Često se postavlja pitanje da li u Srbiji ima ili nema, dovoljno mladih ljudi koji žele da se školuju i budu zanatalije, jer je evidentno da trenutno majstora svih profila nedostaje u našoj zemlji.
Iz Saobrćajno-mašinske škole u Čačku stiže jedan svetao primer, jer su zanataska odeljenja u toj obrazovnoj ustanovi sve punija. Mirosav Panić, jedan je od onih koji kad završi školovanje želi biti majstor i imati svoju radionicu.
- Prvi put sam kod komšije video cnc mašinu, svidelo mi se kako to sve izgleda i kako se na njoj radi. Kad sam birao školu, ovo mi je bila prva želja i uspeo sam da upišem. Činjenica je da ne možemo svi da budemo inženjeri, menadžeri, neko mora da bude i majstor. Ja ću se kroz školavnje potrudi da steknem dobro znanje, pa kasnije kad to završim pokušam da otvorim i svoju firmu - rekao je Miroslav koji se školuje za operatera mašinske obrade.
Za ove mlade ljude koji su odlučili da budu majstori svog znata, nastava je prilagođena tako da ima mnogo praktičnih časova, što je za njih i najvažnije. Posle tri godine, oni iz škole izlaze spremni za rad, obučen su i spretan kadar, a verovatnoća da će završiti na Nacionalnoj sužbi za zapošljavanje veoma je mala.
- Najveći fokus zapravo jeste na toj praktičnoj nastavi. Oni se tokom prve godine upoznaju sa materijalima, mašinama i priborom, posle uče kako raditi na tim mašinama i onda na kraju i sami prave određene delove, zahtevne komade uz kontrolu profesora. Poenta je da svaki učenik iz škole izađe kao obučen kadar i lako pronađe posao. Naravno, kako su moderne tehnologije preuzele i oblast mašinstva, ovo je sada oblast u kojoj stalno moraju da nadograđaju svoja znanja kroz rad i iskustvo - izjavio je Dragiša Teofilović, organizator praktičlne nastave u Mašinsko-saobraćajnoj školi.
Ova obrazovna ustanova u Čačku postoji punih 120 godina, u prethodnom periodu videlo da se je sve manje đaka koji je upisuju, međutim tokom poslednjih godina taj trend se ipak promenio jer je ove godine u prve razrede upisano 262 učenika. Škola ukupno ima 962 đaka koji stiču znanje iz 14 različitih zanimanja, raspoređenih u pet oblasti - mašinstvo, mehatronika, saobraćaj, tekstilstvo i umetničko odeljenje.
- Poslednjih nekoliko godina vidan je povećan broj zainteresovane dece koja žele da upišu određeni smer na mašinstvu. Tome je definitivno doprinelo tržište rada i razvoj firmi koje traže takve kadrove. Našu školu često kontaktiraju privrednici i pitaju nas da im predložimo određene kadrove. Učenici sa odličnim praktičnim znanjem u rukama, vrlo lako mogu da pronađu posao i to je ono što ih motiviše da upišu ovu srednju školu. Veoma smo srećni što su naša odeljenja sve punija. Na nama je da im obezbedimo uslove za što bolje obrazovanje i mi konstantno radimo na tome - kazao je Mirko Lazović, direktor Mašinsko-saobraćajne škole.
Osim dečaka, sve više je i devojčica koje upisuju ovu školu. Najveći broj upisanih jeste na tekstilstvu i umetničkom odeljenju, ali ima i onih koje biraju mašinstvo i saobraćaj i kako kaže Lazović, nakon završenog obrazovanja budu zaista odlični majstori.
Mašinsko-saobraćajna škola u Čačku svojim učlenicima pruža i mogućnost dualnog obrazovanja, tako da đaci i tokom školovanja stiču ogromna znanja radeći posao za koji se školuju u različitim frmama, a neretko se dešava da baš tu nastave svoj rad i posle završteka srednjeg obrazovanja.
Posao i studije ne ostavljaju slobodno vreme. Da li je bitiniji zanat ili diploma? Na ovu temu razgovaramo sa novinarkom Olgom Gracun, Snežanom Petrović, vlasnicom Auto centra "NENA" i učiteljem Nenadom Pantićem Putem vajber poziva u emisiju se uključio i Zoran Radojković, tv lice.
Najmanje interesovanja za zanatska zanimanja, iako su poslodavci ponudili velike plate nema radnika za pozicije poput frizera, vozača, metalostrugara, kuvara i automehaničara.
Tradicija oslikavanja grnčarije u porodici Jelene Đorđević iz Pirota duga je više od 90 godina i ona je četvrta generacija koja se bavim tim izuzetno zanimljivim, ali i zahtevnim poslom.
Prvomajski praznici ne idu bez dobrog roštilja, a priprema je nezamisliva bez kvalitetnog ćumura. Upravo takav je ćumur koji se proizvodi u ivanjičkom kraju, a ćini ga jedinstvenim mali procenat vlage koji poseduje.
Milenko Talović iz okoline Gornjeg Milankovca ostao je nepokretan još u svojoj mladosti, ali ga to nije sprečilo da postane jedan od najboljih automehaničara u svom kraju. On svakog dana popravlja automobile i radi teške seoske poslove zbog čega ga mnogi smatraju legendom pomenutog grada.
Šumadijske, vlaške, šopske, "pertlaše" i sve druge opanke koji su se nekada nosili i koji se još nose u Srbiji i zemljama regiona, izrađuje Svrljižanin Predrag Nikolić, poznatiji kao majstor Peka. Njegove opanke nose igrači mnogih folklornih ansambala i ljubitelji tradicije u Srbiji i dijaspori, a nosili su ih i pojedini poslanici u srpskom parlamentu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Posao i studije ne ostavljaju slobodno vreme. Da li je bitiniji zanat ili diploma? Na ovu temu razgovaramo sa novinarkom Olgom Gracun, Snežanom Petrović, vlasnicom Auto centra "NENA" i učiteljem Nenadom Pantićem Putem vajber poziva u emisiju se uključio i Zoran Radojković, tv lice.
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski počeo je da gubi kontrolu nad Odesom i Crnim morem, izjavio je Oleg Soskin, bivši pomoćnik ukrajinskog predsednik Leonida Kučme.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
U prvom Kolegijumu Informer TV, posle 11 časova objavljujemo audio-snimak GOSI službe sa blokaderskog plenuma na kome blokaderi jedni druge najstrašnije optužuju, pljuju, obračunavaju se među sobom i najavljuju nova izbacivanja zbog "neposlušnosti".
Antisrpska histerija u režiji podgoričkih medija ponovo dostiže svoj vrhunac. Preko režimskih novina "Vijesti", javnosti se serviraju smernice za vođenje spoljne politike po kojoj prema Hrvatima treba biti strpljiv, dok sa Srbijom treba držati distancu.
Gostujući u islamističkim medijima, Nenad Čanak je izrekao seriju laži o navodnoj prodaji srpske zemlje i resursa, a sve sa jednim jedinim ciljem – kako bi opravdao poziv na streljanje predsednika Aleksandar Vučića!
Pripadnici policije uhapsili su B. Ž. (54) iz Ražnja zbog sumnje da je izvršio dva krivična dela polnog uznemiravanja na štetu dve maloletne devojčice sa teritorije ove opštine.
D. K. iz Smedereva, B. Ć. iz Čačka, D. S. iz Kragujevca, M. K. iz Ovče, M. R. iz Kruševca i N. S. iz Čačka saslušani su juče u Višem javnom tužilaštvu u Smederevu zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Svetska mora dostigla su u julu ove godine najviše temperature ikada zabeležene za taj mesec, potvrdili su naučnici, navodeći da je prosečna temperatura površine mora van polarnih regiona nadmašila prethodni rekord iz 2023. godine.
Malo je verovatno da će Rusija obustaviti svoju raketnu kampanju protiv Ukrajine uprkos rekordnom broju balističkih napada, s obzirom na to da Moskva nastavlja da premašuje proizvodne ciljeve, izjavio je zamenik načelnika ukrajinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki.
Nizak vodostaj rizikuje zaustavljanje teretnog saobraćaja na ključnom delu Rajne ove nedelje, efektivno deleći kritični plovni put na dve odvojene zone, saopštilo je danas Savezno udruženje nemačkog rečnog brodarstva (BDB).
Sve ono čime je obilovala naslovna strana Večernjih novosti tog 10. avgusta 1954. ukazivalo je na tektonske poremećaje u svetskom poretku i na nove lokalne ratove, iako je od završetka onog svetskog, najvećeg koga je svet ikad video, prošlo tek svega devet godina.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kraj avgusta donosi velike promene za Device i Ribe, a astrolozi im predviđaju period u kojem bi nove prilike, dogovori i izvori prihoda mogli da se nižu sve do kraja godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.