Beogradski drumsko-železnički most preko Dunava imao je izuzetan značaj: do 2015. godine bio je jedina veza između prestonice i Vojvodine. Danas se zove Pančevački, a 1946. most je dobio ime po Crvenoj armiji, što je bilo logično i pravedno: upravo su sovjetske železničke vojne jedinice podigle most iz mrtvih
Izgradnja mosta dužine 1,5 km (sa betonskim vijaduktom i inundacionim mostom) započela je 27. oktobra 1933. godine. Gradila su ga nemačke preduzeća, a dobio je ime u čast maloletnog kralja Jugoslavije Petra II.
U noći između 10. i 11. aprila 1941. jugoslovenska vojska je minirala most u pokušaju da uspori nemačku ofanzivu, ali okupatori su ga prilično brzo obnovili. U jesen 1944. godine most su uništili Nemci. Prvo su minirali prilaze mostu, a zatim i noseće stubove, jedan za drugim. Ukupno je na dno otišlo oko 20 hiljada tona građevinskog materijala, sve to načičkano minama, avionskim bombama i artiljerijskim granatama.
Dakle, pre početka popravke mosta dno je moralo da se očisti. Jugosloveni su uz rumunsku, mađarsku i bugarsku pomoć počeli da čiste dno, ali nisu nikako mogli da poprave most za kratko vreme. Tada su se i obratili sovjetskom rukovodstvu. 27. septembra 1945. Savet ministara SSSR-a odlučio je da ovaj zadatak da specijalnom građevinskog odeljenju pod brojem 300, a u njega su ušla tri posebna bataljona železničke vojske, brigada minolovaca Dunavske mornarice i 72 rečna plovila različite veličine i tonaže.
Čitavim radom je rukovodio general-poručnik tehničkih vojnih jedinica Vladimir Aleksandrovič Golovko. U Velikom otadžbinskom ratu Golovko je rukovodio Glavnom upravom vojno-građevinskih radova na železnici. Upravo je njegov resor popravljao uništene železničke objekte Sovjetskog Saveza i drugih zemalja koje su bile pod okupacijom fašista.
Pod njegovim rukovodstvom obnovljeno je 2756 velikih i srednjih mostova ukupne dužine od 243.143 metra. Pančevački most nije deo ove statistike, jer je rekonstruisan u posleratnom periodu.
Dužnost glavnog inženjera dobio je jedan od vodećih sovjetskih graditelja mostova - Nikolaj Mihajlovič Kolokolov. Upravo je on napravio plan prema kojem bi se radovi završilil za samo godinu dana. Jugoslovenski inženjeri su smatrali da će radovi trajati najmanje tri i po godine. U prvoj fazi rada - uklanjanju mina - solirali su ronioci. Spuštali su se na dubinu od 12 metara, uzimali smrtonosne trofeje u ruke i izranjali sa njima. Bombe su prenošene čamcima na obalu i tamo detonirane. Ali kada su eksplozivne naprave bile preteške, minirali bi ih pod vodom.
Kada je procenjeno da je na obali uništeno oko 100 tona mina, granata i bombi, plan se promenio. Sada su minolovci čistili dno Dunava. Dva dana, od jutra do kasne večeri, odjekivale su eksplozije.
Tada je rad nastavilo oko 50 sovjetskih i jugoslovenskih ronilaca. Pod vodom je bila prava džungla od srušenih konstrukcija mosta, a ronioci su sekli ono što su mogli na manje delove, a teže predmete su vezivali i podizali dizalicama.
Posao je bio veoma rizičan, što potvrđuje slučaj mladog ronioca Valentina Simonova, koga je pod vodom priklještila gruda gvožđa. Srećom, crevo za dotok vazduha i komunikaciju nije bilo oštećeno, ali ronilac nije mogao sam da se oslobodi. Najiskusniji sovjetski ronilac Fjodor Silka tri puta je pokušao da priđe Simonovu i nije uspeo. Na kraju je pritekao u pomoć Slavko Stanojev, ronilac koji je, kako se govorilo, 20 godina hodao po dnu Dunava.
Stanojev je prvi put ostao pod vodom oko sat vremena. Simonov je u to vreme već prestao da odgovara. Kada je Stanojev isplivao na površinu rekao je da nije u stanju da sam podigne tešku gredu. Sa njim je zaronilo još troje ljudi i uskoro su izvukli Simonova na površinu. On je pod vodom proveo ukupno 36 sati, ali preživeo je.
Posle oporavka u bolnici Stanojev ga je poveo kod svojih rođaka u selo, rekavši da će „planinski vazduh i prijateljska srca završiti ono što nije mogla medicina". Sovjetski i jugoslovenski ronioci su ukupno podigli na obalu 6.000 tona betonskih i metalnih delova porušenog mosta. Zahvaljujući uspešnom rešenju koje su predložili sovjetski inženjeri, na visinu od 28 metara je podignut i pričvršćena centralna metalna konstrukcija dugačka 160 metara, polomljena na dva dela u eksploziji. Ali stubovi mosta nisu bili spremni.
Prilikom postavljanja stubova graditelji su nailazili na ostatke starog mosta, zato je ponovo bila potrebna pomoć ronilaca. Ali brigada graditelja, želeći da uštedi vreme, sama je obavljala sav posao roneći bez specijalnih odela na dubinu od 5 metara. Jugosloveni su govorili da tako mogu da rade samo Rusi. Kada je jedan sovjetski radnik pao sa velike visine i poginuo na njegovu sahranu došle su hiljade Beograćana. Ostale su zapisane ove reči kapetana Josipa Đurašević, rukovodioca srpske brigade:
- U Evropu nije došao samo vojnik neke druge države. Došao je sovjetski ratnik sa svojim idejama o internacionalnom bratstvu, došli su komunisti-internacionalisti. Znamo kako vam je bilo teško u ovom ratu, koliko vas je koštala vaša pobeda. A sada, kad su vam gradovi i sela u ruševinama, došli ste ovde da obnovite Dunavski most. Sada, kada sovjetski narod nema dovoljno hleba, vaša vlada je poslala 50 hiljada tona žita u Beograd. Tako rade samo pravi prijatelji.
U jesen 1946. izgradnja je došla do kraja. Ostalo je samo da se podigne metalna konstrukcija od 160 metara koju su držali na dva velika šlepa. Pet dana se čekalo da se smiri vetar koji je talasao Dunav. Kada je taj trenutak došao, skoro polovina Beograda stajala je na obali. Skandiralo se „Hvala, Rusi", „Živeo SSSR"… a čitava operacija je mogla da propadne pošto je jak vetar poveo barže ka obali.
Međutim, zahvaljujući majstorstvu kapetana Đuraševića, brodovi se nisu nasukali, a metalna konstrukcija je stala na svoje mesto. Neko je predložio da se razbije flaša šampanjca, kao što se radi prilikom porinuća broda. Ali šampanjca nije bilo, razbili su flašu rakije.
Rekonstrukcija mosta je završena 7. novembra 1946, na godišnjicu Oktobarske revolucije. Ali najvažnija ceremonija sa učešćem Tita koji je presekao vrpcu održana je 29. novembra, na godišnjicu proglašenja socijalističke Jugoslavije. Na mostu je zakačen slogan „Živela družba sovjetskog i jugoslovenskog naroda".
Godinu dana kasnije Staljin i Tito su se posvađali. Ime mosta koje je predložio maršal Tito - „Most Crvene armije" promenjeno je u Pančevački. Ali most je ostao, prenosi portal Balkanist!
Milov raspop i poglavar fantomske Crnogorske pravoslavne crkve Miraš Dedeić žestoko se obrušio na SPC i Srbe u Crnoj Gori. On je Srbiju i Republiku Srpsku optužio da se, zaklonjene brigom za sunarodnike, "ponašaju se kao sile i nadahnju beogradske popove po Crnoj Gori da ruše ustavni poredak i otimaju crkve i manastire i kulturnu baštinu"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Milov raspop i poglavar fantomske Crnogorske pravoslavne crkve Miraš Dedeić žestoko se obrušio na SPC i Srbe u Crnoj Gori. On je Srbiju i Republiku Srpsku optužio da se, zaklonjene brigom za sunarodnike, "ponašaju se kao sile i nadahnju beogradske popove po Crnoj Gori da ruše ustavni poredak i otimaju crkve i manastire i kulturnu baštinu"
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin bio je gost emisije "Info dan" na Informer TV, gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, brutalnim pritiscima na medije, lažnim optužbama i hapšenjima, kao i o opasnim planovima nove vlasti koja, kako upozorava, ispunjava naloge zapadnih centara moći.
Američki portal "Breitbart" objavio je opširan tekst o cenzuri medija u Srbiji i drakonskim merama Regulatornog tela za elektronske medije (REM) usmerenim protiv pojedinih emisija Informer TV-.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
Američki vojnici koji su pokušavali da spasu ranjene nakon smrtonosnog iranskog napada na vojnu bazu u Kuvajtu morali su da pretražuju Gugl kako bi pronašli bolnice u koje mogu da ih prevezu, otkriva američka televizija Si-Bi-Es.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.