NE DOZVOLITE DA VAS ODERU PROVIZIJOM: Uz ovaj vodič za plaćanje računa, izaberite najpovoljnije i UŠTEDITE PRISTOJAN NOVAC
Podeli vest
Porodica plaća u proseku sedam računa mesečno, a ako pametno odabere mesto plaćanja, može da uštedi skoro 1.000 dinara
Kada plaćate mesečne račune, prvo dobro proverite na šalter koje banke da odete kako bi vam provizija bila najjeftinija, jer vam to može uštedeti i do nekoliko stotina dinara, otkrivaZaštitnik potrošača!
Nišliju Srđana Mišića u ovom marketu četiri puta zaredom zakinuli tako što su mu naplatili za po jedan proizvod više nego što je imao u korpi * U potrošačkim udruženjima tvrde da imaju niz takvih pritužbi na ovaj trgovinski lanac i pozivaju nadležne da reaguju jer smatraju da to nije slučajno
04.02.2020
16:48
Ne postoji šablon prema kojem se formira visina provizije. Mi se zalažemo da ona bude fiksna i da se onda ne gleda da li je račun dva dinara ili 20.000 jer službenik u oba slučaja obavlja isti posao
Dejan Gavrilović, "Efektiva"
Plaćanje računa je stavka koje svako domaćinstvo čeka svakog meseca. Većina ni ne obraća pažnju koliko novca ostavi za proviziju koju naplaćuje banka u kojoj plaća račune, ali sigurno bi bili pažljiviji kada bi videli koliko na samo nekoliko računa gube novca. Da li ste znali da za obradu samo jednog računa neke banke naplaćuju i 180 dinara bez obzira na to koliki iznos uplaćujete?
Prosečan broj računa koje mesečno plaćamo jeste sedam i ako tako bez razmišljanja odete u najbližu banku i ne znate kolike su provizije, može vam se dogoditi da platite iznos i za više od 1.000 dinara veći od očekivanog.
Naime, naknade koje banke uzimaju za ovu uslugu drastično se razlikuju, pa se tako može desiti da vam na uplatnicu od 2.000 dinara jedna banka naplati proviziju 45 dinara, dok bi službenik druge banke za isti posao od vas tražio čak 180 dinara. Iako je prema tarifnicima provizija kod većine banaka jedan odsto od iznosa računa, kako ne bi ostali "kratkih rukava" na računima sa manjim iznosom, bankari su propisali i minimalnu granicu koja mora da se isplati bez obzira na to što je to suma veća od jednog procenta iznosa koji plaćate.
Upravo te minimalne naknade prave veliku razliku kada plaćate račune za struju i vodu, kablovsku i internet, vrtić ili ratu za ekskurziju!
Da stvar bude gora, kako bi izbegli plaćanje provizije i večite gužve na šalterima, građani su pre koju godinu masovno počeli da koriste "elektronsko bankarstvo", koje je na početku bilo potpuno besplatno. Ipak, čak i te usluge počele su da se naplaćuju, i to ni po malo niskim cenama (pogledajte okvir).
Velika razlika
Provizije na plaćanje drastično se razlikuju od banke do banke. U većini banaka koje posluju u Srbiji provizija je oko jedan odsto od iznosa računa koji plaćate. Ipak, banke su kako bi zaradile više novca propisale minimalnu granicu za tu proviziju koju morate da platite bez obzira na to što je to više od jednog procenta iznosa koji plaćate.
Potvrda od 40 do 60 dinara
Ukoliko koristite uslugu elektronskog bankarstva, ali vam je iz nekog razloga neophodna papirna potvrda o uplati, budite spremni i to da platite.
U većini banaka tu uslugu će vam naplatiti od 40 do 60 dinara, dok ima banaka kod kojih je to i dalje besplatno.
Minimalne naknade kreću se od 45 dinara, koliko je u Poštanskoj štedionici, pa sve do 180 dinara, koliko ćete morati da ostavite u NLB banci, čak i ako plaćate račun od tek nekoliko stotina dinara. Isto tako, propisana je i maksimalna granica koja se kreće od četiri do 10 hiljada dinara.
Na prostom primeru pokazaćemo vam gde najviše možete da uštedite. Ako plaćate račun od recimo 10.000 dinara, najviše će vam se isplatiti da ga uplatite u Halk banci jer će vam proviziju tamo naplatiti 90 dinara, dok ćete duplo više novca dati ako taj isti račun platite na šalterima NLB banke. U tom slučaju novčanik će vam biti tanji za čak 180 dinara.
Ako uzmemo da jedna porodica svakog meseca plaća struju, Infostan, dva računa za mobilni, internet, kablovsku, vrtić, to je minimum sedam uplatnica. Kada to pomnožimo sa 135, koliko je razlika između najskuplje i najjeftinije banke, razlika je 945 dinara. Na godišnjem nivou reč o uštedi od skoro 100 evra.
Predsednik Udruženja bankarskih klijenata "Efektiva" Dejan Gavrilović kaže da nema razloga da se provizija povećava srazmerno sa iznosom koji uplaćujete, jer bankarski službenici rade identičan posao bilo da je račun dva ili 20.000 dinara.
84 računa u proseku plaća svaka porodica godišnje
- Ne postoji šablon ili propis prema kojem se formira visina provizije, banke i pošta same odlučuju o visini naknade.
Mi se zalažemo da ona bude fiksna i da se onda ne gleda da li je račun dva dinara ili 20.000 jer službenik u oba slučaja obavlja isti posao, prekucava, pečatira, provlači kroz sistem, skenira, izdaje uplatnicu. Ne postoji razlog zašto bi banka naplaćivala veću proviziju samo zato što klijent uplaćuje veću sumu novca - kaže Gavrilović.
Naplaćuju e-banking
Još jedna usluga kojom banke zarađuju koji dinar više jeste elektronsko bankarstvo. Ova usluga, kada je tek zaživela u Srbiji, bila je besplatna i na sva usta banke su je reklamirale i hvalile jer su građani bez ikakve provizije mogli da prebacuju novac sa računa na račun, ali i da plaćaju mesečne komunalije.
Građani su se masovno "navukli" na popularni e-banking, ali su zatim banke polako jedna za drugom počele da naplaćuju ovu uslugu shvatajući da tu mogu da zarade mnogo novca. Jedine dve banke u kojima je elektronsko bankarstvo ostalo besplatno su Rajfajzen i OTP banka. Istini za volju, u većini banaka koje posluju u Srbiji ova usluga je besplatna ukoliko se transakcija obavlja interno, odnosno unutar banke s računa na račun.
Sa druge strane, kod eksternog plaćanja cene se razlikuju od banke do banke, ali i od iznosa koji se plaća. Tako na primer u AIK banci svaka transakcija se plaća 45 dinara, dok je u pojedinim bankama iznos provizije procentualno zavisan od visine transakcije. U ovakvim slučajevima banke su propisale minimalan iznos koji klijenti moraju da plate ma koliko "sitna" transakcija bila, a cene se kreću od 15 do 60 dinara.
Takođe, ono što je zajedničko za većinu banaka jeste da velika razlika između provizija postoji na iznose do 300.000 dinara i one koji su veći od pomenute cifre. Kako raste suma koju uplaćujete, uporedo raste i naknada koju ćete ostaviti banci.
Dejan Gavrilović istakao je za Zaštitnik potrošača da je ovakav potez banke krajnje neprofesionalan i nefer prema klijentima.
- Pod izgovorom da će klijentima biti lakše i da će biti lišeni čekanja u redovima, banke su nam ponudile elektronsko plaćanje, i to potpuno besplatno. Istovremeno, oni su sebi olakšali poslovanje i smanjili troškove, jer umesto ranijih pet, u filijali sada postoje dva šalterska službenika.
Dakle, oni su postigli cilj, uštedeli su, pa sada hoće još i dodatno da zarade, pa naplaćuju ovu uslugu, i to ne malo - kaže Gavrilović.
Provizije za plaćanje na šalteru
BANKA MIN. IZNOS PROVIZIJA MAK. IZNOS PRIMER ZA 10.000 din
Halk banka 80 0,9% 5.000 90 dinara
Vojvođanska 80 1% 8.000 100 dinara
Erste 85 1% 6.000 100 dinara
Unikredit 100 1% 4.000 100 dinara
AIK banka 80 1% 10.000 100 dinara
Adiko 95 1% 8.000 100 dinara
Kredit agrikole 100 1,2% 7.000 120 dinara
Banka intesa 150 1,2% 8.000 150 dinara
Eurobanka 80 1% 5.000 100 dinara
NLB 180 1,3% 8.000 180 dinara
Rajfajzen 80 1% 8.000 100 dinara
Sberbank 100 0,99% 9.350 100 dinara
Komercijalna 90 1% 6.000 100 dinara
Direktna banka 60 1% 5.000 100 dinara
Poštanska štedionica 45 1% 6.000 100 dinara
* izvor: kalkulator portala "Kamatica"
Provizije za e-banking:
NAZIV BANKE IZNOS PROVIZIJE
ADIKO BANKA Do 300.000 - 20 dinara - više od 300.000 -150dinara
AIK BANKA 45 dinara po nalogu
BANKA INTESA "Intesa HIT", "Intesa magnifika"-bez naknade Ostali - 60 din. 1% min
KREDIT AGRIKOLE Do 300.000 - 0.7%, min. 25 din. više od 300.000 - 0.7%, min. 150 din.
ERSTE BANKA 0,25%, minimum 15 dinara
EUROBANKA Do 300.000 - 0.5%, min. 15 dinara više od 300.000 - 150 din.
HALK BANKA 0,50%, minimum 40 dinara
NLB BANKA Do 300.000 - 15 dinara više od 300.000 - 50 dinara
RAJFAJZEN BANKA Bez naknade
SBERBANK Do 300.000 - 15 dinara
UNIKREDIT BANKA Do 300.000 - 15 dinara više od 300.000 - 0,2%
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
A gle' "smejurije":
MTS naplaćuje svoje Box pakete prvih 6 meseci po 1 dinar i za to ispostavlja 6 računa sa iznosom 1 dinar. Za svaki računplaćate i poštarinu (45 do 180 dinara),
pa ko je ovde "ovca za šišanje".
Zar ne bi bilo pametnije da MTS tih svojih 6 dinara fakturiše sa jednom računom i svoje klijente oslobodi nameta banaka?
Naravno da to nece uraditi. A i zasto bi uradili? Pokupi lovu gde god mozes, to im je logika.
U pravu su ovi iz efektive, podrzavam.
Mozda je resenje sa trajnim nalogom. Kod poste je to 10 din. bez obzira na visinu novcanog iznosa racuna.
OTP banka, koja je kupila Societe banku, naplacuje placanje racuna preko E-BAKING-a !!!
Penzionerima naplacuju 29,00 dinara a zaposlenima 19,00 dinara po svakom obavljenom placanju preko E-bakinga.
Apsolutno sigurna i tacna informacija, ja koristim ....
Ista procedura je za placanje racuna od dinar i od 1.000 dinara i sto je onda razlika u tzv. proviziji koju bankari za taj posao naplacuju. Ne kreditira banka nas kad placamo racune vec samo prosledi naznaceni iznos na naznaceni racun.
Nije tačno da u OTP banci nema provizije!!! Provizija za elektronsko plaćanje u OTP banci iznosi 19 dinara po računu, tako da je nažalost samo još u Raiffeisen banci to bez nadoknade.
Тражимо одрживе пројекте којима је потребна ињекција капитала кроз кредите или финансирање директних инвестиција. Због тога што банке веома оклевају да обезбеде средства за пројекте/послове, спремни смо да вам помогнемо да пронађете потребна средства. Ово може бити за трговину, пројекат, некретнине итд. итд.
Пошаљите нам своје захтеве или понуде за финансирање
љубазно их контактирајте путем е-поште испод
Вхатсапп: +1215660 7434
Имејл: mrslindarobertloanfirm@gmail.com
https://mrslindarobertloan.wixsite.com/website
Nišliju Srđana Mišića u ovom marketu četiri puta zaredom zakinuli tako što su mu naplatili za po jedan proizvod više nego što je imao u korpi * U potrošačkim udruženjima tvrde da imaju niz takvih pritužbi na ovaj trgovinski lanac i pozivaju nadležne da reaguju jer smatraju da to nije slučajno
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je na sastanku ministara odbrane država članica Organizacije za saradnju (ŠOS), održanom u kazahstanskoj prestonici Astani, da Rusija nikada nije pretila i želela da napadne NATO, jer kako kaže, "nema ni geopolitičke, ni vojne interese" u napadu na zemlje alijanse.
SAD šalju milijarde dolara Ukrajini ne zato što slede neke humanističke ideale, nego iz mržnje prema Rusima, izjavio je potpredsednik parlamenta Slovačke Ljuboš Blaga.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Bivši šef bezbednosti SZS Vladimir Savić razotkrio je u Info danu na Informer TV sve dugo skrivane tajne prozapadne opozicije na čijem je čelu Dragan Đilas.
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
Ugledni čačanski advokat otkrio je za Informer da ga je prošle noći pozvao Dejan Popović, osumnjičeni za ubistvo Maria Simovića, i da je od njega navodno tražio informacije o načinu i uslovima predaje policiji!
Apelacioni sud u Beogradu smanjio je za godinu dana kaznu zatvora bivšem predsedniku opštine Grocka Dragoljubu Simonoviću i pravosnažno ga osudio na četiri godine, jer je podstrekivao druge okrivljene da zapale imovinu novinara portala "Žig info" Milana Jovanovića.
Košarkaši Crvene zvezde očekuje polufinale plej-ofa ABA lige protiv ekipe Mege, prvi meč na programu je u petak 3. maja u "Pioniru", a klub je odlučio da obraduje svoje navijače.
Zaposlenom francuske kompanije "Dassault Aviation", koji proizvodi borbene avione "rafal" ukradena je torba u kojoj su se nalazili kompjuteri sa poverljivim podacima u vezi sa nacionalnom odbranom, prenosi list "valeursactuelles.com".
Američki državni sekretar se sastao sa predsednikom Kine Si Đinpingom i šefom diplomatije Vang Jiem, koji su mu poručili da Vašington mora da prekine da naoružava Tajvan, da se meša u kineska unutrašnja pitanja i da suzbija razvoj Kine. U suprotnom, mogao bi da izbije sukob.
Specijalna vojna operacija će se pre ili kasnije završiti uspehom Rusije i Moskva i Evropa će morati da se dogovore kako dalje da žive, ali nikada neće biti kao pre, ukazao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je najavio je danas na sastanku sa iranskim kolegom Mohamedom Aštianijem spremnost Moskve da proširi vojnu saradnju sa Teheranom, prenosi RIA Novosti.
Ako se ovih dana pripremate za radove na terasi ili u bašti, trebalo bi da počnete da koristite sredstvo koje je odlično za sve biljke, a posebno za ruže.
Holivudski glumac irskog porekla Pirs Brosnan (70) ostao je upamćen po ulozi Džejmsa Bonda u franšizi o čuvenom tajnom agentu 007. Ipak, nove fotografije pokazuju da je slavni glumac daleko od izgleda zgodnog agenta, kada se u utorak pojavio na setu novog filma "Giant".
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.