Početkom 50-tih godina prošlog veka Josip Broz Tito imao je planove da ujedini ceo Balkan u komunističku federaciju ne mareći za to da bi Srbi živeli u istoj državi sa svojim dojučerašnjim dželatima.
Nakon Drugog Svetskog rata Josip Broz Tito, imao je ambiciju da ujedini sve komunističke zemlje u regionu u jednu federaciju, gde bi on bio vrhovni poglavar.
Prva faza plana bila je podstiče Albance koji su bežali od bede i siromaštva uzrokovanih brutalnim režimom Envera Hodže.
Naime Srbi sa Kosova i Metohije koji su bili proterani za vreme rata, dobili su zabranu povratka, gde im je kao alternativa "dozvoljeno" da se presele u vojvođanska sela po izboru.
Tito je u to vreme imao relativno blisku saradnju sa albanskim diktatorom kako bi ga privoleo da pristane na ujedinjenje sa Jugoslavijom i dobio političku autonomiju od SSSR-a.
Foto: profimedia
Međutim ostaci Staljinovog Informbiroa su zahladneli odnose između dva lidera, time što su uneli strah u već paranoičnog Hodžu, govoreći mu kako Tito planira da novom federacijom vlada kao apsolutni vođa gde bi on postao nepotreban i potencijalno pogubljen.
To Tita nije sprečilo da razvije drugačiju strategiju, naime jugoslovenski graničari ih nisu sprečavali da ulaze u Jugoslaviju i nastanjuju se na KiM gde je Srba zbog zabrane povratka bilo sve manje.
Ono što je Albancima na Kosovu i Metohiji bilo privlačno je što im je KPJ omogućila televiziju, novine, radio i obrazovanje na maternjem jeziku, kao i autonomno političko delovanje i znatno veći životni standard nego u Albaniji.
Početak odmazde i stradanje Momčila Gavrića
Komunistička partija, koja je 1945. zavladala Jugoslavijom, u srpskom nacionalizmu i „hegemonizmu“ videla je svog glavnog protivnika.
Da bi se Albanija pripojila jugoslovenskoj federaciji, Tito i njegovi saradnici bili su spremni da joj obećaju Kosovo i Metohiju.
Time je počeo proces razvlašćivanja Srbije na Kosovu i Metohiji i uvođenja kosovske autonomije.
On je ubrzan od 1966, uporedo sa otpočinjanjem novog razdoblja terora, koji je podrazumevao stare metode: ubistva, nasilja najrazličitijih vrsta, ugrožavanje žena, svetinja, imovine, proterivanja.
Foto: instagram/youtube/prntscreen
Ovom teroru nada Srbima nije promakao ni heroj Prvog Svetskog rata i najmlađi srpski vojnik Momčilo Gavrić.
Prema svedočenju njegovog sina, Momčilo tokom Drugog svetskog rata dva puta bio zatvaran od nemačkih okupacionih snaga.
Njegovi problemi sa novim vlastima nastali su kada je nekoliko predstavnika SKOJ-a došlo pred Momčilov dom tražeći donacije za "bratski albanski narod".
Posle rata, 1947. godine, OZNA ga je uhapsila jer je tvrdio da Albanci Srbima nisu braća i kako je „osetio to njihovo bratstvo 1915. godine kada su nas ubijali“, u vreme kada su predsednici Jugoslavije i Albanije bili su veliki prijatelji.
Foto: instagram/youtube/prntscreen
Sa istorijske tačke gledišta ovo se smatra uvertirom za kasnija dešavanja na KiM i teroru šiptarskih ekstremista nad Srbima koje traje do danas.
Za vreme Hladnog rata 1951. godine CIA je napravila tajni dokument u kome je ukazala na mogućnost invazije na Jugoslaviju od strane SSSR-a. Tajna služba je i navela i da bi takav razvoj situacije išao na ruku Zapadu i Americi.
Holanđanin je nekoliko meseci putovao po zemljama bivše SFRJ i svojim pratiocima na društvenim mrežama predstavio kako se živi na Balkanu i koliko se ove zemlje međusobno razlikuju.
Tri sile Antante, Velika Britanija, Francuska i Rusija, sastale su se u Londonu sa Italijom da bi se dogovorile o uslovima za stupanje te zemlje u rat na strani Antante, ali i ugovor, koji definiše teritorije koje treba da pripadnu Srbiji i Crnoj Gori.
Brisanje postojanja Srba iz Hrvatske i licemerno nazivanje srpskog naroda genocidnim uoči jednog od najvećih genocida nad njima, komentarisali su gosti Info večeri, član Glavnog odbora SNS-a Đorđe Dabić, Stefan Krkobabić iz PUPS-a, analitičar Miljan Jovićević i autor dokumentarnog filma o Jasenovcu Ljuan Koko.
NATO ne želi da se direktno meša u sukob u Ukrajini iz straha od nuklearnog rata, rekao je Tusk, ocenivši da je situacija sa bombardovanjem Jugoslavije bila drugačija
Bojan Dimitrijević iz Instituta za savremenu istoriju i Igor Ivanović, pisac i publicista bili su gosti "Info večeri". Oni su poredili sadašnje stanje u Srbiji i svetu sa onim stanjem koje je vladalo u vreme komunizma. U ovoj emisiji oni su objasnili sve negativne uticaje komunističkog režima.
Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ, preminuo je na današnji dan pre 44 godine. Tog danas na teritoriji SFRJ zavladao je muk, a milioni građana su plakali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Za vreme Hladnog rata 1951. godine CIA je napravila tajni dokument u kome je ukazala na mogućnost invazije na Jugoslaviju od strane SSSR-a. Tajna služba je i navela i da bi takav razvoj situacije išao na ruku Zapadu i Americi.
Članica REM Dubravka Valić Nedeljković napravila je neviđen skandal tokom izjašnjavanja glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića o prijavi koju je protiv Informera podneo član REM Rodoljub Šabić.
Voditelj Aleksa Erski otvorio je 19. epizodu "Exatlona" ozbiljnom temom, a u centru razgovora našao se Mensur Ajdarpašić i njegovo učešće u takmičenju, kao i situacije koje su se dogodile tokom borbe i izazvale brojne reakcije.
Takmičar "Exatlona" Mensur Ajdarpašič ispričao je svoju verziju sukoba sa Veljkom Milićevićem koji je doveo u pitanje njegovo dalje učešće u sportskom rijalitiju.
Sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića poprilično je uzdrmao sve u Crvenom i Plavom timu, a sada je svoje mišljenje o ovoj situaciji dao Dragomir Radojević.
Sutra, 10. oktobra, Srpska pravoslavna crkva obeležava Miholjske zadušnice, a mnoge vernike i dalje muči isto pitanje: da li se na groblje nosi paran ili neparan broj sveća?
Do kraja godine, tačnije za dva i po meseca, u Srbiji će biti otvoreno još 60 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica. Tako će za saobraćaj biti otvorene dve deonice ka zapadu zemlje - autoput Kuzmin - Sremska Rača i saobraćajnica Slepčević - Badovinci, dok se na istoku završava preostali deo Dunavskog koridora.
Meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije Nevena Živanović najavila je da od nedelje u Srbiju stiže znatno svežije vreme, uz kišu i temperature koje neće prelaziti 20 stepeni.
Sudnice su uvek arena u kojem se sudije i tužioci bore sa optuženim i njihovima advokatima, ali su i mesto i u kojima su se dešavali skandali koji su šokirali javnost.
Požar na odžaku porodične kuće izbio je tokom večernjih sati u čačanskom naselju Ljubić. Vatrogasci su brzo stigli na lice mesta i ugasili vatru, a dvoje stanara je tokom intervencije evakuisano iz kuće.
Vidoje Stanišić iz Podgorice godinama se pojavljuje u izveštajima crnogorskih medija o kriminalnim slučajevima. Pravosnažno je osuđen zbog računarske prevare i nasilnih incidenata, dok se protiv njega vodio i postupak zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju ubistva Igora Krstovića, dok je njegovo ime povezivano i sa drugim istragama.
Sud u Kumanovu osudio je na doživotni zatvor 25-godišnjeg Trajka Bojkovskog iz Starog Nagoričana, koji je optužen za četiri ubistva i dva pokušaja ubistva žena u regionu Kumanova.
Lider austrijske Slobodarske partije (FPO) Herbert Kikl najavio je da će 14. oktobra u parlamentu pokrenuti inicijativu za izglasavanje nepoverenja vladi kancelara Kristijana Štokera, optužujući vladajuću koaliciju za političku blokadu i zahtevajući hitno raspisivanje vanrednih izbora.
Šesti deo "Žikine dinastije" pod nazivom "Šta se zgodi kad se ljubav rodi" obeležila je i jedna zajednička scena Dragomira Gidre Bojanića i Ljiljane Kontić koji su u to vreme bili supružnici!
U okviru programa Ministarstva kulture "Užice - Prestonica kulture Srbije" a povodom 80 godina rada užičkog Narodnog muzeja, otvorena je nova stalna postavka "Nasleđe, putovanje koje traje" i predstavljena istoimena publikacija u čast jubileja.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Od Prvog srpskog ustanka i Albanske golgote do Kolubarske bitke i bitke na Košarama, istorija Srbije puna je događaja koji su obeležili sudbinu našeg naroda, a mnogi od njih mogli bi da budu inspiracija za velika filmska ostvarenja.
Ova jednostavna domaća krema sprema se za svega nekoliko minuta, a ako je svake večeri nanosite na lice brzo ćete primetiti da vam je koža jedra i zategnuta.
Šelvi Nil iz Džordžije je povodom svog 80. rođendana priredila slavlje kakvo se retko viđa - umesto klasične rođendanske zabave, priredila je sopstvenu "sahranu".
Kraljica narodne muzike Lepa Lukić pružila je otvorenu podršku Aleksandru Vučiću pred predstojeće parlamentarne izbore, a svojim pojavljivanjem na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Kragujevcu privukla je pažnju prisutnih.
Pevačica Tijana Milentijević, poznatija kao Tijana Em, ispričala je nesvakidašnje detalje sa jednog romskog svadbenog veselja na kojem je bila angažovana, a koje je iznenada prekinuto zbog situacije koju, kako kaže, do tada nije doživela.
Legende narodne muzike Lepa Lukić i Dragica Radosavljević Cakana nastupile su na svečanom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Kragujevcu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.