Nobelovac Ivo Andrić poslednje dane proveo je u stanju polusvesti, a ljudi koji su bili pored njega verovali su da je pred smrt poremetio s pameću.
Ivo Andrić prvi put se venčao kada je već napunio 66 godina. Ove pozne godine doživeo je kao neženja zbog toga što je čitavih 30 godina čekao svoju pravu ljubav Milicu Babić.
Pisac je kasnije priznao da je njegova pripovetka "Jelena žena koje nema" napisana upravo da bi predstavila ljubav između njega i Milice.
Andrić je bio strpljiv i istrajan u tome da sačeka svoju Milicu, da je živeo pored nje i njenog supruga, kao njihov najbolji prijatelj sve dok ona nije postala udovica.
Foto: Javna arhiva
Ivo Andrić
Za to vreme svi su pričali da je on ekscentrik, neženja, čovek koji ne voli žene, a on je čekao na svoju "Jelenu, ženu koje nema".
Andriću čekanje nije bilo teško i govorio je da su svi pravi životi lepi i teški. Po toj devizi je živeo i ona ga je održala u njegovom dugom čekanju.
Kada su se venčali on i njegova Milica, život je napokon dobio svoj pravi smisao, a Ivo svoju ljubav. Međutim, nakon samo nekoliko godina lepog života, Milica je umrla, a Ivo se povukao u sebe čekajući red da i on ode kod nje.
- Svi smo mi mrtvi, samo se redom sahranjujemo - govorio je Andrić.
Foto: Javna arhiva
Ivo Andrić
Dane je provodio u čitanju, u pisanju i u samoći. Ljudi u njegovom okruženju pričali su da je poremetio umom, da hoda po kući pričajući nepovezano, a zapravo je pisac imao ozbiljan zdravstveni problem koji je prouzrokovao ovakvo stanje. U pitanju je bio poremećaj cirkulacije krvi što je stvaralo maglu u mozgu.
S obzirom da nije imao nikakvih srodnika, hteo je da posle smrti od njegove zaostavštine i autorskih prava osnuje zadužbina namenjenu za opšte kulturne i humanitarne potrebe. Izrazio je želju da se o njegovoj zadužbini brine dugogodišnja nezvanična lična sekretarica i prijateljica Vera Stojić, te da se deo novčanih sredstava koristi za dodjeljivanje nagrade za najbolju pripovetku. Takođe, izrazio je uverenje da će Srpska akademija nauka i umetnosti najbolje odrediti šta da se radi sa njegovim rukopisima i prepiskom.
Njegov prijatelj Erih Koš svojevremeno je objasnino kako su izgledali poslednji dani Ive Andrića:
- Oko 9 sati 17. decembra zvala me je telefonom Vera Stojić i kazala da je Andrić proveo tešku i nemirnu noć, i da se jutros ne oseća dobro. Obratila se terenskoj ambulanti i lekarka koja ga je pregledala utvrdila je da mu je porastao krvni pritisak. Dala mu je lek i savetovala da se pozove lekar specijalista. Prvi kojeg se Vera Stojić setila bio je doktor Slobodan Kostić, Andrićev zemljak i prijatelj, šef Neurohirurške klinike koji se odmah odazvao pozivu - rekao je Koš.
On se stavio na raspolaganje ukoliko bi Andrića trebalo prebaciti u bolnicu. Bio je u stanju da se za samo desetak minuta pojavi pred njegovom kućom ukoliko je to bilo neophodno. Kada je ušao u kuću, vrata mu je otvorila Vera Stojić.
- U predsoblju je već dr Kostić okretao brojčanik telefona, nastojeći da obezbedi odgovarajući bolnički smeštaj. Vera Stojić, koja je stanovala na istom spratu, vrata do vrata sa Andrićem, čekala je u trpezariji, sa tašnom u ruci, spremna da krene - rekao je Koš.
Kada im se Andrić pridružio, bio je pri čistoj svesti, iako malo zbunjen.
- Otišao je u kupatilo, uzeo pribor za umivanje i brijanje, pa i kapi za oči na koje ga je podsetila Vera Stojić. Strpao je sve to u staru, smeđu, izlizanu torbu - onu s kojom smo ga godinama navikli da viđamo. Kada je već trebalo da se krene, setio se još nečega i vratio u sobu - rekao je Erih Koh.
Foto: Profimedia
Ivo Andrić
U tom trenutku pisac je izneo je tanku knjižicu, "Samorazmatranja" Marka Aurelija u džepnom, francuskom izdanju, pa i nju pridružio ostalim stvarima. Prema rečima Koha, bila je to Andrićeva poslednja lektira.
Andrić je prebačen na Vojnomedicinsku akademiju. Tim lekara koji je vodio slučaj Ive Andrića saopštavaju da su kod književnika nastupila ozbiljna oštećenja zbog smetnji nastalih poremećajem cirkulacije krvi u mozgu.
Osim oštećenja mozga, nastupile su i komplikacije u vidu zapaljenja pluća i infekcije nekih unutrašnjih organa, pa je nastavljeno sa intenzivnim liječenjem.
Lekari su Andrića održavali u životu veštački, svim sredstvima reanimacione tehnike. Prkoseći lekarskim predviđanjima i protokolarnim odlukama, više čvrstom voljom no krhkim telom, Ivo Andrić je poživio u bolesničkoj postelji još gotovo puna tri meseca.
Ivo Andrić preminuo je 13. marta 1975. godine na Vojno - medicinskoj akademiji u Beogradu, a kremiranje njegovih posmrtnih ostataka obavljeno je 14.marta 1975. u Beogradu.
Pre skoro četiri i po decenije, profesor lingvistike Univerziteta u Gracu dr Anton Šerer, rođen u Obrovcu, kod Bačke Palanke, pronašao je izgubljenu doktorsku disertaciju našeg nobelovca Ive Andrića, za čiji se originalni primerak, pisan na nemačkom jeziku, dugo nije znalo gde je.
Petog decembra 1974. godine, nakon što je osetio pogoršanje zdravstvenog stanja, Ivo Andrić pozvao je u svoj stan u Beogradu književnike Milana Đokovića i Gvozdena Jovanića.
Dvadesete godine 20. veka u istoriji će ostati upamćene kao vreme buđenja ideje jugoslovenstva na Balkanu. Mlada Bosna bila je samo jedna od mnogih nacionalno-revolucionarnih organizacija koja je imala za cilj političko i nacionalno ujedinjenje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre skoro četiri i po decenije, profesor lingvistike Univerziteta u Gracu dr Anton Šerer, rođen u Obrovcu, kod Bačke Palanke, pronašao je izgubljenu doktorsku disertaciju našeg nobelovca Ive Andrića, za čiji se originalni primerak, pisan na nemačkom jeziku, dugo nije znalo gde je.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je tokom emisije Kolegijum na Informer TV vest da je Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu naredilo policiji da pretrese stanove i kancelariju vojnog analitičara Aleksandra Radića, čoveka koji je među prvima učestvovao u kreiranju afere "zvučni top", i najavio kako se "niko neće izvući".
Potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Marinika Tepić ponovo je šokirala javnost u Srbiji svojim najnovijim, skandaloznim istupom na društvenoj mreži Iks.
Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta Srbije usred Skupštine Srbije branio je šiptarskog teroristu i samozvanog premijera lažne države Kosovo Aljbina Kurtija.
Mihailo Marković, javnosti poznat kao student u blokadi sa Pravnog fakulteta, postao je apsolutni hit na albanskim društvenim mrežama, gde njegovi snimci već broje preko 35.000 pregleda.
Tražim obaveštenje od Prvog osnovnog javnog tužilaštva u vezi predmeta "Zvučni top" kada je 18.03.2025. to tužilaštvo saopštilo da nije korišćen zvučni top - nakon analize izveštaja MUP, BIA, Ministarstva odbrane i Ministarstva zdravlja, koji su utvrdili da nije korišćen zvučni top.
Narandžasti meteoalarm aktivan je za većinu Srbije, a RHMZ upozorava na izražene pljuskove s grmljavinom i gradom koji se kreću od zapada ka istoku i jugu.
Bulevar despota Stefana neće biti zatvoren u celosti, već samo jedan njegov deo, najavio je gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić na godišnjoj konferenciji.
Ako ove godine letujete u Grčkoj, postoji jedna stvar koju morate znati pre nego što uđete u more — riba zec, invazivna podvodna napast koja seče kao brijač i u sebi nosi smrtonosni otrov. Crveni krst Grčke već je izdao zvanično upozorenje za sve kupače.
Na društvenim mrežama osvanuo je prizor sa Jadranskog mora koji su mnogi korisnici osudili upravo zbog količine đubreta koju turisti svakodnevno viđaju!
Ubistvo Blaža Đurovića u martu 2018. godine pokrenulo je jedan od najkompleksnijih sudskih procesa u novijoj istoriji srpskog pravosuđa. Ovaj slučaj zvanično je ostao bez pravnog epiloga nakon što je glavni osumnjičeni, Darko Vesković zvani Prika, juče ubijen u Kumodražu.
Planovi Sjedinjenih Američkih Država za proizvodnju "patriota" i "tomahavka" u okviru pogona automobilske industrije objašnjavaju se iscrpljivanjem američkih zaliha, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ministarstvo zdravlja Italije saopštilo je danas da će 17 od 27 najvećih italijanskih gradova za dva dana biti u crvenom stepenu uzbune zbog vrućine, a da će se toplotni talas koji zemlja trpi dodatno pojačati.
Visoke temperature paralisale su dobar deo zapadne Evrope, u Francuskoj je stradalo oko 20 osoba, a na udaru su i Velika Britanija, Španija, Nemačka, Italija...
Od suvomesnatih proizvoda do gaziranih pića, pojedine namirnice mogu predstavljati skriveno opterećenje za bubrege i narušiti njihovu funkciju tokom vremena.
Nesvakidašnja scena odigrala se usred gradske ulice kada je jedan mladić, na iznenađenje prolaznika, skinuo gotovo svu odeću i ostao samo u donjem vešu. Međutim, to je bio tek početak performansa.
Mina Kostić izašla je danas iz bolnice "Laza Lazarević" posle 23 dana provedenih na klinici, a po nju su došli verenik Kasper i Milan Ivanović, brat pevačice.
Izlazak Mine Kostić iz "Laze" očekivao se juče u toku dana, međutim pevačica je zadržana još jednu noć jer je došlo do pada sistema i upravo je sada izašla!
Pevačica Mina Kostić danas izlazi iz klinike "Dr Laza Lazarević", a budući da smo na terenu primetili smo da je po nju stigao Kasper u društvu njenog brata Milana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.