Malo koja država može se pohvaliti bogatom, znamenitom, ali i burnom istorijom kao Srbija.
Kroz mnoge periode kroz koje je prolazila, Srbija je menjala simboliku na svojoj zastavi, naročito u periodu od ustanaka do danas. Evo koje su zastave predstavljale Srbiju od 1804. godine.
Zastava Prvog srpskog ustanka (1804-1813)
Iako nije nikada bila zvanična državna zastava na međunarodnoj sceni, predstavljala je ustaničku vladu Karađorđeve Srbija, te ova zastava ima posebno mesto u srpskoj istoriji kao simbol borbe protiv viševekovne okupacije Osmanlija pod kojom su se Karađorđe i ostali ustanici borili za nezavisnost domovine.
Foto: Wikipedia
Zastava uključuje srednjovekovne elemente i simboliku, kao podsetnik na slavnu srpsku istoriju, a posebno je upečatljiva glava divlje svinje koja je probodena strelom.
Zastava Drugog srpskog ustanka (1815-1817)
Nakon sloma Prvog srpskog ustanka i Karađorđevog izbeglištva, vođa ustanika postaje Miloš Obrenović koji u Takovu pokreće Drugi srpski ustanak.
Foto: Wikipedia
Njegova zastava je vrlo jednostavna, crveni krst na beloj pozadini.
Ustanak se završava uspešno, te Srbija dobija autonomiju unutar Osmanskog carstva.
Kneževina Srbija (1815-1882)
Srbija, iako i dalje zvanično deo Osmanskog carstva po prvi put nakon nekoliko vekova dobija autonomiju i pravo na samoupravu. Tom prilikom je prihvaćena nova zastava i po prvi put je u pitanju trobojka sa crvenom, plavom i belom bojom.
Foto: Wikipedia
U sredini se nealazi grb, beli krst sa četiri ocila sa krunom i kraljevskom odorom, još jednom kao podsećanje na period kada je Srbija bila srednjovekovna kraljevina, odnosno carevina.
Kraljevina Srbija (1882–1918)
Godine 1882. Srbija konačno dobija potpunu nezavisnost od Osmanskog carstva i svi simboli te države bivaju uklonjeni sa teritorije Srbije. Srbija se, na čelu sa Milanom Obrenovićem podiže u rang kraljevine, te u skladu sa tim menja se i zastava.
Foto: Wikipedia
Po prvi put, nakon nekoliko vekova, na srpskoj zastavi se vraća dvoglavi orao, naslednik vizantijskog dvoglavog orla. Kruna sa plaštom koja je bila na prethodnoj zastavi je ostala, a dodata je i još jedna na vrhu samog orla. Ispod njegovih nogu se nalaze dva ljiljana, još jedan od simbola iz perioda srednjeg veka.
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-1929) / Kraljevina Jugoslavija (1929-1941)
Nakon blistave pobede u Prvom svetskom ratu, Kraljevini Srbiji su se pridružili i drugi južnoslovenski narodi sa idejom stvaranja jedne zajedničke države. Tako je nastala Kraljevina SHS, a trobojka menja raspored, pa se plava nalazi na vrhu, bela u sredini, a crvena na dnu.
Foto: Wikipedia
Dolazi i do promena u samom grbu države, koja je 1929. godine promenila ime u Kraljevina Jugoslavija. Štit dvoglavog orla je dobio nove simbole, pored krsta sa četiri ocila koji simboliše Srbe, dobija i šahovnicu koja simbolizuje Hrvate, tri zvezde koje simbolišu Slovence, kao i polumesec koji simboliše mnogobrojne muslimane u Kraljevini.
Foto: Wikipedia
Takođe, i stara srpska kruna je zamenjena novom.
Vojna uprava u Srbiji (1941-1944)
Za vreme nacističke okupacije Srbije, korišćena je nemačka zastava sa kukastim krstom.
Srbija u vreme komunizma (1946-1992)
Srbija je u ovom periodu prihvatila komunističke simbole kao svoj grb, a vraćena je trobojka iz vremena Kraljevina Srbije, međutim u sredini se sada našla crvena petokraka.
Foto: Wikipedia
Savezna republika Jugoslavija (1992-2004)
U vreme rata i raspada SFRJ, Srbija je postala deo Savezne republike Jugoslavije u zajednici sa Crnom Gorom. Grb Srbije je zadržao komunističke simbole, ali je sa zastave uklonjena crvena petokraka.
Foto: Wikipedia
Srbija i Crna Gora (2004-2006)
Na zastavu Srbije, kao federativne jedinice, je dodat dvoglavi orao sa krunom, a uveden je i novi grb. Komunistička simbolika je zamenjena sa onom iz vremena Kraljevine Srbije.
Foto: Wikipedia
Republika Srbija (2006-)
Nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, Srbija je svoje simbole koje je imala kao federativna jedinica prihvatila kao državne. U međuvremenu, 2010. godine, dvoglavi orao na grbu i zastavi je redizajniran.
Na današnji dan 1911.godine rođena je Baba Vanga koja nije želela da se leči narodnim lekovima, ali nije htela ni doktori da je leče, a sve pod parolom: "Živeću onoliko koliko mi je suđeno da živim na ovom svetu".
Bio je početak 1846. godine i balska sezona u Beču, prestonici Austrijskog carstva, tek se zahuktavala. Svako ko je bio neko i nešto u tom delu Evrope, plesao je iz večeri u veče po bečkim dvorovima, a balovi su bili i prilika da se, između valcera, sklope poslovi, priča o politici, ostvare kontakti i čuju novosti.
Porodica Garašanin aktivno je učestvovala u dinastijskim borbama u Srbiji tokom XIX veka, a ova kuća je bila naročito dugo i duboko odana vladarima iz doma Obrenovića.
Zaglušujuća buka iz vazduha probudila je Beograđane 16. oktobra 1929. godine u 6 časova i 35 minuta, kada se iz sivkaste jutarnje magle iz pravca Avale, pojavila jedna krupna ovalna silueta, koja je postajala sve veća i sve jasnije ocrtavala svoj trup.
Na današnji dan rođen je major JNA Milan Tepić, jedini narodni heroj u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije. Stradao je 29. septembra 1991. godine kada je digao u vazduh vojno skladište Bedenik u blizini Bjelovara da bi sprečio da padne u ruke hrvatskog Zbora narodne garde.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Na današnji dan 1946. godine ubijen je komandant Gorske kraljeve garde Jugoslovenske vojske u otadžbini Nikola Kalabić. Međutim, decenijama kasnije i dalje se veruje da je on izbegao smrt, promenio identitet i nastavio da živi, a njegova sudbina do danas nije rasvetljena.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan 1911.godine rođena je Baba Vanga koja nije želela da se leči narodnim lekovima, ali nije htela ni doktori da je leče, a sve pod parolom: "Živeću onoliko koliko mi je suđeno da živim na ovom svetu".
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, krenuo je danas iz Priboja kako bi prisustvovao veličanstvenom skupu u srcu Beograda i pružio podršku predsedniku Aleksandru Vučiću.
Ruske oružane snage uništile su dva lovca MiG-29 Oružanih snaga Ukrajine na aerodromu Voznesensk u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
U Beogradu je danas održan skup "Srbija - jedna porodica", na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi. Nova S je na skupu intervjuisala prolaznike i one koji su namenski došli na skup i dobila neočekivan odgovor.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
Ministarstvo unutrašnjih poslova obaveštava javnost da se danas, u Beogradu, na platou ispred Doma Narodne Skupštine Republike Srbije održava prijavljeno javno okupljanje u organizaciji ‘’Pokreta za narod državu’’.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Posle objavljivanja uznemirujućeg snimka prebijanja dečaka (13) na parkingu tržnog centra u Kruševcu, oglasio se osumnjičeni Predrag Marković (50), koji je priznao svoju krivicu i otkrio šta ga je isprovociralo da digne ruku na dete.
Ruski udari po ukrajinskoj gorivnoj infrastrukturi počeli su da izbacuju iz funkcije čitave mreže benzinskih pumpi, a u pojedinim gradovima više nije ostala nijedna stanica za gorivo.
U Nemačkoj je danas zabeležena najviša dnevna temperatura svih vremena od 41,5 stepeni Celzijusa, u Drevicu, u pokrajini Saksonija-Anhalt u centralnom delu zemlje.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Beli hleb često je na lošem glasu kada je reč o zdravoj ishrani, ali stručnjaci tvrde da jednostavna promena u načinu pripreme može da utiče na to kako ga organizam vari.
Mnogi tokom leta sređuju baštu i orezuju biljke kako bi dvorište izgledalo urednije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da pojedine vrste u ovom periodu ne bi trebalo skraćivati, jer pogrešna rezidba može da utiče na cvetanje naredne sezone.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.