnosti u kojima je Srbija izgradila brend države koja snažno zastupa interese srpskog naroda na KiM i koja se zalaže za postizanje pravednog kompromisnog rešenja koje neće podrazumevati gaženje svojih državnih i nacionalnih interesa


Povodom osam godina od kada su delegacije Beograda i Prištine potpisale Briselski sporazum, on kaže da je taj sporazum "bedem za zaštitu mira i srpskih interesa na KiM" i "glavni argument srpske strane u nastojanjima da obezbedi trajnu stabilnost i trajni mir."


Ðurić za Tanjug podseća da je Srbija tog aprila 2013. godine donela dve strateške odluke koje su izdržale probu vremena, iako nisu bile nimalo lake.

"Prva, da se odbiju nepovoljni zahtevi izneti pred srpsku stranu po kojima je Srbija bez ikakve protivusluge za srpski narod na KiM trebalo da prihvati članstvo tzv. Kosova u UN i drugim međunarodnim organizacijama nije bila nimalo laka za državnu delegaciju na čelu sa Aleksandrom Vučićem", naveo je Ðurić.

On podseća da je Srbija u tom trenutku bila neuporedivo ekonomski, vojno i spoljnopolitički slabija i u gorem položaju nego danas.

"Odbiti ultimativne zahteve u takvim okolnostima nije bilo nimalo jednostavno, posebno imajući u vidu pritiske koji su bili i lične prirode i uključivali su neku vrstu implicitnih pretnji i pritisaka na najviše predstavnike države", ističe Ðurić.

On navodi da je i sama činjenica da je šef državne delegacije - predsednik Vučić imao i kako naglašava, "političkog karaktera i kuraži" da takve zahteve ne prihvati, dovela do toga da su nekoliko nedelja kasnije pred srpsku stranu izneti znatno povoljniji uslovi.

Prema njegovim rečima, oni su podrazumevali politički dogovor, sa Zajednicom srpskih opština u centru takvog dogovora, i bez članstva tzv Kosova u UN. I ta druga odluka da se ovakav znatno povoljniji strateški dogovor prihvati pokazala se, kaže, ispravnom.

"O njenoj težini svedoči činjenica da su zbog te političke odluke vođene višegodišnje propagandne hajke, kako dela domaće javnosti tako i Prištine koja je sam koncept Zajednice srpskih opština nastojala da demonizuje i prikaže katastrofalnim po interese albanskog naroda", kazao je Ðurić.

On podseća da je i Dejtonski sporazum bio meta meta žestokih pritisaka 1995. godine kada je zaključen, iako je u BiH doneo mir.

"Tako danas mi, osam godina nakon Briselskog sporazuma, možemo da kažemo da on predstavlja bedem za zaštitu mira, ali i srpskih interesa na KiM i da je danas sa ZSO kao kičmom, glavni argument srpske strane u nastojanjima da obezbedi trajnu stabilnost i trajni mir", kaže Ðurić.

Tih osam godina mira i stabilnosti , kako kaže, pružilo je priliku Srbiji da se oporavi od geopolitičke katastrofe koju smo doživeli raspadom zemlje.

"Osam godina razvoja dovelo je do Srbije koja je ekonomski, vojno i spoljnipolitički znatno ojačana i koja sa novim samopouzdanjemzastupa i brani, kako interese u vezi sa KiM ,tako i po svim ostalim pitanjima", ističe Ðurić.


Po njegovim rečima, taj period omogućio nam je i da sa onima koji tradicionalno nisu podržavali našu poziciju kada je reč o KiM počnemo da gradimo pragmatične odnose čiji je cilj, da se ojača stabilnost, i otvori čitav region.

On naglašava da danas uz zalaganju za nastavak rada na izgradnji mira i stabilnosti leži jedan od značajnijh spoljnopolitičkih resursa Srbije.

 

ključna tačka za Srbe mrtvo slovo

Osam godina od Briselskog sporazuma, potpisanog uz posredstvo EU, navršava se danas, a Srbi na KIM nisu dočekali Zajednicu srpskih opština (ZSO), koja je trebalo da im garantuje ovlašćenja u obrazovanju, zdravstvu, ekonomskom razvoju, urbanom i ruralnom planiranju.

I pored konstantnog insistiranja predsednika Aleksandra Vučića i ostalih najviših zvaničnika Srbije u razgovorima sa svim evropskim i svetskim političarima, 2.920 dana kasnije ključna tačka dokumenta je i dalje mrtvo slovo na papiru.

Predstavnici Beograda i Prištine su tog 19. aprila 2013. godine nakon šest meseci razgovora i 10 rundi pregovora potpisali sporazum u 15 tačaka, od kojih se šest odnosi na ZSO, koja je bila "kičma" tog dokumenta, predstavljanog i kao veliki uspeh evropske diplomatije.

Ostale tačke Briselskog sporazuma odnosile su se, između ostalog, na policiju, pravosuđe, lolalne izbore i energetiku, a one čije je sporovođenje zavisilo od Beograda, sprovedene su.

Sporazum čiji su detalji usaglašeni 2015. potpisali su, uz posredovanje tadašnje šefica diplomatije EU Ketrin Ešton, tada glavni pregovarači Ivica Dačić i Hašim Tači, koji je čak naglasio da dokument predstavlja "početak nove ere - ere pomirenja".

Tog 19. aprila 2013. dve strane stavile su paraf na nešto što je Srbima na KiM trebalo da donese zajednicu 10 opština sa srpskom većinom južno i severno od Ibra.

ZSO je trebalo da ima i svog predsednika i potpredsednika, skupštinu, statut, zvanične simbole - grb i zastavu, i da obuhvati Leposavić, Zvečan, severni deo Kosovske Mitrovice, Zubin Potok, Parteš, Ranilug, Novo Brdo, Gračanicu, Štrpce i Klokot, a i Ketrin Ešton je imala je velika očekivanja od postignutog dogovora.

Ivica Dačić, u to vreme premijer, ocenio je tada da je to najviše što je u tom trenutku moglo da se ostvari.

Priština je u novembru 2018. godine na robu iz centralne Srbije uvela takse sto je blokiralo dijalog, a pre toga ključni deo sporazuma - ZSO našao se i pred ustavnim sudom u Prištini.

Zajednica srpskih opština nije formirana, dijalog je i dalje u zastoju, u rešavanje problema uključile su se SAD, potpisan je i Vašingtonski sporazum.

U međuvremenu dvadesetak zemalja povuklo je odluku o priznanju nezavisnosti tzv. Kosova.

EU je pre nešto više od godinu dana Miroslava Lajčaka, umesto Federike Mogerini koja je zamenila Ketrin Ešton, imenovala na mesto specijalnog predstavnika EU za dijalog i druga regionalna pitanja na Zapadnom Balkanu.

Dijalog je u zastoju, odložila ga je pandemija, izbori na KiM, odlazak dela prištinskih zvaničnika u Hag i česte promene na čelu prištinskih institucija.

Srbija na svakom mestu u svetu ponavlja da je spremna na dijalog, a od nove predsednice, koja će biti i deo pregovaračkog tima - Vjose Osmani i pored opomena iz međunarodne zajednice da dijalog mora biti prioritet, pre par dana moglo se čuti da Priština prvo želi da obezbedi vakcine za sve građane, pa da se onda vrati na dijalog.

Prema ocenama bivšeg direktora Kancelarije za KiM Vlade Srbije, sada ambasadora u SAD Marka Ðurića, Priština je svojim stavom obesmislila dijalog i izgubila kredibilitet i u očima onih od kojih je dobijala blanko podršku.

Predsednik Vučić je u petak najavio da će dva puta iću u Brisel i da očekuje konstruktivne razgovore, ali i nastavak dijaloga u maju ili junu.




Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
Dragi

pre 3 godine

Kako te bre nije sramota? Govoriš o godinama mira, a vode te zavezanog kroz Prištinu kao pseto. Pa vi ste ukinuli sve Institucije Srbije na KiM za jednu šarenu lažu, za ZSO. Pa do 2013 na KiM policija je nosila srpske uniforme, bila plaćana iz budžeta Srbija, Sud i Tužilaštvo bili deo Pravosuđa Srbije, na izborima Srbi bili birani u NS Srbije, obrazovni sistem bio deo obrazovnog sistema Srbije, registarske tablice... i tako dalje i tako dalje. Sve ste to poništili i uništili Briselskim sporazumom. I vi to zovete uspehom Srbije i godinama mira. Sramota!

sledeća vest

Izbori 2024

Aleksandar Vulin o izborima 2. juna: Vučić mora da se bavi izborima, ovo nisu lokalni izbori, hoće da slome kičmu Vučiću i našoj slobodarskoj politici
Izbori 2024

Aleksandar Vulin o izborima 2. juna: Vučić mora da se bavi izborima, ovo nisu lokalni izbori, hoće da slome kičmu Vučiću i našoj slobodarskoj politici

Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.

27.04.2024

12:39

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Kakva uvertira za PSŽ: Lajpcig demolirao Borusiju, Bajern preživeo!
Fudbal

Kakva uvertira za PSŽ: Lajpcig demolirao Borusiju, Bajern preživeo!

Ekipa Borusije iz Dortmunda ubedljivo je savladana na gostovanju Lajpcigu sa 4:1 u 31. kolu Bundeslige, pa je pitanje kako će ovaj poraz uticati na "milionere" pred njihov okršaj sa Pariz Sen Žermenom u polufinalu Lige šampiona 01. maja. Bajern je ostvario tešku pobedu nad Ajntrahtom od 2:1, a sa tri boda izvukli su se Volfsburg i Verder Bremen.

27.04.2024

18:55

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija