Potražnja za litijumom i drugim kritičnim mineralima vrtoglavo raste! Ovo tvrdi Međunarodna agencija za energiju, ali ističe da zabrinutost oko ponude ostaje!
Potražnja za kritičnim mineralima ključnim za budućnost usredsređenu na tehnologije sa niskim i nultim emisijama raste, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, a sve veće potrebe energetske industrije smatraju se ključnim pokretačem.
U novom izveštaju objavljenom u utorak, organizacija sa sedištem u Parizu je saopštila da je u periodu između 2017. i 2022. došlo do „utrostručenja ukupne potražnje za litijumom, skoka potražnje za kobaltom od 70%, a potražnje za niklom od 40%.
IEA-ov pregled tržišta kritičnih minerala kaže da je glavni faktor koji stoji iza povećanja bila „tražnja energetskog sektora“.
Ulaganja u razvoj kritičnih minerala porasla su za 30 odsto u 2022. godini, nadovezujući se na rast od 20 odsto u 2021. godini, saopštila je IEA.
- Kompanije specijalizovane za razvoj litijuma zabeležile su povećanje potrošnje od 50 odsto, a slede one koje se fokusiraju na bakar i nikl - dodaje se, napominjući da su kompanije u Kini skoro udvostručile svoju potrošnju na investicije prošle godine.
U decembru 2022, IEA je rekla da su obnovljivi izvori na putu da prestignu ugalj i postanu najveći izvor proizvodnje električne energije na planeti do sredine ove decenije. Tolika je uloga koju kritični minerali igraju u radu tehnologija uključujući turbine na vetar i električna vozila, ulozi su veliki. Ako se svi projekti planirani za sektor kritičnih minerala ostvare, možda će biti dovoljno zaliha za ispunjavanje klimatskih obećanja koje su objavile vlade, saopštila je IEA. Međutim, pred nama su izazovi, sa rizikom od kašnjenja projekata, kao i sa „nedostacima specifičnim za tehnologiju“ koji pružaju „malo prostora za samozadovoljstvo u vezi sa adekvatnošću snabdevanja“.
U znak ogromnog zadatka sa kojim se planeta suočava, IEA je saopštila da će do kraja ove decenije biti potrebno još projekata kako bi se globalno zagrevanje ograničilo na 1,5 stepeni Celzijusa, što je ključni cilj Pariskog sporazuma. Veličina tržišta za minerale koji su ključni za energetsku tranziciju dostigla je 320 milijardi dolara u 2022. godini, što je udvostručenje u poslednjih pet godina. Nova preduzeća u sektoru kritičnih minerala prikupila su 1,6 milijardi dolara prošle godine, što je rekord. Rekordna primena tehnologija kao što su baterije i solarni PV je, kako je saopštila IEA, pokretala „neviđeni rast na kritičnim tržištima minerala“.
S obzirom na njihovu ogromnu važnost za tehnologije niske emisije i nulte emisije – litijum je, na primer, sastavni deo baterija koje napajaju EV – razvoj lokacija koje mogu da kopaju i prerađuju kritične minerale ima značajan geopolitički aspekt. Kina, na primer, predvodi ekstrakciju grafita i retkih zemalja i preradu litijuma, prema analizi IEA. Uprkos tome, druga najveća svetska ekonomija i dalje se u velikoj meri oslanja na drugu zemlju, Demokratsku Republiku Kongo, za kobalt. Sve u svemu, u izveštaju IEA se navodi da je u poslednjih nekoliko godina ostvaren ograničen napredak kada je u pitanju diverzifikacija izvora snabdevanja, dodajući da se „situacija u nekim slučajevima čak i pogoršala“. Pozivajući se na svoju analizu cevovoda projekata, IEA je rekla da postoje znaci „donekle poboljšane slike“ za rudarstvo, ali je dodala da su operacije rafiniranja druga priča.
- Većina planiranih projekata je razvijena u postojećim regionima, pri čemu Kina drži polovinu planiranih litijumskih hemijskih postrojenja, a Indonezija predstavlja skoro 90% planiranih postrojenja za preradu nikla. Akreditacije za održivost celokupne industrije kritičnih minerala takođe treba poraditi. IEA je saopštila da se povlačenje vode skoro udvostručilo između 2018. i 2021. godine, dok su emisije gasova staklene bašte bile tvrdoglavo visoke. „U ključnom trenutku za prelazak na čistu energiju širom sveta, ohrabreni smo brzim rastom tržišta kritičnih minerala, koji su ključni za svet da postigne svoje energetske i klimatske ciljeve - rekao je Fatih Birol, izvršni direktor IEA.
- I pored toga, veliki izazovi ostaju - dodao je Birol.
- Mnogo više treba da se uradi kako bi se osiguralo da lanci snabdevanja za kritične minerale budu sigurni i održivi - zaključio je Birol.
Nemački medij Mittelstand Cafe piše da budućnost nije moguća bez skladištenja baterija, te da je samim tim litijum veoma popularna sirovina, da cena istog raste i da se s punim pravom naziva 'belim zlatom'.
Otkriće iranskog rezervoara litijuma moglo bi da dovede do promene u regionalnom balansu snaga i da Teheranu obezbedi geopolitičku i ekonomsku poziciju bez presedana, rekla je izraelski stručnjak za geopolitiku Anat Hohberg Marom u subotu za izraelski list "Maariv".
Srbija je izgubila šansu da automobilski gigant "Volvo" izgradi fabriku u Inđiji. Zbog prošlogodišnjih protesta grupe lažnih ekologa, koji se navodno brinu o zaštiti životne sredine, država je odustala od iskopavanja litijuma u Jadru. "Volvo" je imao nameru da u Inđiji pravi električne automobile, a za to bi se koristile baterije napravljene od litijuma koji bi se iskopavao u okolini Loznice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački medij Mittelstand Cafe piše da budućnost nije moguća bez skladištenja baterija, te da je samim tim litijum veoma popularna sirovina, da cena istog raste i da se s punim pravom naziva 'belim zlatom'.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno se oglasio u Kolegijumu i saopštio da je stiglo rešenje REM-a o izrečenim kaznama koje je, prema njegovim rečima, sklono različitim tumačenjima i sa namernom sastavljeno i uručeno advokatu u petak popodne, oko pola četiri, na kraju radnog vremena, da ne bismo mogli da tražimo tumačenje, jer nadležne službe ne rade u petak popodne i tokom vikenda.
Zima je sve bliže, a prema najavama meteorologa Ivana Ristića, nove padavine i zahlađenje očekuju se već tokom predstojećeg vikenda, odnosno 22. novembra u podne.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Rusija planira da objavi kuvar sa receptima iz svemira, najavio je šef odeljenja za svemirsku ishranu u ruskom Istraživačkom institutu za industriju prehrambenih koncentrata i specijalnu prehrambenu tehnologiju Andrej Vedernikov.
Predstavnici evropskih država mogli bi da prihvate poziv ruskog predsednika Vladimira Putina i otputuju u Moskvu kako bi razgovarali o budućoj bezbednosnoj arhitekturi Evrope, objavio je italijanski list "Il Sole 24 Ore", pozivajući se na izvor iz Jelisejske palate.
Saobraćaj u Kijevu ozbiljno je poremećen nakon ruskog raketnog napada na Ukrajinu tokom noći između 19. i 20. novembra, u kojem su oštećena tri važna mosta preko Dnjepra.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Voditeljka Ivana Šopić ponovo je privukla pažnju svojim izgledom, a ovoga puta odlučila se za ležernu, ali veoma izazovnu kombinaciju koja je stavila njenu figuru u prvi plan.
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je raspametila pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta vrelim prizorom sa treninga pokazala je koliko je posvećena vežbanju i održavanju savršene figure.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.