Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
SAD je u tipičnoj Tukididovoj zamci. Dok američka dominacija ubrzano slabi, Vašington je u iskušenju da ugled spasava ratom protiv rivala u usponu - Rusije i Kine.
No, angloamerička imperija je u fazi senilnosti, i to ne samo zbog Bajdena. Nensi Pelosi (82), predsednica američkog Donjeg doma, u zvaničnom obraćanju, Ukrajinu hladnokrvno zove „Hungari". A Liz Tras (45), britanska ministarka diplomatije, meša Baltičko i Crno more, dok tokom zvaničnog sastanka s Lavrovom izjavljuje da su Rostov i Voronjež u Ukrajini.
I takva sklerotična i analfabetska politička elita da parira Putinu i Đinpingu? Pa, teško.
Ali, da se držimo mi naše muke. Veselin Simonović, danas već direktor Nove.rs, objavio je sledeće: „Predložio sam urednicima (Nove.rs) da sve najvažnije kandidate na svim izbornim nivoima (u Srbiji) pitaju da li podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine" - kao test pitanje „za koga glasati".
Dakle, isti oni koji nam uši probiše s „prihvatanjem realnosti na terenu" i da smo „Kosovo dobili ratom, pa onda i izgubili ratom", odjednom su se setili „međunarodnog prava" i „teritorijalnog integriteta".
Eno, koliko još pre neki dan, Biljana Srbljanović na pitanje zašto Zapad (suprotno Badinterovom 3. zaključku) samo Srbiji nije priznao njene ju-granice, odgovara: "Po principu pobednika. Ko je jači. To je međunarodno javno pravo oduvek".
E, pa lepo. Ako je za Kosovo međunarodno javno pravo „ko je jači", onda ne možete sada da se žalite kako Rusi krše međunarodno pravo. Ne, oni baš poštuju to vaše pravo. Baš doslovno kako ga je objasnila ova naša velika humanistkinja i pacifistkinja.
Međutim, kvislinški trbuhozborci sada pokušavaju da nas nahvataju na nedoslednost. „Putin je ovim zabio nož u leđa Srbiji u njenoj borbi za Kosovo", podučava nas samozvana „doktorka političkih nauka" Aleksandra Jerkov. Ona kaže da je Putin, priznajući Donjeck i Lugansk, zapravo retrospektivno legitimisao zapadno priznanje Kosova.
Foto: Beta
Neće biti. Međunarodno pravo je vrsta opšteg dogovora kojim sve strane javno preuzimaju tačno određene obaveze. Ne može ona strana koja ga je dvaput brutalno prekršila - najpre zločinom protiv mira (1999), a onda priznanjem protivpravne secesije (2008) - sada da se žali da neko drugi „krši međunarodno pravo".
To ste pravo, gospodo, ubili 1999. i 2008. Tada ste, i pored svih upozorenja, bezobzirno uveli Srbljanovićkino „pravo jačega". Zato sad ne možete da se žalite na ma šta.
Jednako je bezobrazan pokušaj da se Ukrajina uvede kao „test pitanje" u naše predizborne borbe. Time se pokušava izbaciti Srebrenica i Kosovo, lakmus test svake autokolonijalne ideologije i petokolonaške politike.
Ranije su otvoreno propagirali da se prizna „genocid" u Srebrenici. „Stranka slobode i pravde saopštila je da svaki 11. jul, Dan sećanja na genocid u Srebrenici, treba da bude posvećen srebreničkim žrtvama", javila je Beta 11. jula 2020. „Sadašnje vlasti nastavljaju s negiranjem i relativizovanjem genocida u Srebrenici", ocenila je, isti dan i Demokratska stranka.
Nazovimo stvari pravim imenom - genocidom", rekao je za Srebrenicu, godinu pre toga, Dobrica Veselinović.
Da se u naš krivični zakonik unese kazna od 90 dana zatvora za negiranje „genocida" u Srebrenici, založio se i Srđan Dragojević, sadašnji Ponošev savetnik („U slučaju maloletnih lica, roditelji idu na odsluženje kazne".
Ideju kažnjavanja „negatora" podržala je i Biljana Srbljanović. „Ili si negator ili nisi - oni insistiranjem na negaciji genocida postaju živi dokaz da je zakon neophodan i da se mora primenjivati".
Onda su, pred ove izbore, iznenada promenili ploču, te počeli da govore da oni samo poštuju skupštinsku Deklaraciju o Srebrenici (2010). U njoj se, navodno, prećutno priznaje genocid. To je među prvima ustvrdio Radomir Lazović, na šta se zatim nadovezao i Ponoš.
Ipak, za razliku od Lazovića, Ponoš nije bio izričit da rezolucija priznaje genocid. Samo je rekao da će je poštovati - mada je ostavljao utisak da misli isto što i Lazović. Provladine novine odmah su ga napale da se time otvoreno „složio se da je u Srebrenici bio genocid".
Jedan provladin analitičar čak je zatražio da se Deklaracija, kojom se, po njemu, „posredno prihvata da se dogodio genocid, jer se poziva na presude Haškog tribunala" poništi u narednoj Skupštini. Time je unošenje konfuzije u javnost podignuto na enti stepen.
Koga zanima, izvorni tekst Deklaracije (20/2010-3) može se naći ovde <https://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/eli/rep/sgrs/skupstina/deklaracija/2010/20/1/reg>. U njemu se, najpre, uopšte ne pominje Haški tribunal, već Međunarodni sud pravde. A ni za Srebrenicu se nigde ne upotrebljava reč „genocid". Samo „priznanje" glasi ovako: „Skupština najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici jula 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde".
Izraz „na način utvrđen" uopšte se ne odnosi na kvalifikaciju zločina. Odnosi se na način na koji je zločin izvršen. Kako kažu pravnici: „način je u krivičnom pravu radnja izvršenja, a ne pravna kvalifikacija". Ratni zarobljenici streljani su, bez suda, tada i na tom mestu, i taj deo presude MSP-a se prihvata. Ali, nema govora da se Deklaracijom automatski pristaje i na pravnu kvalifikaciju zločina. Pogotovo ne u smislu retardiranih presuda Haškog tribunala.
Za Deklaraciju je, da podsetim, tada glasao i SPS. Zar bi prefrigani Dačić pristao da sebi namakne omču „genocidaša" oko vrata? Uostalom, da je Deklaracija faktičko priznanje, ne bi Marinika Tepić, šest godina docnije, podnela „Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici".
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Srbija nikada, ni posredno i neposredno, nije pristala na diskurzivno nasilje o „genocidu" u Srebrenici. A Savet bezbednosti UN, koji je osnivač i nadređen Haškom tribunalu, odbio je 2015. britansku rezoluciju o srebreničkom „genocidu". Nikada na tu neistinu nećemo, ni otvoreno i prećutno, da pristanemo. Zato su Srebrenica i Kosovo, a ne Ukrajina, ordalija za svakog srpskog političara koji želi naše glasove.
Srbija je samo za doslednu primenu međunarodnog prava. Bespravlje je počelo s Kosovom (2008). Odatle ima započeti i vraćanje u pravne okvire. Dakle, samo od Kosova. A Srbi sankcije da uvode drugim narodima neće i ne mogu. Znamo koliko običan svet zbog njih strada. Ako ih nismo uvodili zbog našeg Kosova (2008), e vala nećemo ih uvoditi ni zbog Ukrajine (2022).
Eto tako Srbi misle. A kolonijalni ološ, kako na vlasti, tako i u opoziciji, možda im se ovo ne sviđa. Onda neka lepo nađu neki drugi narod kome će zasesti na grbaču.
Sukob Rusije i Ukrajine uznemirio je svet, a ako bi do njega stvarno došlo ni Srbija ne bi bila pošteđena! Kakva bi bila pozicija naše zemlje ako bi eventualno došlo do rata? Sagovornici Informera smatraju da naša zemlja ne bi mogla da izbegne pritisak NATO Alijanse
Aktivna faza rata u Ukrajini mogla bi da se završi pre izbora za američki Kongres, koji su zakazani za 3. novembar, prenosi ukrajinski medij "RBC-Ukrajina".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da njegova vlada poseduje čvrste dokaze o tome da Rusija kidnapuje ukrajinsku decu sa okupiranih teritorija i sistematski ih obučava za borbu protiv Ukrajinaca.
Istražni komitet Ruske Federacije saopštio je da je došao do novih informacija i dokumenata koji, prema njihovim tvrdnjama, svedoče o razvoju komponenti biološkog oružja na teritoriji Ukrajine, a pod pokroviteljstvom i uz direktno finansiranje Ministarstva odbrane SAD (Pentagona).
U neočekivanom diplomatskom obrtu, Sjedinjene Američke Države su povukle potez koji je iznenadio njihove partnere u Ujedinjenim nacijama, odbivši da se pridruže zvaničnoj osudi Rusije.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Kina i Sjedinjene Države se nadaju "brzom rešenju" sukoba u Ukrajini i ulažu napore da unaprede mirovne pregovore, rekao je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sukob Rusije i Ukrajine uznemirio je svet, a ako bi do njega stvarno došlo ni Srbija ne bi bila pošteđena! Kakva bi bila pozicija naše zemlje ako bi eventualno došlo do rata? Sagovornici Informera smatraju da naša zemlja ne bi mogla da izbegne pritisak NATO Alijanse
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Danas je počeo Petrovski post, koji će trajati do 12. jula, kada SPC proslavlja Petrovdan, praznik posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu. Teolog Aleksandar Đurđević napominje da ne moraju svi vernici da poste strogo na vodi, jer takav način posta pre svega praktikuju monasi.
Cena trešanja drastično su pale u odnosnu na početak sezone, pa se sada prodaju od 160 do 200 dinara po kilogramu. Najpoznatije sorte su, kažu prodavci, "Doktorka" i "Herc", a za razliku od prošle godine, roda ima na pretek.
Na planini Prokletije pronađeno je telo državljanke Srbije (27), koja je stradala tokom planinarenja. Spasioci su uz pomoć helikoptera okončali višednevnu potragu na izuzetno nepristupačnom terenu.
Na Prokletijama kod Gusinja i danas je u toku velika akcija Gorske službe spašavanja Crne Gore i brojnih planinara-alpinista kako bi se pronašlo i izvuklo telo državljanke Srbije koja je poginula tokom planinarenja.
Turske snage danas su ometale vojni avion koji je prevozio ministre odbrane zemalja članica Evropske unije na neformalni sastanak na Kipru, saopštila je kiparska vlada.
Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je tokom sastanka sa generalnim direktorom korporacije Ujedinjena brodogradilišta Andrejem Pučkovim da je neophodno učiniti sve kako ne bi došlo da kašnjenja u izgradnji dva serijska nuklearna ledolomaca "Lenjingrad" i "Staljingrad".
Jedan grad u Japanu zatvorio je svih 94 osnovne i srednje škole nakon što je medved prvi put primećen na teritoriji grada, piše britanski list Gardijan.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Meri Filips, poznata šminkerka mnogih slavnih dama, otkrila je trik koji pomaže da lice izgleda sveže i prirodno, a šminka ostane postojana od jutra do večeri.
Grčka već godinama važi za omiljenu letnju destinaciju srpskih turista, a posebno se izdvaja Halkidiki. Pet je razloga zašto Srbi već godinama biraju ovu destinaciju.
Stručnjak za baštovanstvo Patrik Martin je otkrio koje četiri biljke su idealne za one koji žele uređeno dvorište bez puno rada. Ne samo da olakšavaju održavanje, već i smanjuju potrošnju vode tokom leta.
Pevačica Milica Jokić progovorila je o svojoj promeni boje kose, mentalnom zdravlju, stanju Mine Kostić, te otkrila da razmišlja da krene na psihoterapije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.