Da li je Atlantida priča o nastanku Crnog mora ili samo bajka maštovitog besednika?
Nijedan mitski pojam ne budi toliko misterije i interesovanja koliko Atlantida, veoma napredna civilizacija koja je naglo nestala pre nekoliko hiljada godina. Tako se bar pretpostavlja. Još nisu otkriveni konkretni dokazi o njenom postojanju, ali to ne sprečava arheologe, istoričare i pustolove da se bave mitologijom koja oduvek intrigira radoznale umove.
Da li su Atlantiđani zaista postojali i šta im se dogodilo, na ova pitanja možda nikada nećemo uspeti da odgovorimo, ali to nas ne sprečava da ih postavimo. Evo nekoliko teorija o sudbini ove izgubljene kulture koja je, prema predanju, u drevna vremena vladala svetom.
Atlantida je bila kontinent koji je progutao Atlantski okean
Ideja da je reč o istorijski potvrđenom mestu, a ne o priči koju je izmislio Platon, uticajni starogrčki filozof i besednik, javila se tek krajem 19. veka. U svojoj knjizi "Atlantida: Prepotopski svet" iz 1882., pisac Ignacije Doneli tvrdio je da su drevni narodi nasledili dostignuća, poput jezika, obrade zemljišta i metala, od napredne civilizacije koja im je prethodila.
In Old Atlantis, before the polar shift 75,000 years ago, the position of equator was different and thus the position of the whole planetary energy grid was different also. https://t.co/mx18ktTPJmpic.twitter.com/rAL5QMFWd9
— COBRA info (@cobrainfo1) February 21, 2020
oneli je opisao potopljeni kontinent, koji se, prema Platonovim navodima, nalazio izvan Heraklovih stubova kod Gibraltara, moreuza koji razdvaja Sredozemno more od Atlantskog okeana. Savremena okeanografija i znanja o tektonskim pločama koja danas posedujemo ipak ne idu u prilog ovoj teoriji.
Atlantidu je progutao Bermudski trougao
Nadahnuti Donelijevim delom, mnogi pisci su kasnije iznosili pretpostavke da se Atlantida nalazila negde drugde. Jedan od njih bio je i Čarls Berlic, unuk osnivača čuvene škole za učenje stranih jezika „Berlic”. On je tokom 1970-ih tvrdio da je Atlantida pravi kontinent i da se nalazio nedaleko od Bahama, ali da ga je progutao Bermudski trougao. Reč je o ozloglašenoj oblasti Atlantskog okeana gde brodovi navodno nestaju pod nerazjašnjenim okolnostima.
Poklonici ove teorije kao osnovni dokaz ističu prisustvo neobičnih podvodnih građevina, nalik ulicama i zidinama, koje se nalaze nedaleko od obale arhipelaga Bimini. Naučnici procenjuju da je reč o prirodnim strukturama nastalim od nasumično naslaganih stena.
If All the ships and Airplanes get disappear in the Bermuda Triangle,Why don't we throw all the Trash and plastic there and save the planet..!! pic.twitter.com/BlSZDo02xB
— Malik Mubashar (@Mubashar_says) February 19, 2020
Antarktik je nekada bio Atlantida
Autor Čarls Hapgud u svojoj knjizi ''Earth's Shifting Crust'' iz 1958., za koju je Albert Ajnštajn pisao predgovor, iznosi pretpostavku da je pre otprilike 12.000 godina došlo do pomeranja Zemljine kore, usled čega je Antarktik premešten južnije nego što je bio do tada. Hapgud smatra da je klima na tom ranijem Antarktiku bila umerenija, te da se tamo razvila napredna civilizacija. Kada je došlo do navodnog pomeranja kore, pa se kontinent izmestio, temperatura je naglo zahladnela i okovala veličanstvene gradove Atlantiđana ledom.
Baš kao i Donelijeva, i ova teorija prethodi saznanjima koja danas posedujemo o kretanju tektonskih ploča, a koja pobijaju ovakvu pretpostavku.
Mit o Atlantidi ustvari govori o Crnomorskom potopu
Možda je Atlantida izmišljeno mesto, ali nije nemoguće da predstavlja alegoriju stvarnog istorijskog događaja. Postoji hipoteza o nastanku Crnog mora, prema kojoj je ono nastalo približno 5600. godine pre nove ere, kada je Sredozemno more probilo Bosforski moreuz i napojilo dotadašnje slatkovodno jezero morskom vodom. Ova hipoteza nalaže da je jezero od koga je nastalo Crno more bilo upola manje.
Foto: Printscreen You Tube
Ukoliko se ovakav potop zaista dogodio, može se pretpostaviti da je izazvao pomeranje stanovništva koje je naseljavalo obode hipotetičkog jezera. Oni su, tako, bežeći od nadilazeće vode slikovito opisivali svoje doživalje, a te priče su, zatim, nekoliko hiljada godina kasnije nadahnule Platona da piše o izgubljenoj civilizaciji, piše History.
Atlantida svedoči o Minojskoj civilizaciji, koja je cvetala na grčkim ostrvima
Jedna od teorija novijeg datuma odnosi se na civilizaciju sa grčkih ostrva Krit i Santorini, koja je cvetala između 2500. i 1600. godine pre nove ere. Ime nosi po legendarnom kralju Minoju. Veruje se da je to bila prva evropska velika civilizacija. Minojci su podizali velelepne palate, gradili su puteve i bili su prvi Evropljani koji su koristili pismo, takozvano Linear A.
Na vrhuncu svoje moći, Minojci su naprasno iščezli iz tokova istorije. Ovaj nedokučiv događaj raspirio je niz teorija o mogućoj vezi sa izgubljenom civilizacijom Platonove Atlantide. Istoričari smatraju da se oko 1600. godine pre nove ere dogodio razoran zemljotres, koji je uzdrmao vulkansko ostrvo Teru, današnji Santorini, što je dovelo do erupcije zastrašujućih razmera. Deset miliona tona stene, pepela i gasa je izbačeno u atmosferu. Cunamiji koji su usledili bili su dovoljni da unište minojske gradove, što ih je učinilo ranjivim za napade drugih naroda sa kopna.
Foto: pixabay.com
Atlantida je plod Platonove mašte
Većina istoričara i naučnika se slaže da je Platonovo pripovedanje o izgubljenom kraljevstvu Atlantide čista fikcija. On je, radije, zamislio Atlantidu kao savršenu civilizaciju, čija je sumorna priča o nestanku služila kao upozorenje da bogovi kažnjavaju ljudsku oholost.
Sem Platonovih dijaloga - „Timaj” i „Kritija” -, ne postoje drugi zapisi o ovoj mitskoj kulturi. Štaviše, uprkos razvitku savremene okeanografije i naporima u mapiranju okeanskog dna, još nije pronađen niti jedan dokaz o ovoj potopljenoj civilizaciji, piše Telegraf.
Vreme nije stvarno - to je ljudski konstrukt koji nam pomaže da pravimo razliku između sadašnjosti i naše percepcije prošlosti, podjednako začuđujuća i zbunjujuća teorija....
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vreme nije stvarno - to je ljudski konstrukt koji nam pomaže da pravimo razliku između sadašnjosti i naše percepcije prošlosti, podjednako začuđujuća i zbunjujuća teorija....
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Zamenik ministra u takozvanoj vladi Kosova, Nenad Vukmirović, izazvao je incident na biralištu tokom današnjeg glasanja na Kosovu i Metohiji, nasrnuvši na jednu članicu biračkog odbora.
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izjavio je danas da su "hrvatski mediji i blokaderi iz Srbije i dva dana nakon Samita u Tivtu na aparatima” i poručio da će Srbija svojim rezultatima "uvek blokirati njihove laži i mržnju".
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Pred nama je nedelja sa dva potpuno različita lica – tropski početak sedmice brzo će zameniti pljuskovi, grmljavina i pad temperature. Pogledajte detaljan raspored po danima.
U Portugalu je, nakon otprilike tri decenije mirovanja, pronađen kultni Mercedes-Benz 300 SL Coupe, jedan od svega 1.400 proizvedenih primeraka čuvenog modela W 198.
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje kontinuirane napade koji se, preko medija poput N1, usmeravaju protiv dnevnog lista Informer i njegovog uredništva.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Psiholog Marija Milenković za Informer.rs upozorava na činjenicu da je porast porodičnog nasilja u kojem su muškarci žrtve, ali da to još uvek nije realna slika, jer se mnogi pripadnici jačeg pola srame da prijave zlostavljanje.
Državljanin Srbije (51), čiji identitet nemačka policija nije saopštila, nalazi se u istražnom zatvoru nakon što je, kako se sumnja, 2.juna u Dortmundu najpre izazvao incident u jednom restoranu, pucao na policajca, a potom se zabarikadirao u stanu sa troje maloletne dece.
Pet osoba je ranjeno i prebačeno u bolnicu kada je muškarac u rumunskom gradu Lupeniju otvorio vatru na automobil u kojem su se nalazili njegova bivša devojka i članovi njene porodice.
Bivši švajcarski savezni tužilac Mihael Lauber uputio je ozbiljne kritike na račun vođenja krivičnog postupka nakon katastrofalnog požara u Kran-Montani, u kojem je život izgubila 41 osoba, dok je 115 ljudi povređeno.
Ukrajinske snage izvele su danas napad na naftno skladište i naftni terminal Semikolodezjanska na Krimu, saopštila je ukrajinska vojska, a ruski izvori potvrdili su udar na Čongarski most na ulazu u Krim.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Pevačica Tanja Savić otkrila je nepoznate detalje iz svog života i ispričala da je dadilja maltretirala njene sinove, kao i da se bori sa anksioznošću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar