Malo koja država može se pohvaliti bogatom, znamenitom, ali i burnom istorijom kao Srbija.
Kroz mnoge periode kroz koje je prolazila, Srbija je menjala simboliku na svojoj zastavi, naročito u periodu od ustanaka do danas. Evo koje su zastave predstavljale Srbiju od 1804. godine.
Zastava Prvog srpskog ustanka (1804-1813)
Iako nije nikada bila zvanična državna zastava na međunarodnoj sceni, predstavljala je ustaničku vladu Karađorđeve Srbija, te ova zastava ima posebno mesto u srpskoj istoriji kao simbol borbe protiv viševekovne okupacije Osmanlija pod kojom su se Karađorđe i ostali ustanici borili za nezavisnost domovine.
Foto: Wikipedia
Zastava uključuje srednjovekovne elemente i simboliku, kao podsetnik na slavnu srpsku istoriju, a posebno je upečatljiva glava divlje svinje koja je probodena strelom.
Zastava Drugog srpskog ustanka (1815-1817)
Nakon sloma Prvog srpskog ustanka i Karađorđevog izbeglištva, vođa ustanika postaje Miloš Obrenović koji u Takovu pokreće Drugi srpski ustanak.
Foto: Wikipedia
Njegova zastava je vrlo jednostavna, crveni krst na beloj pozadini.
Ustanak se završava uspešno, te Srbija dobija autonomiju unutar Osmanskog carstva.
Kneževina Srbija (1815-1882)
Srbija, iako i dalje zvanično deo Osmanskog carstva po prvi put nakon nekoliko vekova dobija autonomiju i pravo na samoupravu. Tom prilikom je prihvaćena nova zastava i po prvi put je u pitanju trobojka sa crvenom, plavom i belom bojom.
Foto: Wikipedia
U sredini se nealazi grb, beli krst sa četiri ocila sa krunom i kraljevskom odorom, još jednom kao podsećanje na period kada je Srbija bila srednjovekovna kraljevina, odnosno carevina.
Kraljevina Srbija (1882–1918)
Godine 1882. Srbija konačno dobija potpunu nezavisnost od Osmanskog carstva i svi simboli te države bivaju uklonjeni sa teritorije Srbije. Srbija se, na čelu sa Milanom Obrenovićem podiže u rang kraljevine, te u skladu sa tim menja se i zastava.
Foto: Wikipedia
Po prvi put, nakon nekoliko vekova, na srpskoj zastavi se vraća dvoglavi orao, naslednik vizantijskog dvoglavog orla. Kruna sa plaštom koja je bila na prethodnoj zastavi je ostala, a dodata je i još jedna na vrhu samog orla. Ispod njegovih nogu se nalaze dva ljiljana, još jedan od simbola iz perioda srednjeg veka.
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-1929) / Kraljevina Jugoslavija (1929-1941)
Nakon blistave pobede u Prvom svetskom ratu, Kraljevini Srbiji su se pridružili i drugi južnoslovenski narodi sa idejom stvaranja jedne zajedničke države. Tako je nastala Kraljevina SHS, a trobojka menja raspored, pa se plava nalazi na vrhu, bela u sredini, a crvena na dnu.
Foto: Wikipedia
Dolazi i do promena u samom grbu države, koja je 1929. godine promenila ime u Kraljevina Jugoslavija. Štit dvoglavog orla je dobio nove simbole, pored krsta sa četiri ocila koji simboliše Srbe, dobija i šahovnicu koja simbolizuje Hrvate, tri zvezde koje simbolišu Slovence, kao i polumesec koji simboliše mnogobrojne muslimane u Kraljevini.
Foto: Wikipedia
Takođe, i stara srpska kruna je zamenjena novom.
Vojna uprava u Srbiji (1941-1944)
Za vreme nacističke okupacije Srbije, korišćena je nemačka zastava sa kukastim krstom.
Srbija u vreme komunizma (1946-1992)
Srbija je u ovom periodu prihvatila komunističke simbole kao svoj grb, a vraćena je trobojka iz vremena Kraljevina Srbije, međutim u sredini se sada našla crvena petokraka.
Foto: Wikipedia
Savezna republika Jugoslavija (1992-2004)
U vreme rata i raspada SFRJ, Srbija je postala deo Savezne republike Jugoslavije u zajednici sa Crnom Gorom. Grb Srbije je zadržao komunističke simbole, ali je sa zastave uklonjena crvena petokraka.
Foto: Wikipedia
Srbija i Crna Gora (2004-2006)
Na zastavu Srbije, kao federativne jedinice, je dodat dvoglavi orao sa krunom, a uveden je i novi grb. Komunistička simbolika je zamenjena sa onom iz vremena Kraljevine Srbije.
Foto: Wikipedia
Republika Srbija (2006-)
Nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, Srbija je svoje simbole koje je imala kao federativna jedinica prihvatila kao državne. U međuvremenu, 2010. godine, dvoglavi orao na grbu i zastavi je redizajniran.
Na današnji dan 1911.godine rođena je Baba Vanga koja nije želela da se leči narodnim lekovima, ali nije htela ni doktori da je leče, a sve pod parolom: "Živeću onoliko koliko mi je suđeno da živim na ovom svetu".
Bio je početak 1846. godine i balska sezona u Beču, prestonici Austrijskog carstva, tek se zahuktavala. Svako ko je bio neko i nešto u tom delu Evrope, plesao je iz večeri u veče po bečkim dvorovima, a balovi su bili i prilika da se, između valcera, sklope poslovi, priča o politici, ostvare kontakti i čuju novosti.
Porodica Garašanin aktivno je učestvovala u dinastijskim borbama u Srbiji tokom XIX veka, a ova kuća je bila naročito dugo i duboko odana vladarima iz doma Obrenovića.
Zaglušujuća buka iz vazduha probudila je Beograđane 16. oktobra 1929. godine u 6 časova i 35 minuta, kada se iz sivkaste jutarnje magle iz pravca Avale, pojavila jedna krupna ovalna silueta, koja je postajala sve veća i sve jasnije ocrtavala svoj trup.
Na današnji dan rođen je major JNA Milan Tepić, jedini narodni heroj u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije. Stradao je 29. septembra 1991. godine kada je digao u vazduh vojno skladište Bedenik u blizini Bjelovara da bi sprečio da padne u ruke hrvatskog Zbora narodne garde.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Na današnji dan 1946. godine ubijen je komandant Gorske kraljeve garde Jugoslovenske vojske u otadžbini Nikola Kalabić. Međutim, decenijama kasnije i dalje se veruje da je on izbegao smrt, promenio identitet i nastavio da živi, a njegova sudbina do danas nije rasvetljena.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan 1911.godine rođena je Baba Vanga koja nije želela da se leči narodnim lekovima, ali nije htela ni doktori da je leče, a sve pod parolom: "Živeću onoliko koliko mi je suđeno da živim na ovom svetu".
Donald Tramp je u Peking otišao sa namerom da Kinu uvuče u američki pritisak na Iran, ali se iz tog puta vratio sa porukom koja u Vašingtonu zvuči mnogo neprijatnije nego što Bela kuća želi da prizna — Peking više ne želi da bude pomoćni igrač američke politike na Bliskom istoku.
Blokaderi su ponovo uhvaćeni u lažima i muljačinama, potvrđujući još jednom obrazac ponašanja koji javnost sve češće prepoznaje. Ništa novo, ništa iznenađujuće, još jedna afera dodatno je ogolila njihove metode i način delovanja.
Osvanuo je novi snimak koji pokazuje pravo lice blokadera. Naime, ovo je još jedan dokaz totalnog sunovrata blokadera u provaliju iz koje nemaju spasonosno uže.
Bivša potpredsednica Vlade Srbije i ministarka saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović raskrinkala je omiljenu blokadersku mantru - da je novosadska nadstrešnica pala zbog korupcije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće danas u Bakuu na 13. Svetskom urbanom forumu (WUF13) koji će, prema očekivanjima organizatora, okupiti više od 41.000 učesnika iz oko 180 zemalja.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za 10 osoba osumnjičenih za učešće u brutalnom ubistvu i prikrivanju likvidacije Aleksandra Nešovića Baje(48).
Kristijan Aleksić (50), koji se sumnjiči da je u subotu uveče u Drnišu ubio 19-godišnjeg mladića Luku M. na terasi porodične kuće, uhapšen je tokom noći. Kako navode hrvatski mediji, Aleksić se skrivao u žbunju kod lokalne pečenjare.
Samo nekoliko nedelja pre prve utakmice Svetskog prvenstva u SAD, američke službe još pokušavaju da zatvore jednu od najopasnijih rupa u bezbednosnom planu — zaštitu stadiona i fan-zona od dronova.
Donald Tramp ponovo je poslao poruku Teheranu u svom stilu - ako Iran ne prihvati dogovor koji Vašington traži, američki udari mogli bi da se vrate još većom snagom.
Reditelj Džozef Gordon-Levit režira novi triler za Netfliks pod nazivom "2034" u kojem je veštačka inteligencija u središtu priče. Glavna uloga pripala je glumici Rejčel Mekadams koja boravi u Beogradu zbog snimanja ovog filma.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Iz kompanije "Anthropic", poznate po razvoju AI modela "Claude", stižu najave o novoj generaciji veštačke inteligencije koja neće samo odgovarati na zahteve korisnika, već će pokušavati da predvidi njihove potrebe i navike.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar