SRPSKA PROMAJA JE UJEDNO I FEN! FENIRANJE JE BESPLATNO, KUĆA ČASTI NA PRIRODNOM NIVOU! Filmska bajka na Zlatiboru, REČNA PEĆINA koja oduševljava posetioce!
Podeli vest
Teško da se gde u Srbiji može naći lepše mesto koje će u prirodnom nadahnuću kod posetioca pokrenuti inspiraciju za mnoštvo različitih lica podzemlja kao što je to Stopića pećina podno Zlatibora
Tama, a svetlost koja ozari dušu, ovaj prirodni spomenik udaljen je svega 19 kilometara od turističkog centra Zlatibora, na nadmorskoj visini od 711 metara, s desne strane reke Prištavice. Stopića pećina ne privlači samo vešte speleologe, a za posetioce je mnogo više od turističkog doživljaja koji iz nje izlaze smireni i prožeti snažnim utiscima.
Otporni Zlatiborci ceo svoj život provode u suživotu sa prirodom, od nje uče, prilagođavaju se, ali i njene potencijale koriste kako bi zaradili dinar, Tako je bilo nekada, a tako i sad. Samo u zlatiborskim selima još uvek se mogu videti male zidane kućice u kojima se peče katran – magični lek od smole bora koji se koristi i medicini i farmaciji. Iako je ovaj zanat pri izdisaju, Ljubenko Radović još uvek po šumama traga za dobrim panjem, kako bi od njega napravio kvalitetan katran.
09.08.2020
17:54
- Ovo je, odgovorno tvrdim, najposećenija pećina u Srbiji. 2018. godine postignut je rekordan broj posetilaca od njenog otvaranja, čak 80.700, a to pokazuju i knjige koje vodimo - kaže Dragomir Stopić, organizator promotivnih aktivnosti prirodnog spomenika Stopića pećine.
Foto: Infortmer/V.N.
Takozvana rečna pećina pod zaštitom je države, a ime je dobila po zaseoku Stopići u selu Rožanstvo. Njenu velelepnu unutrašnjost preseca Trnavski potok ili ponor, kako ga meštani odvajkada nazivaju. Predstavlja svojevrsnu otvorenu knjigu istorije Zemlje ispisanu tek oskudnim podacima o njenom nastanku.
- Nema puno poznatih pisanih podataka o istorijatu ove pećine, pa se jedino oslanjamo na ono što se prenosi s kolena na koleno. Prve pisane podatke o njoj nalazimo u Zapisniku Srpskog geološkog društva iz 1901. godine, dok je prva speleološka istraživanja obavio naš veliki istraživač i tvorac naučne speleologije Jovan Cvijić. U novijoj istoriji istraživao ju je poznati srpski speleolog prof. dr. Radenko Lazarević, dok su prvi istraživači Stopića pećine bili češki speleolozi koji su, uz pomoć posebne ronilačke opreme, 1984. godine ustanovili da se pod zemljom nalaze hodnici i pet dvorana na dužini od dva kilometra - navodi Dragomir Stopić.
Foto: Infortmer/V.N.
Duga 1.691,5 metara, a visoka oko 50 metara, Stopića pećina nalazi se na površini od blizu 80 ari. Ističe se izuzetnom zapreminom od čak 120.000 kubnih metara što je, u odnosu na ispitane i istražene pećine, svrstava u jednu od najvećih u regionu po samo jednom parametru-veličini površine otvora. Impresivni otvor doseže visinu od 18 metara, širinu 35, a njene dvorane podeljene su u pet celina: Svetla dvorana, Tamna dvorana, Velika sala sa kadama, Kanal sa kadama i Rečni kanal. Staze koje su dostupne posetiocima su uređene i dobro osvetljene.
- Zaštitni znak pećine predstavljaju bigrene „kade“, udubljenja oivičena kamenim zidovima, vijugavim, rumenkastim naborima u kojima se nakuplja voda i kaskadno se preliva stvarajući slapove. Sa urađenom zanimljivom rasvetom, posetioci se u njoj osećaju kao u pravoj filmskoj bajci. Pored pećinskih ukrasa, tu je i jedinstveni vodopad visine oko 9, 5 metara simbolično nazvan „Izvor života“. Krečnjački sloj u pećini datira iz perioda triasa i debeo je preko 100 metara -ističe turistički vodič Radojko Janković.
Foto: Infortmer/V.N.
Jedno je sigurno, nema privlačnijeg zaklona usred paklenih vrućina ili velikog minusa od pećine u kojoj je temperatura vazduha kreće od minus do plus 17 stepeni. Zimi je hladno, a što se zadire više u njenu unutrašnjost, sve je toplije. Dodajmo i podatak, da je i leti ponekad temperatura u minusu.
Ulazak u Stopića pećinu nije samo doživljaj koji će posetioca ostaviti bez daha, nego i izraz ekološke i kulturne brige za prostor koji je naš zajednički dom. Zato ne treba da čudi podatak o ovoj turističkoj atrakciji koja privlači posetioce iz celog sveta- najviše je obilaze Rusi i Kinezi, a ne zaostaju ni Česi, Italijani, dok su njeni redovni gosti iz bivših republika: Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Bogom dana za turizam
- Stopića pećina godišnje napravi promet od 15 miliona dinara - kaže Jovan Pavlović, stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Zlatibora. On navodi da Zlatibor u turističkom „špicu“ dnevno poseti 25.000 gostiju, godišnje preko 300.000, a ostvari se milion noćenja.
Foto: Infortmer/V.N.
- Istraživanje se radi na uzorku od 2.500 ležajeva. 30 odsto turista čine stranci, obično je najviše Kineza, potom gostiju iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore - navodi Pavlović.
„Pseće groblje“ i „frizerski salon“
Na samom ulazu u Stopića pećinu sa leve strane nalazi se siparska kupa, takozvano „Pseće groblje“ iznad koje su dva manja otvora i jedan veći kroz koje se vidi nebo.
- Sipar se naziva i „Pseće groblje“, jer su meštani kroz otvor tu prebacivali uginule životinje, pa je prilikom ispitivanja najviše ostataka pronađeno od pasa, po čemu je tako i nazvan. Kroz te otvore nastradao je i jedan meštanin. Nesrećan slučaj dogodio se dvadesetih godina prošlog veka kada je čovek po imenu Boža Janković otišao iz sela Trnava u zaseok Stopići da kupi rakiju. Probavši je tamo preko mere, vraćao se kući pored otvora pećine, okliznuo se, propao i nastradao. Mešina u kojoj je rakiju nosio zakačila se za drvo. Tako se o ovom istinitom događaju raspredaju priče da su Boži za pokoj duše meštani popili rakiju, pa otuda i običaj da, kad čovek umre, za njegovu dušu treba da se popije - priča turistima vodič Radojko Janković i u šaljivom tonu dodaje da je pećina prirodni friserski salon.
Foto: Infortmer/V.N.
- Dok se šetamo kapljice koje padaju nam upropaste frizuru. To je normalna pojava za pećine i mi frizure ne refundiramo ovde. Rešenje tog problema bi bilo-popeti se na sipar i videti nebo. Leti kroz te otvore struji topao vazduh, zimi hladan. Srpska promaja je ujedno i fen-feniranje je besplatno, kuća časti na prirodnom nivou - šali se Janković.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Otporni Zlatiborci ceo svoj život provode u suživotu sa prirodom, od nje uče, prilagođavaju se, ali i njene potencijale koriste kako bi zaradili dinar, Tako je bilo nekada, a tako i sad. Samo u zlatiborskim selima još uvek se mogu videti male zidane kućice u kojima se peče katran – magični lek od smole bora koji se koristi i medicini i farmaciji. Iako je ovaj zanat pri izdisaju, Ljubenko Radović još uvek po šumama traga za dobrim panjem, kako bi od njega napravio kvalitetan katran.
Pripadnici Afričkog korpusa Oružanih snaga Rusije napustili su malijski grad Kidal, nakon što je to uporište bilo opkoljeno hiljadama boraca, navodi se u izveštajima sa terena.
Iran je Sjedinjenim Američkim Državama predao formulu za pregovore u tri faze, prema kojoj bi se najpre razgovaralo o potpunom prekidu rata i garancijama da se sukob neće obnoviti u Iranu i Libanu.
Političar Vladan Đokić, koji je uzurpirao funkciju rektora Beogradskog univerziteta zarad svojih političkih ambicija, dobio je iz Evropske unije direktivu da prizna nezavisnost lažne države "Kosovo" i takozvanog premijera Aljbina Kurtija!
Tajkunsku voditeljku Utiska nedelje, Olju Bećković, večeras je uživo u programu svojim odgovorom frapirao jedan gledalac koji se pri kraju emisije uključio kako bi glasao za jedan od ponuđenih predloga, to jest tema.
Blokaderski profesor Milo Lompar, koji predvodi jednu od zaraćenih blokaderskih frakcija, takozvane Lompariste, konačno je otkrio istinu o poliičaru Vladanu Đokiću, koji bi, podsetimo, trebalo da bude rektor Beogradskog univerziteta.
Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju odredio je zadržavanje do 72 sata osumnjičenima T. V. (27) i L. R. (34) iz Mojkovca, nakon saslušanja povodom slučaja brutalnog zlostavljanja muškarca B. M. (28).
Nakon pucnjave na Sedreniku, u kojoj su ranjene dve osobe, porodica i prijatelji povređenih reagovali su na način na koji je slučaj predstavljen u javnosti.
Tužilaštvo za organizovani kriminal Severne Makedonije saopštilo je da je privedeno 14 osoba osumnjičenih za nelegalan uvoz, distribuciju i korišćenje falsifikovanih medicinskih lekova i pomagala za estetske intervencije.
Mladić L. T. (21) iz Beograda oglašen je krivim i osuđen na godinu dana kućnog zatvora, nakon što je u julu 2024. godine na Vračaru fizički napao Dragana R, koji je u tom trenutku, zajedno sa suprugom i bebom u kolicima, prelazio pešački prelaz.
Argentinski predsednik Havijer Milej pokrenuo je novu inicijativu za preuzimanje kontrole nad Folklandskim ostrvima, čime je ponovo otvorio dugogodišnji spor sa Velikom Britanijom oko arhipelaga zbog kojeg su dve zemlje već ratovale 1982. godine.
Novi mađarski premijer Peter Mađar imenovao je Judit Lanert, koju lokalni mediji opisuju kao „prvu LGBT aktivistkinju“ u Mađarskoj, za ministarku prosvete i brige o deci, nakon izborne pobede nad Fidesom Viktora Orbana.
Hezbolah je FPV dronom gađao izraelsku spasilačku jedinicu u Tajbehu, na jugu Libana, dok su vojnici Izraelskih odbrambenih snaga pokušavali da evakuišu ranjenog narednika Idana Fuksa, koji je kasnije podlegao povredama.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa pokušava da utvrdi kada je porodica Kola Alena, osumnjičenog za napad tokom večere Udruženja dopisnika Bele kuće, saznala za njegove spise i kada je o tome obavestila policiju u Konektikatu, javlja Si-En-En, pozivajući se na više izvora upućenih u slučaj.
Holivudske glumice Džulija Roberts i Demi Mur su tokom svoje posete Srbiji 2017. godine uživale u kajmaku i roštilju na jednom salašu nedaleko od Novog Sada.
Božur je raskošan i dugovečan cvet koji godinama krasi vrtove bez potrebe za čestim presađivanjem. Zbog svog dostojanstvenog izgleda i jarke crvene boje, vekovima se vezuje za simbole časti, bogatstva i ljubavi.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar