Zaglušujuća buka iz vazduha probudila je Beograđane 16. oktobra 1929. godine u 6 časova i 35 minuta, kada se iz sivkaste jutarnje magle iz pravca Avale, pojavila jedna krupna ovalna silueta, koja je postajala sve veća i sve jasnije ocrtavala svoj trup.
Iako je njegova slika Beograđanima bila poznata iz ilustracija i sa bioskopskog platna, specifično brujanje i lupa koja je iz njega dopirala nije imala nikakve veze sa poznatim zvukom avionskih motora.
Evropska i svetska aeronautička atrakcija toga doba, čudnovata i ogromna leteća sprava, nemački dirižabl "Graf Cepelin" polako se približavao Beogradu.
Samo godinu dana pre, istom ovakvom letelicom, njen izumitelj dr Hugo Ekener preleteo je Atlantik u prvom interkontinentalnom putničkom letu od Nemačke do Amerike i nazad.
Foto: Printscreen You Tube
O mogućem prolasku ovog dirižabla nad Beogradom pisala je domaća novinska štampa, prateći svakodnevno na naslovnim stranicama njegov let na putu oko sveta. Кonačno, na let preko Balkana zaputio se 15. oktobra oko 20 časova i 29 minuta sa aerodroma u Fridrihshafenu.
Trebalo je da leti preko Minhena za Beč, Bratislavu, Budimpeštu, Segedin, Beograd, Niš, Sofiju i Bukurešt i nazad preko Segedina, Budimpešte i Brna.
Dok se "Graf Cepelin" probijao kroz beogradsku jutarnju maglu i opisivao prvi krug oko grada, rika njegovih motora tresla je prozore „kao da je neka aždaja iz bajke doletela iznad varoši“.
Od te lupe i treske pootvarali su se prozori, a svet je, još uvek sanjiv, istrčao na balkone i u svoja dvorišta.
Ljudi su izlazili da vide leteću neman, „ne misleći na svoje toalete, dame su bile u noćnim košuljama, mlade devojke na balkone su istrčavale u šarenim pidžamama pa čak i kombinezoničićima, a muškarci su pokazali svoje nezgrapne gaće i maljave listove“.
A bilo je radoznalaca koji su istrčali samo u košuljama da ništa ne propuste od interesantnog prizora koji su sa nestrpljenjem očekivali.
Isto kao i među ljudima, uzbuna je nastala i među pticama u baštama i parkovima.
Foto: Digitalna Narodna biblioteka Srbije
Mrko telo ove vazdušne lađe, leteći na visini od četiri stotine metara, delovalo je gorostasno i bilo je u potpunoj disharmoniji sa brzinom i lakoćom kojom se kretalo kroz vazduh.
Tek pošto je napravljen prvi i najveći krug nad Beogradom, a zahvatao je od Čukarice, pa preko krajnje periferije Vračara i Smederevskog Đerma prema Višnjici, pa ukrug preko donjeg Banata, iza Zemuna i aerodroma u naglom zavijutku iznad Savskog mosta, "Graf Cepelin“ je počeo da se spušta.
Кroz maglu se u početku teško primećivala velika kabina sa prozorima sa kojih je posada lađe i oko dvadesetak putnika radoznalo posmatrala spletove beogradskih ulica i dve impozantne vijugave srebrne trake Save i Dunava, kao i beogradske palate i udžerice.
Negde nad Zemunom skrenuo je na novi, dve godine ranije otvoreni, zemunski aerodrom na koji je bačen poštanski džak sa pismima upućenim sa vazdušne lađe.
Taj zavežljaj je jedan vojnik odneo komandantu šestog vazduhoplovnog puka potpukovniku Miodragu Tomiću, koji ga je otvorenog dostavio zemunskoj pošti Jedan poveći žuti koverat pao je u dvorište Budimske ulice broj 22 u dvorište Irene Penc.
Prilikom sledeća dva kruga iznad grada magla se polako podigla, a letelica se spustila na sto metara visine, tako da se već moglo jasno pročitati na prednjem kljunu čitko i veliko belo ime „Graf Cepelin“ a na srednjem boku LZ 127.
Foto: Tekst iz novina „ Vreme“ od 17.10.1929. godine
Četvrti krug nad Beogradom napravljen je u 7 časova i 10 minuta, leteći iznad Кalemegdana, pa preko Кnez Mihailove ulice, do Terazija, Dvora i Miloša Velikog.
Beograd je za trenutak stao, sve oči bile su uprte ka nebu.
– Cepelin! otelo se iz stotine grla u strahu da se ogromno čudo ne sruči na glavu.
Na sve strane počele su se skupljati grupice ljudi očiju uprtih u nebo. Đaci koji su krenuli u školu držali su čvrsto svoje knjige pod pazuhom gledajući u nebo sa nevericom.
Neki ljudi su skidali šešire i kačkete kličući ili mašući jutarnjim gostima, a kako je zabeležila tadašnja štampa, i putnici iz kabine dirižabla su odpozdravljali beograđanima, a kroz prozor se mogla prepoznati i jedna istaknuta jugoslovenska zastava.
Letelica je zatim otišla u pravcu Đerma, a odatle preko Dunava opet prema aerodromu, da bi na čas opet nestala u magli i pojavila se preko Save, pa iznad Dušanovca i Banjice otišla prema jugoistoku.
Na dalji put su ga ispratile sirene jedne zemunske fabrike. Nakon leta nad Somborom, Novim Sadom, Beogradom, Ćuprijom, Nišom dirižabl "Graf Cepelin" je u 11.30 časova nastavio let u pravcu Bugarske.
Na današnji dan rođen je major JNA Milan Tepić, jedini narodni heroj u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije. Stradao je 29. septembra 1991. godine kada je digao u vazduh vojno skladište Bedenik u blizini Bjelovara da bi sprečio da padne u ruke hrvatskog Zbora narodne garde.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Na današnji dan 1946. godine ubijen je komandant Gorske kraljeve garde Jugoslovenske vojske u otadžbini Nikola Kalabić. Međutim, decenijama kasnije i dalje se veruje da je on izbegao smrt, promenio identitet i nastavio da živi, a njegova sudbina do danas nije rasvetljena.
Smešten na istoku Srbije u blizini Despotovca, manastir Manasija predstavlja jedno od najstarijih zdanja srednjovekovne Srbije. Zadužbina je velikog srpskog vladara despota Stefana, sina cara Lazara i smatra se spomenikom kulture od velikog značaja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan rođen je major JNA Milan Tepić, jedini narodni heroj u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije. Stradao je 29. septembra 1991. godine kada je digao u vazduh vojno skladište Bedenik u blizini Bjelovara da bi sprečio da padne u ruke hrvatskog Zbora narodne garde.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS), koji su kod Slavije postavili štandove stranke, napadnuti su od strane blokadera, koji su na njih nasrnuli noževima, suzavcem i teleskop-palicama.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
U večerašnjoj emisiji "Takovska 10" na RTS-u glavne teme su izborni zakoni, izborni uslovi u Srbiji, kao i predstojeći parlamentarni izbori, a u studiju su se suočili predsednica Narodne skupštine i potpredsednica Srpske napredne stranke Ana Brnabić, potpredsednica SSP-a Marinika Tepić, Dragan Popović istoričar i Filip Grbić, filozof.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković upozorava na pritisak Prištine na srpske birače, privođenje direktora institucija je pokušaj zastrašivanja pred izbore.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U subotu uveče u Drnišu Kristijan Aleksić, već osuđivan zbog raznih zločina, upucao je Luku M. (19), nakon čega je pobegao. Ubrzo nakon zločina je i uhapšen, a sada na svetlost izlazi njegova jeziva kriminalna istorija.
U Apelacionom sudu danas je razmatrana žalba odbrane Alije Balijagića, koji je prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Jovana i Milenke Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac.
Nišlija S.K. zatražio je najstrožu kaznu za Lj.P. (74) iz okoline Žitorađe koji je osumnjičen za obljubu nad njegovom ćerkom (12), devojčicom sa posebnim potrebama. Zahvaljujući brzoj reakciji roditelja i osoblja hotela, incident je prošao bez posledica po devojčicu, ali njen otac čvrsto stoji iza toga da ovaj zločin ne sme proći nekažnjeno.
Nemačka stranka Alternativa za Nemačku (AfD) zatražila je formiranje istražnog odbora koji bi se bavio sabotažom gasovoda Severni tok, ocenjujući da je reč o "skandalu bez kraja".
Katar, smešten na pustinjskom poluostrvu u Persijskom zalivu, transformisao se iz siromašnog regiona poznatog po lovu na bisere u jednu od najbogatijih država na svetu zahvaljujući prirodnom gasu.
Predstavnik Ukrajine pri Ujedinjenim nacijama Andrij Melnik izjavio je danas da je prva polovina maja jedan od najsmrtonosnijih perioda za ukrajinske civile od početka rata sa Rusijom i pozvao sve članice UN da pojačaju režim sankcija Moskvi.
Legendarna Katinkina kuća na Dedinju bila je mesto snimanja kultnih ostvarenja poput "Srećnih ljudi", "Žikine dinastije" i filma "Davitelj protiv davitelja".
Glumica Milena Dapčević dobijala je anoniman pretća pisma jer je bila u vezi sa istaknutim partizanskim borcem Pekom Dapčevićem što je u tadašnje vreme bilo neprihvatljivo.
Kontroverzni biografski film "Majkl" do sada je zaradio neverovatnih 700 miliona dolara širom sveta, ostavljajući iza sebe sve skandale koji ga prate od prvog dana snimanja.
Urolog Dž. P. Sing Rana iz bolnice u Nju Delhiju objašnjava da određene vrste hrane, posebno uz premalo vode, mogu podstaći stvaranje kamena u bubregu ili dovesti do njegovog ponovnog javljanja.
Verovatno ste se već susreli sa onim malim poljem "Ja nisam robot" koje treba da označite na mnogim sajtovima. To je funkcija poznata kao reCAPTCHA, koja pomaže u razlikovanju stvarnih korisnika od automatizovanih botova.
Reper Igor Panić Nući večeras je organizovao promociju novog albuma i koncert, a događaj je privukao ogroman broj poznatih ličnosti sa domaće javne scene.
Pevačica Teodora Džehverović progovorila je o odnosu među kolegama, pobednici ovogodišnje Evrovizije i o tome da li ćemo nju videti na evrovizijskoj sceni.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar