Zašto je Stevan Sremac ostao neženja? Neuzvraćena ljubav velikog pisca
Podeli vest
Juče se navršilo 119 godina od smrti srpskog pisca Stevana Sremca.
Pisac Stevan Sremac službovao je u Pirotu dve godine, a za taj boravak vezana je i priča o neuzvraćenoj ljubavi koja je ostavila trag u njegovom životu.
Stevan Sremac priču o Zoni Zamfirovoj zapravo je čuo od Branislava Nušića koji se u Prištini družio sa čorbadžijom Zamfirom Kijametovićem, ocem prelepe Jevrosime, iz milošte zvane Zona.
Knjiga "Srbi na Kosovu i Metohiji u 20. i 21. veku" autora Dragoslava Ćetkovića predstavljena je prošle nedelje na skupu u ispunjenoj maloj sali Kolarčeve zadužbine.
07.10.2024
14:39
Znameniti Stevan Sremac živeo je i radio u Pirotu dve godine, od avgusta 1881. godine do kraja leta 1883. godine.
U pirotskoj gimnaziji predavao je srpski jezik, srpsku istoriju i geografiju.
Neki događaji iz Pirota poslužili su mu za "Vukadina", a čuvenu pesmu iz "Zone Zamfirove" - "Slavuj pile ne poj rano" čuo je prvi put u Pirotu i mnogo mu se dopala.
Stevan Sremac, jedan od najznačajnijih i najčitanijih srpskih pisaca često je pričao o Senti, a najviše je pisao o ljudima iz južne Srbije. Rođen je na današnji dan, 11. novembra 1855. u Senti, u kući u kojoj se danas nalazi Srpski kulturni centar koji nosi njegovo ime kao i ulica u kojoj je odrastao.
Ljubavna priča Zone Zamfirove i Maneta kujundžije poznata je svima sa ovih naših prostora. Ako ima nekog ko kao đak nije čitao roman Stevana Sremca "Zona Zamfirova" onda je sigurno bar gledao film, seriju ili predstavu...Ali, da li znate da Mane i u knjizi i na filmu nije bio izmišljen lik ...
09.11.2023
08:10
Foto: profimedia
Stevan Sremac
Interesantno je da je Stevan Sremac zbog lepe Piroćanke Jelene, kćeri pirotskog popa Pantelije Pančića, ostao neženja. Možda bi postao i pirotski zet, ali je u jednom članku u "Srpskoj zastavi" napao popa Panteliju kao veoma uticajnog čoveka, koji "pali i žari u Pirotu". Pop Pantelija zbog tog članka nije hteo ni da čuje za Sremca, a kamoli da ga vidi u svojoj kući, gde je pre toga često navraćao.
Svedočanstva o piščevoj ljubavi prema Jeleni Pančić zasnovana su samo na njenim iskazima datim učitelju Ćiri Rančiću onda kada je ona imala 70 godina života Momčilo Antić, profesor književnosti- U Pirot je prispeo sa 26 godina. Ovde je Sremac napisao prvu pripovetku ("Rastko"), ovde je bio politički aktivan kao liberal, ovde je doživeo prvi ljubavni zanos.
Ovo poslednje, međutim, mora da se primi sa određenom rezervom. Naime, svedočanstva o njegovoj ljubavi prema 16-godišnjoj Jeleni Pančić zasnovana su samo na njenim iskazima datim učitelju Ćiri Rančiću onda kada je ona imala 70 godina života - kaže profesor književnosti i stručni saradnik Narodne biblioteke u Pirotu Momčilo Antić.
Foto: Arhiva
Dragoljub Vlatković u knjizi "Voleo sam, više neću", pored ostalog, zapisao je da je "malo poznato da je tvorac 'Ivkove slave' svoju književnu slavu otpočeo u Pirotu. Tu je januara 1881. godine napisao pripovetku 'Rastko'. Ovo mesto poslužilo mu je i kao pozornica za mnoge scene u 'Vukadinu', a neke ličnosti opisane u ovom delu rodom su upravo iz Pirota".
Vlatković takođe piše da je piščev prvi ljubavni zanos bio upravo u Pirotu. Sremac je bio čest gost u kući Ranđela Stanojevića. U toj kući on je viđao i svog profesora s Velike škole, poznatog istoričara Pantu Srećkovića, koji je bio i prvi okružni načelnik u Pirotu. Tu se upoznao i sa sveštenikom Pantelijom Pančićem i njegovom ćerkom Jelenom...
Sremac nikada nije pričao o svom prvom ljubavnom porazu. Ali su sećanja ostala. Kako je bilo Sremcu posle toga, to se ne zna. Ali se zna da je uskoro potom premešten u Niš, a da je njegova nesuđena žena bila vrlo nesrećna u braku, zapisao je Vlatković.
Presudio članak u "Srpskoj zastavi"
Slučaj je hteo da se Sremac zaljubi u lepu kćer popa Pantelije Pančiča - Jelenu, koja je tada imala 16 godina. Nju je jedno vreme tražio od oca i njen docniji muž Josif Kostić, koji je bio ekonom bolnice i privrženik Naprednjačke stanke. Otac se dugo dvoumio kome da je da.
Presudio je jedan anonimni politički Sremčev članak, objavljen u „Srpskoj zastavi“, u kojem je on, kritikujući rad upravnih mesnih vlasti, naročito naglasio: "U Pirotu žare i pale tri Pante, među kojima se jedan u svemu razlikuje samo po tome što se zvanično potpisuje sa Pantelija".
Jelenin težak život
Valja imati na umu da je život nesuđene Sremčeve supruge Jelene bio težak: deca su joj rano pomrla, njen muž Josif Kostić propivši se straćio je svu imovinu, pa su živeli od plate koju je ona primala kao babica.
Povratak u Pirot
Sremac se u Pirot, zahvaljujući filmskom platnu, ponovo vratio pre nekoliko godina. Muzej Ponišavlja u Pirotu, smešten u kući bogatog trgovca Riste Jovanovića, sazidane 1848. godine, u nekoliko navrata poslužio je kao autentična scenografija za snimanje filmova. Reditelj Zdravko Šotra je u ambijentu autentične stare varoši, koja je bez većih scenografskih rešenja dočarala vreme u kojem su nastale Sremčeve pripovetke i stari Niš, posle "Zone Zamfirove" snimio i "Ivkovu slavu". Oba filma su potukla sve rekorde gledanosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stevan Sremac priču o Zoni Zamfirovoj zapravo je čuo od Branislava Nušića koji se u Prištini družio sa čorbadžijom Zamfirom Kijametovićem, ocem prelepe Jevrosime, iz milošte zvane Zona.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih kritičara vlasti i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Čedomir Stojković, na najstrašniji način je napao svoje zgubidane i to zbog verskih obeležja koja nose tokom okupljanja na javnim mestima.
Dok Zapad raspravlja o novim merama protiv Moskve, Kina je pažnju usmerila na potpuno drugi trend: eksplozivan rast vrednosti ruskog zlata, koje je probilo istorijski prag od više od 300 milijardi dolara.
Biznismen Branko Babić, kom je više puta gašen profil na društvenoj mreži Iks jer je na njemu raskrinkavao laži i izmišljotine blokadera, sada je na novom nalogu objavio jedan sasvim drugačiji snimak i izazvao haos.
Izborni panel za žalbe i predstavke usvojio je danas žalbu Srpske liste (SL), poništio nezakonitu odluku Centralne izborne komisije u Prištini da ne sertifiluje kandidate SL za učešće na vanrednim parlamentarnim izborima 28. decembra 2025. godine i potvrdio sertifikaciju 33 kandidata SL, saopšteno je iz te stranke.
Prema izveštajima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, vreme će danas biti maglovito, uz pojavu niske oblačnosti i sipeće kiše na lokalnom nivou.
Dragan Čavić (58) nestao je 2. decembra u Zemunu, gde je poslednji put viđen u Prvomajskoj ulici. Njegova supruga Suzana navodi da je njegov nestanak praćen neuobičajenim i zabrinjavajućim okolnostima.
Telo S. J. (37) pronađeno je juče ujutru na jednom stovarištu u naselju Kotlujevac u Zaječaru, a kako su na glavi nesrećnog muškarca bile vidljive povrede odmah se posumnjalo da je reč o ubistvu.
Velibor Vučurović (31), kompozitor iz Feketića, ubijen je 2010.godine na ulici u Novom Sadu i do danas nije poznato ko je i zbog čega u njega ispalio smrtonosni hitac.
Lana Bijedić (19) brutalno je ubijena, a njeno telo izvučeno je iz reke Studenčice 6. oktobra 2019. godine. Međutim, prema poslednjim poznatim informacijama iz istrage, ubica tinejdžerke još uvek nije uhapšen.
Generalno tužilaštvo Ukrajine uklonilo je iz redovne mesečne statistike sve podatke koji se odnose na vojna krivična dela, dajući im status „informacija sa ograničenim pristupom“.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak napadača sa Univerziteta Braun, ali se na njemu ne vidi njegovo lice niti oružje. Napad je odneo život dvoje studenata, dok je devetoro povređeno.
Napravite ukras za jelku od rolne toalet papira i uštedite. Imaćete originalnu dekoraciju, a ako vam se dopadne, možete eksperimentisati sa oblicima i napravite još mnoštvo.
Bivši teniser Slobodan Boba Živojinović otvoreno je govorio o izazovima s kojima se suočio na početku privatnog biznisa, uključujući i kupovinu produkcije Grand.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar